Damjanović o "Zakonu o majkama": Ne mogu da diraju stečena prava

Ustavni sud “izašao u susret očekivanjima Vlade, što se vidjelo iz same Odluke, i njenog upodobljenog obrazloženja”
226 pregleda 3 komentar(a)
Neven Gošović, Aleksandar Damjanović, protest majki, Foto: Boris Pejović
Neven Gošović, Aleksandar Damjanović, protest majki, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 07.06.2017. 19:55h

Mjesec i po dana od odluke Ustavnog suda da su naknade majkama neustavne, dobili smo Nacrt zakona iz “tamnih vilajeta ministarstva i Vlade”, koji apsolutno ne tretira mogućnost očuvanja stečenog nivoa prava, niti predviđa naknade u dosadašnjem obliku.

To je za “Vijesti” kazao predlagač “zakona o majkama”, poslanik Aleksandar Damjanović.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja prošle sedmice objavilo je Nacrt zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koji uopšte nije precizirao da li će 22.000 majki sa troje i više djece i dalje primati naknade.

Damjanović tvrdi da se predloženim normama pokušava “učinjeti” korisnicama, na način da se vrate na korišćenje penzija ili evidenciju nezaposlenih, kao da je to nagrada, odnosno neko novo pravo koje se majkama daje, iako im nesporno pripada.

“Biće indikativno u kakvom obliku će se donijeti zakon, koji svakako ne može dirati u stečena prava garantovana međunarodnim aktima i ugovorima, koje je Crna Gora, samo na papiru 'država socijalne pravde' ipak ratifikovala i moraće da ih se pridržava”, naglasio je.

Damjanović je juče ocijenio i da je Ustavni sud, u slučaju naknada podlegao pritiscima izvršne vlasti i “izašao u susret očekivanjima Vlade, što se odlično vidjelo iz same Odluke, kao i njenog, naknadno korigovanog i upodobljenog obrazloženja”.

“Na javnoj raspravi u Ustavnom sudu sam istakao da je upravo taj Sud nekoliko nedjelja ranije odbio da odlučuje o ustavnosti odredbi iz izmjena i dopuna osporenog Zakona kojim su naknade umanjene, dakle iste je tretirao kao ustavne, a onda ocijenio neustavnim prvobitne odredbe koje su izmjenama zakona iz januara tekuće godine promijenjene”, istakao je Damjanović.

Dodao je da je to bio svojevrsni atak Ustavnog suda na ustavno načelo 'Ne bis in idem', odnosno da se ne može odlučivati različito o istom, jedan put da je ustavno, drugi put da je neustavno.

Javna rasprava povodom nacrta izmjena zakona traje još danas.

Damjanović smatra da činjenica da takozvana javna rasprava traje svega pet, odnosno tri radna dana, dovoljno govori o namjeri izvršne vlasti da sa što manjim učešćem zainteresovane javnosti zaokruži projekat ukidanja stečenih prava majkama.

On je istakao i da obrazloženje za neuobičajeno kratak rok javne rasprave, u vidu hitnosti predlaganja zakona po odluci Ustavnog suda, nema zdravorazumsko utemeljenje.

“Ustavni sud je odluku donio 19. aprila, a po istoj je dat tromjesečni rok za predlaganje novog zakona, koji ističe tek 19. jula, dakle za mjesec i po dana. Toliko o razlozima hitnosti. Naravno, posebno je pitanje kada će trenutno krnji Parlament usvojiti zakon, ako isti u ostavljenom roku i bude predložen, jer nema obavezujućeg roka za usvajanje zakona”, naglasio je Damjanović.

Korisnice naknada za sjutra su u 17 sati zakazale novi protest ispred Skupštine. Iz koordinacionog odbora je saopšteno da je Ustav ugrožen i da “država tone u ambis vukući za sobom 22 hiljade porodica”, a sa njima i sve građane koji vjeruju da je ovo što se dešava u redu.

HRA traži produženje rasprave jer mora da traje bar 20 dana

Akcija za ljudska prava (HRA), koju su podržale kolege iz NVO sektora, apelovala je juče na ministra Kemala Purišića da produži trajanje rasprave o Nacrtu zakona, da bi javnost dobila dovoljno vremena da se suštinski uključi i doprinese kvalitetu izmjena veoma važnog zakona za ostvarivanje ljudskih prava.

Iz HRA su podsjetili da je planirano da javna rasprava traje pet dana, iako rok ne može da bude kraći od 20 dana. Kazali su da se rok mora produžiti jer predviđeni rok za izvršenje odluke Ustavnog suda nije još istekao, ali i da je sudija Ustavnog suda Miodrag Iličkovih, koji je učestvovao u donošenju odluke, osporio njenu zakonitost.

HRA navodi i da je Ministarstvo zaobišlo preporuke koje UN Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava uputio Crnoj Gori u decembru 2014.

Bonus video: