Dok se vještačka inteligencija sve više razvija, osvaja kancelarije i industriju i postaje dio svakodnevice, dvojica Podgoričana odlučili su da je uz kompjutersku viziju smjeste u baštu. Tako je nastao sistem koji, kako tvrde, sam brine o navodnjavanju.
Elektroinženjer Milivoje Lopušina i Vuk Vujošević, magistar mehatronike sa iskustvom rada na Tehničkom univerzitetu u Kelnu, udružili su znanje u razvoju autonomnog sistema za pametno navodnjavanje, kakav trenutno, tvrde, ne postoji u regionu.
U razgovoru za “Vijesti” Lopušina objašnjava kako je sistem nastao i kakve mogućnosti donosi, i pojašnjava da je sve počelo spontano, zbog prijateljevog “problema” koji je morao gotovo svakodnevno da odlazi na imanje van grada kako bi zalio baštu.
“Pitao nas je da li je moguće razviti sistem koji bi mu omogućio da upravlja navodnjavanjem ‘na jedan klik’ putem mobilne aplikacije. Prihvatili smo izazov i obećali da ćemo napraviti takav kontroler. Tako je započela priča o razvoju našeg pametnog sistema za navodnjavanje”, kazao je Lopušina za “Vijesti”.
Tvrdi da je njihov sistem unikatan, jer većina komercijalnih kontrolera funkcioniše isključivo na principu otvaranja i zatvaranja elektromagnetnih ventila, bez ikakve povratne informacije korisniku.
“U takvim sistemima korisnik ne zna da li je navodnjavanje zaista izvršeno - može se desiti da u sistemu nema vode iako je ventil otvoren, ili da ventil propušta vodu i kada je zatvoren. Naš sistem je razvijen upravo kako bi riješio te nedostatke. Integrisani senzori prate protok i stanje sistema, sprečavaju neželjeno rasipanje vode i automatski alarmiraju korisnika ukoliko dođe do nepravilnosti”, objašnjava Lopušina.
“Precizne odluke” sistema
Navodi da je poseban akcenat na primjeni kompjuterske vizije i vještačke inteligencije.
“Sistem analizira fotografije zona navodnjavanja, prepoznaje karakteristike biljaka i zemljišta te, u saradnji sa meteo stanicom, donosi precizne odluke o količini i vremenu navodnjavanja. Naš cilj je potpuno autonoman sistem koji brine i o biljkama i o sopstvenom funkcionisanju”, rekao je Lopušina.
Kroz aplikaciju korisnik može podešavati parametre rada, ručno uključivati i isključivati zone, definisati raspored navodnjavanja, vršiti kalkulacije doza za prskanje, koristiti vodiče za sadnju
O funkcionisanju sistema, Lopušina kaže da se sastoji od hardverskog i softverskog dijela, te da hardver obuhvata elektronski i vodovodni segment. Pojašnjava da centralna jedinica nadzire ventile, protok i stanje sistema, dok korisnik sve kontroliše putem mobilne aplikacije.
“Elektronika je smještena u centralnoj jedinici koja komunicira i sa korisnikom i sa sistemom za navodnjavanje. Vodovodni dio uključuje instalaciju sa ventilima i senzorima koji prate stanje protoka i rad”.
Lopušina kaže da se komunikacija sa mobilnom aplikacijom ostvaruje putem SIM kartice, ili WiFi mreže.
Dodaje da su sve funkcije objedinjene u jednoj aplikaciji.
“Kroz aplikaciju korisnik može podešavati parametre rada, ručno uključivati i isključivati zone, definisati raspored navodnjavanja, vršiti kalkulacije doza za prskanje, koristiti vodiče za sadnju”, kaže mladi elektroinženjer i dodaje da je u planu i povezivanje vodiča za sadnju sa sistemom kompjuterske vizije, kako bi korisnici dobijali personalizovane preporuke o vrstama biljaka koje su najpogodnije za njihovu lokaciju.
Prepoznavanje biljaka putem kompjuterske vizije, kako pojašnjava Lopušina, funkcioniše tako što korisnik kroz aplikaciju dostavlja fotografiju zone navodnjavanja.
“Sistem potom obrađuje sliku i analizira karakteristike zemljišta i prisutnih biljnih vrsta. Na osnovu tih podataka procjenjuje se optimalna količina vode, identifikuju potencijalni rizici za razvoj bolesti i određuju preporuke za održavanje. Proces je u potpunosti automatizovan, a korisnik dobija relevantne informacije i obavještenja direktno na mobilni telefon”.
Cilj je osigurati stabilan rad u svim klimatskim zonama
Lopušina objašnjava i da su testne verzije sistema u proteklih godinu i po dana uspješno radile u centralnoj regiji Crne Gore bez tehničkih problema.
“Planirano je dodatno testiranje u južnoj i sjevernoj regiji kako bi se potvrdila pouzdanost rada i u zahtjevnijim klimatskim uslovima. Cilj je osigurati stabilan rad sistema u svim klimatskim zonama zemlje”.
Lopušina kaže da razvoj tehnološkog start-apa u Crnoj Gori predstavlja veliki izazov:
“Prvenstveno zbog visokih troškova razvoja i ograničenog broja stručnjaka. Ovakvi projekti zahtijevaju multidisciplinarni tim - u našem slučaju stručnjake za hardver, softver i agronomiju. Petočlani tim je radio na razvoju kako bi sistem dostigao fazu naprednih funkcionalnosti”.
Ipak, uprkos izazovima, od ideje nijesu odustajali.
Rekao je i da su institucionalnu podršku unutar države dobili kroz konkurs Glavnog grada.
“... Na čemu smo izuzetno zahvalni. Takođe, dobili smo garancije da će registrovani poljoprivrednici, putem Ministarstva poljoprivrede, moći da ostvare pravo na subvenciju u vidu povrata dijela uloženih sredstava prilikom kupovine našeg sistema”, rekao je Lopušina.
Ako se planovi ostvare, sistem razvijen u Podgorici mogao bi imati daleko širu primjenu od privatnih imanja. Od poljoprivrednih gazdinstava do projekata obnove opožarenih područja, koji su posljednjih godina postali jedna od najvećih ekoloških tema u Crnoj Gori.
“Naš sistem može imati značajnu ulogu u obnovi opožarenih područja. Zahvaljujući preciznom doziranju vode i automatizovanom nadzoru, moguće je obezbijediti optimalne uslove za razvoj mladih biljaka na degradiranim površinama. Kompjuterska vizija može pomoći u praćenju napretka vegetacije, analizi kvaliteta zemljišta i identifikaciji potencijalnih problema u ranoj fazi”, kazao je Lopušina.
Dodaje da bi, u kombinaciji sa meteo podacima, sistem mogao prilagođavati režim navodnjavanja specifičnim uslovima terena, čime bi se povećala stopa uspješnosti obnove i racionalno koristi voda.
“Na taj način, sistem ne bi služio samo individualnim korisnicima, već bi mogao postati efikasan alat u projektima pošumljavanja i revitalizacije ugroženih područja”.
Bonus video:
