Iako je Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu ljetos naišao na brojne kritike zbog čega je i povučen iz procedure kako bi se uskladio sa preporukama Evropske komisije, sudeći prema rasporedu Skupštine, ponovo će se danas naći na dnevnom redu predviđenom za 7. novembar.
Da će se sporni Predlog “skinuti” sa dnevnog reda najavio je nedavno ministar pravde Bojan Božović u odgovoru Televiziji “Vijesti”, pojašnjavajući da se neće ići u proceduru usvajanja dok iz Brisela ne stigne pozitivno mišljenje.
Iz Skupštine su nezvanično pojasnili “Vijestima” da je Predlog zakona o ANB-u stavljen u raspored rada jer je sjednica iz jula samo prekinuta, pa je materijal formalno ostao u skupštinskoj proceduri, te da je riječ o tehničkoj stvari.
Bivši generalni inspektor ANB-a Artan Kurti ocijenio je za “Vijesti” da sumnja da se stavljanjem ljetošnjeg Predloga zakona o ANB-u možda pokušava da na “mala vrata” proguraju izmjene.
Kurti je naglasio da nakon konsultacija sa Evropskom komisijom bi ponovo trebalo Predlog staviti na javnu raspravu, pa tek ići na usvajanje.
On je nedavno pisao i ambasadoru Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanu Satleru gdje je u detaljnom obrazloženju naveo brojne primjedbe na Predlog zakona o ANB-u, pojašnjavajući da predložena rješenja daju preveliku moć u rukama tajne službe, sa smanjenim alatkama za kontrolu.
Kurti je upozorio Delegaciju EU da Vlada, uprkos brojnim kritikama, nije odustala od implementacije predloženog rješenja već da namjerava da ga u toj formi, kako je to bilo i ljetos, ponovo ubaci u skupštinsku proceduru.
“Smatram da Predlog zakona o ANB-u nema za cilj reformu bezbjednosnog sektora već je cilj uspostavljanje potpune političke kontrole nad Agencijom za nacionalnu bezbjednost, na način što se predlozima daju nerazumna, neobrazložena i neustavna ovlašćenja direktoru Agencije”, napisao je Kurti.
Bivši gemeralni inspektor pojasnio je i da u pojašnjenu Predloga piše da se ne usklađuje sa zakonodavstvom EU niti sa međunarodnim konvencijama.
On je ukazao na nekoliko članova predloženog zakonskog rješenja gdje se, između ostalog, osvrnuo na član 8 stav 3 oko bezbjednosnih provjera, pojašnjavajući da već postoje dvije vrste takvih provjera - prilikom zasnivanja radnog odnosa i opet za pristup tajnim podacima.
“Potrebno je precizno definisati kad, zašto, kako i na koji način se vrši bezbjednosna provjera jer se može obavljati samo ako je ustanovljena zakonom, a ne i ostalim situacijama”, navodi on.
Kurti je upozorio da je predloženi član 13 u potpunoj suprotnosti sa odredbom člana 40 Ustava, kojim se jemči pravo na privatnost, a tom odredbom bi se uvelo pravo da ANB neograničeno, bez sudova, izvrši i traži uvid u sve evidencije, registre i zbirke podataka bez ikakvog obrazloženja.
On je naveo i da je na taj predloženi član ukazala u septembru i Specijalna izvjestiteljka za pravo na privatnost Ana Brian Nougreres, koja je jasno navela da tao nešto “stvara visok rizik od povrede prava na privatnost i drugih ljudskih prava zagarantovanih međunarodnim pravom”...
Kurti je obrazlažući sporne predloge ukazao i da član 15 stav 1 tačka 2 u vezi sa članom 18, kojim bi se dala mogućnost da direktor tajne službe izdaje pisani nalog za praćenje, osmatranje na javnom mjestu... naglasio je da bi tao nešto moglo da ugrozi pravo na privatnost. Naveo je da bi osim direktora ANB-a listu za praćenje trebalo da potpiše i odobri sud, pa makar i naknadno ako to nalažu razlozi hitnosti za početak primjene mjera.
Prema predlogu, direktor ANB-a bi mogao da u slučaju hitnosti pokrene mjere tajnog nadzora bez sudske saglasnosti, odlučivati o prijevremenom penzionisanju službenika i izuzeti Agenciju iz svih postupka javnih nabavki.
Bonus video:
