Privilegije i pritisci dijele školske kolektive i đake

Obrazovni sistem preslikava ono što se dešava u društvu, državnim institucijama i na političkoj sceni, pa tako ne čudi što su prosvjetni radnici u svojim kolektivima podijeljeni u dva tabora - one koji su uz direktora i one koji nisu, kazala je juče novinarka “Vijesti” Marija Pešić na Antikorupcijskom forumu “Korupcija u obrazovanju”, koji su organizovali BIRN Crna Gora i Građanska alijansa.

“Prosvjetni radnici koji su uz direktora imaju određene benefite kroz dodatne naknade, mentorstva, obuke... Sa druge strane su ljudi koji su vokalni po pitanju toga, ali su podvrgnuti raznim provjerama znanja, kvaliteta rada i slično, što doživljavaju kao pritisak”, rekla je Pešić.

Govoreći o privatnim časovima, kazala je da je ta praksa djelimično zakonom dozvoljena i uređena, ali da u praksi otvara pitanje jednakosti učenika i mogućih zloupotreba. Naglasila je i da privatni časovi nisu uobičajeni baš u svim sredinama, jer mogućnosti roditelja da ih plate nijesu iste u Podgorici i na primorju i u Plavu, Gusinju, Petnjici, Andrijevici...

Prema njenim riječima, privatni časovi stvaraju jaz među djecom, a kod dijela učenika i roditelja i utisak da su “đaci i građani drugog reda”. Pomenula je i tzv. VIP odjeljenja, navodeći da su takvi razredi zapravo samo nastavak sistema privilegija.

Pešić je podsjetila da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nedavno objavilo analizu rizika od korupcije u obrazovanju i da su rezultati pokazali slične probleme kao istraživanja koje su, uz pomoć onlajn upitnika “Vijesti” sprovodile tokom proteklih mjeseci, ali i civilnog sektora.

“Preko 40 odsto đaka navelo je da pohađa privatne časove. Od toga je 15 odsto kazalo da privatne časove pohađa kod nastavnika iz svoje škole ili kod nastavnika koji im predaje taj predmet. Istovremeno je samo devet odsto nastavnika kazalo da drži privatne časove, pa se postavlja pitanje kod koga ta djeca idu”, rekla je Pešić.

Savjetnica rektora UCG za strateške politike i održivi razvoj Branka Bošnjak kazala je da je na Univerzitetu bilo pritisaka, jer, ocijenila je, ni ta institucija nije izuzeta iz ukupnog društvenog ambijenta.

Ipak, ocijenila je da je Univerzitet “najzdravija sredina” u odnosu na cjelokupan ambijent.

“Na Univerzitetu se sada ne osjeća partitokratija u smislu prebrojavanja i uticaja na profesore kako će da odrade svoju nastavu. Bilo je toga, čini mi se sada mnogo manje”, rekla je Bošnjak.

Ona je kazala da je sadašnji menadžment Univerziteta zadržao dio kadra iz prethodnog saziva i da nije bilo revanšizma, što, kako je rekla, pokazuje želju da se sačuva institucionalna memorija.

Bošnjak je navela da joj je Univerzitetu zamjerka manjak kritičke misli prema društvu.

“Univerzitet, posebno kao jedini državni univerzitet, treba da bude korektor društvenih zbivanja. Ne može mi niko reći da profesor univerziteta, posebno redovni profesor, ne može kritički da se osvrne na pojave iz svoje struke”, rekla je Bošnjak.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović kazao je da su nastavnici izloženi pritiscima učenika, roditelja i uprava škola, koji često mogu biti povezani.

Naveo je i primjere u kojima direktori, iako nisu članovi odjeljenskih vijeća, prisustvuju sjednicama i usmjeravaju odluke.

“Direktor nije član odjeljenskog vijeća, a sjedi tu i vodi sjednicu. Kaže - ovdje nam treba vrlodobar, ovdje moramo da napravimo odličan”, rekao je Božović.

Koordinator CEGAS-a Boris Marić rekao je da u obrazovanju postoje problemi normativne prirode, ali i da je jedan od ključnih izvora korupcije nereformisana državna uprava.

“To je jedno od najvećih izvorišta korupcije u sistemu, a povezano je i sa ovom temom”, rekao je Marić.

Kazao je da je potrebno ići ka decentralizaciji i specijalizovanim komisijama koje bi odlučivale na osnovu jasnih kriterijuma, uz ankete učenika i roditelja i dodatne provjere kandidata.

Govoreći o sumnjivim diplomama i kadrovima koji su već ušli u sistem, Marić je rekao da je “vrlo teško vratiti stvari nazad”, jer je sistem zaštite državnih službenika veoma jak, “možda čak i prejak” kada je riječ o utvrđivanju odgovornosti. Zbog toga se, kako je rekao, mora raditi na kriterijumima, filterima i provjeri relevantnosti diploma i kvalifikacija.

Izvršna direktorica NVO MASTER Andrea Popović kazala je da ne vidi dovoljnu spremnost donosilaca odluka da se izbor direktora uredi na način koji bi garantovao profesionalnost i transparentnost.

Ona je rekla da su predlagali modele koji uključuju procjenu liderskih vještina, kompetencijske obuke i obavezu da se svaka odluka o izboru direktora javno objavi i obrazloži.

“Svaka odluka treba da bude javno objavljena, i zbog čega je taj direktor izabran”, kazala je Popović.

Poslanica u Skupštini Crne Gore Aleksandra Despotović, članica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport i profesorica Univerziteta Crne Gore, kazala je da joj se čini da izvršna vlast ima veće mogućnosti od zakonodavne kada je riječ o izboru direktora.

“Ministarstvo donosi odluku o izboru direktora. Odbor tu dobije informaciju, i to često zakašnjelo. Ako se neko žali, žali se nakon završenog procesa i Odbor nema dovoljno mogućnosti da doprinese boljem i transparentnijem izboru direktora”, rekla je Despotović.

Ona je kazala da nije mogla da pronađe izvještaje, rang-liste i obrazloženja izbora direktora, te da bi školske odbore trebalo profesionalizovati.

“Dešava se da o prosvjeti pričaju ljudi koji nisu održali čas, ni u učionici, ni na fakultetu”, rekla je Despotović.

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica rekao je tokom otvaranja foruma da korupcija u obrazovanju nije samo pitanje kupljenih diploma i ispita, nego širi fenomen koji obuhvata procedure, propise i akademske procese.

Predsjednik Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije Pavle Ćupić kazao je da pitanje integriteta u obrazovanju mora biti jedno od ključnih društvenih pitanja, jer obrazovni sistem oblikuje buduće generacije i obrasce ponašanja.

Izvršni direktor BIRN Crna Gora Vuk Maraš rekao je da korupcija u obrazovanju dovodi do devalvacije diploma i znanja, odlaska najboljih kadrova i urušavanja povjerenja u institucije.