Crna Gora je tranzitna zemlja na balkanskoj migracionoj ruti, a većina nelegalnih migranata samo prolazi kroz zemlju na svom putu ka Zapadnoj Evropi, stoji u izvještaju Komisije Savjeta Evrope za borbu protiv rasizma i netrpeljivosti (ECRI).
“ECRI je dobio informacije da status nelegalne migracije ne sprečava djecu da se upišu u škole, jer školski administratori u takvim slučajevima pokazuju sklonost da pronađu pragmatična rješenja. Međutim, takva djeca možda neće moći da dobiju standardno svjedočanstvo na kraju godine. Kada je u pitanju pristup zdravstvenoj zaštiti, utisak je da se hitna zdravstvena pomoć pruža bez obzira na migracioni status”, poručeno je u izvještaju ECRI i naglašeno da izvještajni period obuhvata situaciju do 19. marta 2025.
Oni su uputili više preporuka zvaničnoj Podgorici koje se tiču sprečavanja i borbe protiv govora mržnje, netrpeljivosti i diskriminacije prema LGBTI osobama, romskoj i egipćanskoj populaciji...
Na dvije su posebno skrenuli pažnju crnogorskim vlastima i naglasili da očekuju da one budu prioritet.
“ECRI preporučuje, kao prioritetno pitanje, da vlasti obezbijede punu nezavisnost Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsmana), naročito u oblastima angažovanja ljudskih resursa i upravljanja finansijama... ECRI preporučuje, kao prioritetno pitanje, da vlasti dovrše registraciju svih raseljenih Roma i Egipćana (kao i osoba koje se identifikuju kao Aškalije) sa Kosova koji se nalaze u Crnoj Gori, uključujući i njihovu djecu”, preporuke su koje je ECRI označio kao prioritetne.
Azilanti i izbjeglice
Kad su u pitanju tražioci azila, iz ECRI podsjećaju da su vlasti su 2018. uvele “izjavu o namjeri traženja azila”, koja važi dvije sedmice, precizirajući da to predstavlja prvi korak, nakon čega se podnosi formalni zahtjev.
“Broj osoba koje zapravo podnesu takav zahtjev obično je manji od broja onih koje su dale početnu izjavu. Na primjer, 2023. godine, od 4.973 osobe koje su izrazile namjeru da zatraže azil, to je učinilo njih 145”, navodi se u izvještaju.
Zbog toga se, ističe se u izvještaju, procjenjuje da ostatak nastavlja migraciju duž tzv. balkanske rute ka Zapadnoj Evropi.
Kad su u pitanju izbjeglice, taj status je tokom prošle godine dobila 21 osoba, a radi se, uglavnom, o državljanima Ruske Federacije.
“...Ukupno, od 2007. godine, 144 osobe su dobile status izbjeglice u Crnoj Gori. Izbjeglice dobijaju ličnu kartu, imaju pravo na rad i pristup zdravstvenoj zaštiti. Isto tako, imaju pravo na najmanje dvije godine socijalne pomoći, što se naknadno može produžiti u zavisnosti od ličnih okolnosti i relevantnih razloga (invaliditet, maloljetnik bez pratnje...)”, stoji u izvještaju, koji se u tom dijelu poziva na podatke UNHCR.
Predviđeno je, podsjeća se, da izbjeglice, kao i korisnici supsidijarne zaštite, dobiju individualni plan integracije koji obuhvata period od dvije godine i uključuje razne aktivnosti, obuke, uključujući časove jezika i izgradnju stručnih vještina, ako je to potrebno.
“Međutim, utisak je da je donedavno ove mjere podrške, kao što su kursevi jezika i socijalna podrška, morao da organizuje UNHCR, jer je Vlada propustila da ih sama obezbijedi. Iako je ECRI obaviješten da je Vlada sada počela da preduzima barem organizaciju kurseva crnogorskog jezika, očigledno postoji jaka potreba za boljim strukturisanjem ovih kurseva i procedura upisa. ECRI vjeruje da će vlasti to i učiniti”, ističe se u izvještaju.
