Hoće pare, neće nadzor: Skupština Stambene zadruge “Solidarno” odbila da država kontroliše milione

Skupština Stambene zadruge “Solidarno” odbila je juče predlog Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) da, kroz delegiranje svojih predstavnika u organe tog pravnog lica, kontrolišu novac koji se više od dvije decenije iz državnog budžeta sliva u kasu zadrugara.

Tokom jučerašnje burne sjednice, predsjednik Skupštine Nihad Kršić podnio je ostavku, a Upravni odbor zadruge dodatno pojačan sa još dva nova člana, pa ih je sada 11 - devet iz reda zadrugara koji su predstavljeni po regijama i dva iz Sindikata prosvjete, kao osnivača.

Sjednici je, ispričali su “Vijestima” zadrugari, prisustvovao i sekretar MPNI Marko Šljukić koji je “u konfuznoj i burnoj atmosferi pokušavao da objasni određenom dijelu zadrugara predloženi model”.

“MPNI apsolutno ne kaže da će u Upravnom odboru zadruge delegirati osobe isključivo iz tog resora. Članovima Skupštine je precizno objašnjeno da to mogu biti članovi zadruge - nastavnici, sekretari, računovođe iz škola... Čak su iz MPNI i podržali stav za pojačavanje UO iz reda zadrugara. To bi značilo da zadrugari imaju ogromnu većinu u UO, sve i kad bi ušli predstavnici MPNI. Stiče se utisak da je ovakvo stanje i mogući prekid finansiranja iz državnog budžeta nečiji interes”, ispričao je izvor “Vijesti” sa sjednice.

Iz Sindikata su “Vijestima” kazali da su zadrugari time odbili i zaključke Glavnog odbora te radničke organizacije, koja je svojevremeno i osnovala zaradu, dok bivši čelnici zadruge pozivaju MPNI da “ne potpisuje novi sporazum sa njima”.

Direktor zadruge “Solidarno” Zoran Stanišić juče je “Vijestima” kazao da je Skupština na sjednici razmatrala i odbila inicijativu MPNI da ima svoje predstavnike u organima upravljanja Zadruge.

“Od ukupno 90 prisutnih članova Skupštine, za odbijanje inicijative glasalo je 76 članova, 10 članova bilo je za inicijativu, dok su četiri člana bila uzdržana”, rekao je.

Stanišić, međutim, tvrdi da ta odluka ne znači odbijanje saradnje sa tim resorom:

“Naprotiv, na sjednici je jasno istaknuto da slijede dalji razgovori i dogovori sa MPNI, a takav pristup dogovoren je i sa sekretarom gospodinom Markom Šljukićem, koji je prisustvovao sjednici Skupštine”.

Stanišić je poručio da Zadruga ostaje otvorena za saradnju, potpisivanje Sporazuma, uplatu sredstava, izvještavanje i kontrolu namjenskog trošenja novca.

“Međutim, Skupština je zauzela stav da upravljanje Zadrugom mora ostati u skladu sa važećim zakonima, Zadružnim pravilima i zadružnim principima. Stambena zadruga, dakle, ne odbija Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija kao partnera, niti odbija kontrolu i transparentnost. Ono što je odbijeno jeste model po kojem bi MPNI kao institucija imalo posebno određena mjesta za svoje predstavnike u organima upravljanja Zadruge”, odgovorio je.

Stanišić je pojasnio i da su dva nova člana Upravnog odbora izabrani iz reda zadrugara i to iz dvije najveće regije po broju članova - jedan iz centralne koja obuhvata Podgoricu, Cetinje, Danilovgrad, Zetu i Tuzi, a drugi iz regije koja obuhvata Nikšić, Šavnik i Plužine.

“Riječ je o regijama koje imaju najveći broj članova, najveći broj zahtjeva i najveće stambene potrebe, pa je bilo opravdano da njihov glas bude snažnije zastupljen u organu koji odlučuje o pitanjima važnim za sve zadrugare”, kazao je.

Nakon jučerašnje sjednice Skupštine ostala su otvorena pitanja - da li su zadrugari svojim stavom zatvorili vrata MPNI za pregovore o budućem sporazumu Sindikatu prosvjete i da li će zadruga, ukoliko dogovor o državnom finansiranju ne bude postignut, uopšte moći da izmiruje obaveze prema članovima.

MPNI je, na osnovu trogodišnjeg sporazuma koji je potpisalo sa Sindikatom prosvjete, od 2023. do kraja prošle godine Zadruzi uplatilo 2,1 milion eura, odnosno više od 12,5 miliona za 23 godine od kada je osnovana.

Od juče bivši predsjednik Skupštine Nihad Kršić potvrdio je “Vijestima” da je taj organ odbio model koji je predložio MPNI. Kaže da su to učinili “pod izgovorom da država mora prosvjetarima, odnosno zadruzi, da uplaćuje novac”.

“Iskreno se nadam da Ministarstvo neće potpisati novi sporazum sa ovakvom zadrugom. Ako potpiše, to će pokazati nemoć države. Zadruga je mnogo puta padala, a država svakog puta pomogla. A sad zadrugari odbijaju ispruženu ruku MPNI”, poručio je Kršić i podsjetio da zadruga, prije nekoliko godina, ne bi uspjela da završi zgradu za prosvjetare u Budvi da Vlada nije pomogla finansijskom injekcijom od 2,5 miliona eura.

Komentrišući to što je podnio ostavku, naglasio je da se radi o “iznuđenom činu”.

“Nemoguće je sa njima sarađivati”, upozorio je Kršić.

On je prije dva dana kazao “Vijestima” da će to učiniti “ako će to riješiti probleme i poboljšati status zadrugara”, ali i ocijenio da se, ipak, radi o “ujdurmi” prema njemu zato što je “počeo da postavlja nezgodna pitanja”.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović takođe nije siguran da li će MPNI, nakon ovakvog stava zadrugara, uopšte htjeti da pregovara sa tom organizacijom u vezi sa budućim trogodišnjim sporazumom.

“Zadruga je na ovaj način udarila šamar partneru - Ministarstvu”, ocijenio je Božović.

Prema njegovim riječima, Sindikat je, kao osnivač, upozorio na moguće posljedice ako se država povuče.

“Izrazili smo i bojazan u vezi sa daljim radom zadruge, jer novac za ovu ali ni za naredne godine još nije obezbijeđen i pitanje je i da li će biti nakon ovoga. Situacija se samo usložnjava i komplikuje”, kazao je Božović.

On je ponovio da zadruga trenutno čeka preko 1,2 miliona eura u kreditima i najavljena je gradnja stanova.

“Opravdano se postavlja pitanje od čega će se isplaćivati toliki krediti na čekanju ako nema saradnje sa MPNI”, kazao je Božović.

(Ne)transparentnost rada Zadruge, direktor zarađuje 3.000 €

Komenatrišući stanje u zadruzi, Kršić je kazao i da su zadrugari tek juče saznali kolika je direktoru zarada.

“Radi se o gotovo 3.000 eura. Uz to koristi i dodatne beneficije, poput službenog auta i plaćenog goriva…”, upozorio je Kršić.

Stanišić je odgovorio da to nije precizna formulacija i da je riječ o obračunu koji zavisi od prosječne zarade na nivou države.

“Zarada direktora nije određena proizvoljno, niti je direktor sam sebi odredio zaradu. Ona je utvrđena odlukom Upravnog odbora Stambene zadruge iz 2011. godine, koja je donesena jednoglasno.

U toj odluci je navedeno da je donesena na osnovu člana 32 i člana 33 Zakona o stambenim zadrugama, člana 55 Zadružnih pravila Stambene zadruge ‘Solidarno’ i člana 35 Pravilnika o rješavanju stambenih potreba zadrugara.

Upravni odbor je na sjednici održanoj 11. 10. 2011. godine donio odluku kojom se direktoru Zadruge određuje mjesečna neto zarada u visini dvije i po prosječne zarade na nivou države.

Odluka je datirana u Podgorici, 18. 10. 2011. godine, i potpisao ju je tadašnji predsjednik Upravnog odbora”, navodi Stanišić u odgovoru.

On je rekao da je finansijski izvještaj usvojen velikom većinom glasova: 82 člana su glasala za, pet protiv, dok su tri člana bila uzdržana.

Tvrdi da se svi podaci o prihodima, rashodima, troškovima poslovanja i zaradama prikazuju kroz zvaničnu finansijsku dokumentaciju Zadruge i razmatraju se pred nadležnim organima.

Na netransparentnost rada zadruge upozorio je i Božović u izjavi redakciji prije dva dana.

On je tada kazao da, iako osnivač, Sindikat prosvjete godinama ne može da dođe do određenih podataka iz zadruge - koliko se prihoduje na godišnjem nivou, koliki su prihodi od članarina, povraćaja kredita, koliki rashodi, kolike su obaveze prema investitorima, saradnicima…