Radovi, takozvanog, redovnog održavanja kolašinskog Spomen-doma, započeti prije 26 mjeseci, privode se kraju, rekli su "Vijestima" u Službi predsjednika Opštine Petka Bakića.
Kako objašnjavaju, "preostali su sitni radovi, koji podrazumijevaju postavljanje brava na prozorima, dok su radovi na zamjeni stakala u potpunosti završeni, kao i radovi koji su se odnosili na hidroizolaciju".
Prema odgovorima, bravarija na objektu nije zamijenjena novom, već je sanirana postojeća.
"Redovno održavanje, u skladu sa potpisanim ugovorom, ukupno košta, sa uračunatim PDV-om, 647.929 eura... Prije radova, u skoro svakoj kancelariji u zgradi Spomen-doma tokom kišnih dana javljali su se problemi sa vlagom i curenjem vode sa plafona. Nakon nanošenja hidroizolacije taj problem je u potpunosti saniran. Do kašnjenja je došlo zbog potrebe izrade konzervatorskog projekta za sanaciju postojeće bravarije, s obzirom na to da nije mogla da se mijenja novom. Takođe, riječ je o radovima koji se isključivo mogu izvoditi u idealno suvim uslovima, što je sve zajedno prouzrokovalo produžetak radova, kao i nepredviđene radove“, tvrde iz Službe predsjednika Opštine.
Bakić je, u odgovoru na odborničko pitanje u martu ove godine, kazao da će radovi biti završeni, najvjerovatnije, u aprilu. Tokom minulog ljeta, međutim, radovi gotovo da nijesu izvođeni ili su se odvijali sporo i sporadično, a radilo se uglavnom na zamjeni stakala i dijelu betonskih površina. Kako piše u budžetu za ovu godinu, za "adaptaciju Spomen-doma" ove godine je opredijeljeno 126.000 eura.
Ranije su iz Opštine saopštili da se radovi izvode u skladu sa Elaboratom za redovno održavanje Spomen-doma. Prema dokumentaciji koju su Vijestima ranije dostavili, na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković Drobnjak je u januaru 2024. godine kontrolisala građevinske radove. Status nepokretnog kulturnog dobra od lokalnog značaja Spomen-dom je stekao prije deceniju.
Navodno, radovi su započeti nakon dobijene saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara i odobrenja da se bez konzervatorskog projekta mogu izvoditi radovi na fasadi objekta, to jest hidroizolacioni premazi kojima se ni na koji način ne utiče na izgled i stabilnost objekta.
Redovno održavanje Spomen-doma prvobitno je trebalo da košta 540.000 eura, a kasnije je poskupjelo za još oko 100.000 eura. Razlozi za poskupljenje, prema onome što su ranije objašnjavali iz lokalne vlasti, su "izuzetno loše stanje pojedinih elemenata tog objekta, koji su otkriveni tokom izvođenja radova".
Među razlozima za poskupljenje iz Opštine su navodili da je prilikom izvođenja demontažnih radova primijećeno da je stanje čelične konstrukcije prozorskih ramova bilo u veoma lošem stanju.
Na početku radova tadašnji predsjednik Opštine Vladimir Martinović kazao je da će "nakon adaptacije i rješavanja problema hidroizolacije biti sanirana unutrašnjost objekta, a fokus će biti stavljen na veliku kongresnu salu koja već godinama nije u funkciji". Kako tvrde iz Službe predsjednika Opštine, od te ideje nijesu odustali, pa je za taj dio Spomen-doma "u toku izrada projektne dokumentacije u saradnji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara".
Spomen-dom je podignut 1976. godine u znak sjećanja na zasjedanja ZAVNO-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja), a građen je po ideji slovenačkog arhitekte Marka Mušiča.
Taj objekat je, kao značajno djelo jugoslovenske arhitekture, predstavljen i na izložbi Toward Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948–1980 (MoMA, Njujork, jul 2018 – januar 2019).
Bonus video:
