Elaborat procjene uticaja sistema za prečišćavanje otpadnih voda (kolektor) na životnu sredinu u zetskom naselju Botun je nepotpun i nedostaju mu ključni djelovi.
To su, pored ostalog, tokom tribine posvećene analizi tog dokumenta poručili profesori Beogradskog univerziteta Čedo Maksimović i Aleksandar Jovović.
Tribina je organizovana u Kulturno-informativnom centru (KIC) Zeta u Golubovcima, a među prisutnima su bili predsjednik opštine Mihailo Asanović, prvi čovjek Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, više zetskih odbornika…
Maksimović je kazao da će na smiren način pokušati da predloži "civilizovan način za rješavanje konflikta".
Prema njegovim riječima, Elaborat je nekompletan i nedostaju mu ključni djelovi.
"Želimo da sa vama trezveno dođemo do saznanja o cjelokupnom problemu… Elaboratu nedostaje komparativna analiza svih pokazatelja uticaja izvora tehnologije postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV). Nedostaje mu i kvantitativna analiza uticaja vremenskih prilika. Obrađivači su nekritički prihvatili rješenja koja su predložili projektanti", rekao je Maksimović.
Prema njegovim riječima, umjesto kolektora na otvorenom, postoji "manji koji je jeftiniji i troši manje mulja".
Maksimović je istakao da je slično postrojenje ovom planiranom u Botunu izgrađeno prije više decenija u jednom gradu u Japanu. Tamo je, kazao je, to staro postrojenje zamijenjeno novim. Naveo je Japan kao državu sa "savremenim načinom razmišljanja i pristupa" pitanju kolektora.
Kazao je da postrojenje može da prečisti vodu i mulj.
Dodao je da spalionici nije mjesto uz kolektor, te da se može naći "elegantnije rješenje".
"Tradicionalna postrojenja mogu da se smanje i zauzimaju mnogo prostora, kao i da budu jeftinija", kazao je Maksimović.
On je naveo gradove u Kini, Mađarskoj i Holandiji koji imaju dobra postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Loši primjeri su, pak, ona u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu i Splitu.
"Ako može, valjalo bi da se ova rješenja preispitaju. Da se vidi mogu li se prepraviti i preraditi. Stanovnici opštine Zeta mogu da pomognu Podgorici da jedno loše rješenje za PPOV i spalionicu sa dugoročnim posljedicama po zdravlje stanovništva zamijeni dugoročno kvalitetnijim", istakao je Maksimović.
Profesor Aleksandar Jovović izjavio je da su Crna Gora i Srbija "prve u Evropi uvele instrument procjene uticaja na životnu sredinu".
"Da biste napravili dobru studiju morate da napravite dosta pripremnog posla - analizirate klimu, meteorologiju i sprovedete gomilu drugih analiza. Ovaj elaborat nema spisak projekta. Tekst predstavlja meteorološke podatke, a ne klimatološke neophodne za analizu projekta na klimu i klime na njega… Nedostaju tehnički, konkretni podaci o biofiltru, dizel agregatu u pogledu emisija u vazduh, način zaštite zemljišta i slično…", kazao je Jovović.
On je kazao da u dokumentu nema podataka o kotlarnici, dodajući da studija "više liči na sastav iz maternjeg jezika, nego na tehničku dokumentaciju".
"I dalje ne znamo kako izgleda postrojenje za spaljivanje. Spalionice otpada postoje još od 19. vijeka. Vremenom se shvatilo da bi se otpad mogao koristiti za proizvodnju električne energije ili toplote. Moguće je da se izgradi dobro PPOV, ali se mora dokazati da to zaista tako funkcioniše", izjavio je.
Jovović je poručio i da je neophodno da se rade karte i modeli buke, te da je to minimum da bi se projekat uzeo u razmatranje.
Jedan od mještana pitao je mogu li se profesori "izboriti" da riješe njihov problem.
Maksimović je kazao da se radi o kompleksnom problemu "koji zahtijeva saradnju više učesnika".
"Voljni smo da svoj doprinos damo", poručio je.
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović je, odgovarajući na pitanje šta mještani Botuna mogu da urade ako dođe do izgradnje kolektora, kazao da "nemaju projekat na uvid".
"A žele da grade na teritoriji naše opštine. Možemo da pružimo pasivni otpor ako oni budu željeli da grade mimo naše volje", izjavio je Asanović.
NE PROPUSTITE
Bonus video:
