Sa ovakvim zakonom nema zaštite prirode: ASK dala veći broj preporuka na predlog propisa Ministarstva ekologije

Nakon preliminarne procjene, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da Predlog zakona o zaštiti prirode sadrži koruptivne rizike i da je neophodno dodatno razmotriti i normativno precizirati odredbe pojedinih članova predloženog teksta.

To proizlazi iz odgovora koji su iz ASK-a juče dostavili “Vijestima”.

Aktivisti za zaštitu prirode i zaposleni u Agenciji za zaštitu životne sredine (Environment Protection Agency of Montenegro, EPA), ovih dana ukazivali su na to da je tekst predloga zakona problematičan, isticali da bi njegovo usvajanje značilo “kraj zaštiti u Crnoj Gori”.

Dodatno, kako je rekao Darko Saveljić, službenik Agencije, koji je prije nekoliko godina učestvovao u pisanju Predloga, nisu i službeno informisani o konačnom tekstu, već su o postojanju dokumenta informisani neformalnim kanalima, nakon čega je tek, konkretno njemu, Predlog dostavljen na službeni zahtjev.

Saveljić je juče saopštio i da je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, u međuvremenu, odustalo od posebno spornog stava člana 35 zakona, kojim je u zoni II aktivne zaštite bila predviđena mogućnost gradnje.

Iz resora kojim rukovodi Damjan Ćulafić nisu odgovorili na pitanja redakcije, niti je Ministarstvo i zvanično informisalo javnost o navodima Saveljića o odustajanju od spornog člana.

Između 2023. i 2026.

Važeći Zakon o zaštiti prirode usvojen je 2016, a sedam godina kasnije javnosti je predstavljen predlog novog teksta. Tada je objavljen i poziv na javnu raspravu. Taj tekst dostupan je na vebsajtu Vlade i nije istovjetan konačnom Predlogu, u koji su “Vijesti” imale uvid.

“Zakon je pisala Agencija za zaštitu prirode, uz pomoć Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, na tekstu se radilo pet godina, urađen je vrlo pristojan predlog, predat Ministarstvu… Mi u međuvremenu u Agenciji nismo imali bilo kakvu informaciju od nadležnog resora o statusu Predloga. Nezvanično smo došli do informacije o tekstu, nakon čega sam se i službeno obratio Ministarstvu, jer radio sam na njemu, imam pravo da vidim tekst. Od Ministarstva sam juče dobio Predlog i vidim da se radi o najopasnijem aktu o zaštiti prirode koji je ikad donijet u Crnoj Gori”, kazao je Saveljić za “Vijesti” prije dva dana.

Upravo je mogućnost izgradnje u zoni II zaštite jedna od razlika u verzijama predloga zakona iz 2023. i onog koji je dostavljen i Saveljiću.

Mišljenja ASK-a

U međuvremenu, Ministarstvo pravde uputilo je ASK-u 26. maja zahtjev za davanje mišljenja u vezi sa sprovođenjem preliminarne procjene koruptivnih rizika na Predlog zakona o zaštiti prirode.

Iz ASK-a su “Vijestima” kazali da je, u cilju otklanjanja mogućnosti nastanka eventualnih koruptivnih rizika i obezbjeđivanja dosljedne primjene Zakona, “Agencija je cijenila da je potrebno dodatno razmotriti i normativno precizirati odredbe članova 15, 16, 34, 35, 36, 46 i 59 Predloga zakona o zaštiti prirode”.

Član zakona o kojem je ovih dana bilo posebno riječi među aktivistima na društvenim mrežama je član 35, koji se odnosi na zone i režime zaštite.

Zakon o zaštiti prirode, i važeći i Predlog, zaštićena područja dijeli na tri zone - I, strogi režim zaštite, II - aktivni režim i III - režim održivog korišćenja. U prvoj zoni zabranjeno je korišćenje prirodnih resursa i izgradnja objekata, a naučna istraživanja i praćenje prirodnih procesa (monitoring) vrše se u ograničenom obimu. Posjete su dozvoljene, ako su organizovane u obrazovne svrhe, ali takođe ograničenog obima.

“Druga zona je oduvijek bila zona koja podupire prvu, u kojoj su se mogle izvoditi radnje i aktivnosti koje su u skladu sa prirodom, gradnja je zabranjena, a dozvoljene su samo one radnje koje vode unapređenju stanja životne sredine, odnosno zaštićenog područja... Prva zona zaštite u Nacionalnom parku Durmitor je recimo 23 odsto površine parka, a 62 odsto je druga zona. U NP Biogradska gora druga zona čini 51 odsto... U Predlogu zakona, predviđeno je da se može dozvoliti gradnja u drugoj zoni, uz dozvolu Agencije”, pojašnjava Saveljić.

Predlog predviđa i da je u toj zoni, izuzetno… “dozvoljeno vršenje radnji, aktivnosti i djelatnosti na izgradnji novih objekata samo uz dozvolu organa uprave nadležnog za poslove zaštite životne sredine”, odnosno Agencije za životnu sredinu.

I iz ASK-a su u mišljenju izdvojili upravo član 35 i kazali da je u njemu neophodno dodatno precizirati pojedine odredbe koje sadrže formulacije poput “ne dovodi do negativnih posljedica”, “u mjeri u kojoj se ne narušavaju osnovne vrijednosti područja”, “selektivno i ograničeno korišćenje prirodnih resursa” i “značajno izmijenjene osobine prirodnih staništa”.

“Predlogom zakona nisu utvrđeni bliži kriterijumi za procjenu navedenih pojmova, niti je upućeno na drugi propis kojim bi oni bili detaljnije uređeni, što može otežati njihovu dosljednu primjenu u praksi”, kazali su.

Problematizovali su i dio kojim se predviđa mogućnost izgradnje novih objekata u zoni aktivnog režima zaštite uz dozvolu nadležnog organa.

“Uočeno je da Predlog zakona ne sadrži bliže uslove, kriterijume ili druga mjerila za donošenje takve odluke, niti upućuje na poseban propis kojim bi ova pitanja bila uređena...”, navode iz ASK-a.

Ta Agencija u mišljenju o procjeni koruptivnih rizika navodi da se u članu 15 - Uređenje i korišćenje prostora, prirodnih resursa i prirodnih dobara, mogućnost nastanka koruptivnog rizika ogleda, prvenstveno, u upotrebi široko i nedovoljno precizno definisanih pojmova, poput “trajnog narušavanja biološke raznovrsnosti” i “negativnog uticaja saobraćaja na prirodu”, bez jasnih kriterijuma za njihovo utvrđivanje.

Nema razrađenih kriterijuma

U članu 16 - Smjernice i uslovi zaštite prirode, ASK je mišljenja da je potrebno precizno propisati rokove za postupanje Agencije (EPA, prim. nov), pribavljanje mišljenja Instituta za biologiju mora, kao i rokove za izdavanje akata, uslova i mišljenja...

U članu 34 - Studija zaštite, navodi ASK, mogućnost postojanja koruptivnog rizika uočena je u dijelu u kojim je propisano da studija zaštite može sadržati i “druge elemente od značaja za stavljanje područja pod zaštitu”.

Članom 36 Predloga propisana je mogućnost određivanja zaštitnog pojasa van granica zaštićenog područja, radi sprečavanja ili ublažavanja negativnih spoljašnjih uticaja na zaštićeno područje, kao što su zagađenje, odlaganje otpada, širenje invazivnih vrsta, infrastrukturni razvoj, turizam i drugi faktori koji mogu uticati na očuvanje prirodnih vrijednosti.

“U tom kontekstu, ukazali smo na formulaciju ‘po potrebi’, koja nije bliže razrađena kroz kriterijume, mjerila ili uslove za utvrđivanje okolnosti u kojima se zaštitni pojas određuje. Takođe, Predlog zakona ne upućuje na drugi propis kojim bi navedena pitanja bila detaljnije uređena. Ovo može ostaviti određeni prostor za različita tumačenja i primjenu u praksi”, navode.

Prostor za različita tumačenja u praksi

U vezi sa članom 46 - Radnje, aktivnosti i djelatnosti u zaštićenim područjima, ASK je mišljenja da ne sadrži jasno propisane rokove za postupanje EPA i drugih nadležnih u postupku izdavanja saglasnosti, uključujući rokove za izradu stručne ocjene, rad stručne komisije i pribavljanje mišljenja upravljača zaštićenog područja.

“...Stoga smo smatrali korisnim da se razmotri mogućnost preciznijeg uređivanja rokova za postupanje nadležnih organa i učesnika u postupku, odnosno upućivanje na propis kojim su ta pitanja detaljnije regulisana, radi jačanja pravne sigurnosti, transparentnosti i ujednačene primjene zakona”, pojašnjavaju.

ASK je mišljenja i da bi u članu 59, koji se odnosi na utvrđivanje preovladavajućeg javnog interesa u slučaju odbijanja davanja saglasnosti na studiju o ocjeni prihvatljivosti, određena pitanja mogla biti dodatno normativno razrađena.

“Pojedine formulacije, poput ‘drugi podaci od značaja’ i ‘imperativni razlozi preovladavajućeg javnog interesa’, nisu bliže definisani, niti su utvrđeni kriterijumi za njihovo tumačenje i primjenu, a Predlog zakona ne upućuje na drugi propis kojim bi ova pitanja bila detaljnije uređena. Ovo, cijenili smo, može ostaviti prostor za različita tumačenja u praksi”.