Vlasti su, precizirano je, obavijestile ECRI da je “od početka ruske agresije protiv Ukrajine u februaru 2022. godine, oko 10.000 Ukrajinaca dobilo privremeni status zaštite u Crnoj Gori, od kojih je oko 7.000 još bilo u zemlji u septembru 2024”.
“Ovo je prvi put da je ova vrsta zaštite aktivirana. Privremena zaštita daje pravo na boravak, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i zaposlenje. Međutim, delegacija ECRI-ja je tokom posjete obaviještena od strane zvaničnika i drugih sagovornika da ukrajinski korisnici privremene zaštite, iako imaju pravo na usluge iz državnog Fonda za zdravstveno osiguranje, trenutno nemaju direktan pristup uslugama”.
Iz ECRI, međutim, konstatuju da nijednom korisniku privremene zaštite do sada nijesu uskraćene zdravstvene usluge.
“Međutim, slučajevi su često morali biti proslijeđeni Crvenom krstu Crne Gore kao ‘hitni slučajevi’, što je uzrokovalo kašnjenja, komplikacije i neizvjesnost za osobe kojima je bila potrebna medicinska pomoć”, napominju.
Preporuke
ECRI je preporučio crnogorskim vlastima da sprovedu anketu o učešću izbjeglica i korisnika supsidijarne ili privremene zaštite na tržištu rada, kako bi procijenile moguće potrebe za podrškom tim grupama. Prema izvještaju, takvo istraživanje treba da uključi i rodnu dimenziju, kao i da ispita posebne ranjivosti i prepreke za zapošljavanje s kojima se suočavaju žene sa statusom izbjeglice ili korisnice supsidijarne ili privremene zaštite.
“ECRI preporučuje da vlasti obezbijede punu primjenu Strategije za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba u Crnoj Gori za period od 2024. do 2028. Vlasti bi posebno trebalo da obezbijede neophodna finansijska sredstva za sprovođenje svih predviđenih aktivnosti i izgradnju kapaciteta relevantnih državnih organa na svim nivoima - lokalnom i nacionalnom, kao i aktera civilnog društva uključenih u proces primjene. ECRI preporučuje da vlasti bez daljeg odlaganja dovrše proces izmjene postojećeg zakonodavstva i donošenja neophodnih podzakonskih akata u kontekstu Zakona o životnom partnerstvu osoba istog pola”, naglašeno je u izvještaju.
“ECRI preporučuje da vlasti među političarima i visokim Vladinim zvaničnicima promovišu pristup aktivne osude i suprotstavljanja rasističkom i anti-LGBTI govoru mržnje...”, stoji u preporukama.
Crnogorske vlasti, poručeno je, treba da, bez miješanja u unutrašnje poslove vjerskih zajednica, olakšaju i promovišu međuvjerski dijalog kako bi se ojačale zajedničke aktivnosti protiv netrpeljivosti i mržnje.
Kad je u pitanju RE populacija, ECRI je stava da vlasti treba da “obezbijede adekvatne i dovoljne časove crnogorskog jezika i dodatne mogućnosti podučavanja učenicima iz raseljenih romskih i egipćanskih porodica”.
Preporučuje i da vlasti preduzmu odlučne mjere u borbi protiv nezaposlenosti Roma i Egipćana, ali i da što prije unaprijede stambenu situaciju RE populacije koja živi u neformalnim naseljima.
“ECRI preporučuje da vlasti preduzmu snažne i djelotvorne mjere kako bi obezbijedile ravnopravan tretman i inkluziju Roma i Egipćana kada je u pitanju oblast zdravstvene zaštite na način što će eliminisati jaz u dužini očekivanog životnog vijeka između njih i opšte populacije što je prije moguće, kao i značajno povećati broj zdravstvenih medijatora koji su angažovani u RE zajednicama...”, sugestije su za crnogorske vlasti.
Bonus video:
