Centar za građansko obrazovanje (CGO) upozorio je da izostanak pune odgovornosti za najteže napade na novinare ostaje ozbiljan problem vladavine prava u Crnoj Gori, ocjenjujući da država, uprkos zakonskim unapređenjima i institucionalnim inicijativama, još nije pružila uvjerljiv odgovor na pitanje zašto novinari godinama čekaju pravdu.
U saopštenju povodom Međunarodnog dana okončanja nekažnjivosti zločina nad novinarima,koje potpisuje saradnik na programima Nikola Obradović, iz CGO-a navode da se nekažnjivost ne ogleda samo u broju neotkrivenih počinilaca i nalogodavaca, već i u istragama bez rezultata, predugim postupcima, blagim sankcijama i izostanku odgovornosti za institucionalne propuste.
„Kada se isti problemi godinama ponavljaju bez posljedica, opravdano slabi povjerenje u sposobnost institucija da zaštite one koji preispituju političku, ekonomsku i kriminalnu moć“, navodi se u saopštenju.
Iz te nevladine organizacije ocjenjuju da su aktuelni donosioci odluka naslijedili loše stanje u ovoj oblasti, ali da nijesu ispunili obavezu da ga promijene i uspostave drugačiju klimu.
Podsjećaju da ubistvo Duška Jovanovića ni nakon 22 godine nije u potpunosti rasvijetljeno, uprkos pravosnažnoj osudi jednog učesnika, dok postupak za ranjavanje Olivere Lakić traje osam godina nakon napada.
Kao dodatni razlog za zabrinutost navode ovogodišnje ukidanje osuđujućeg dijela presude u predmetu napada na Anu Raičković. Ističu da, iako se ti predmeti razlikuju po pravnim i činjeničnim okolnostima, svi zahtijevaju djelotvorno postupanje, zakonite odluke i razumne rokove, uz poštovanje prava odbrane i nezavisnosti sudova.
CGO ukazuje i na neujednačenu kaznenu politiku u slučajevima prijetnji novinarima. Dok prvostepenu presudu Andriji Lakoviću zbog prijetnji Jeleni Jovanović ocjenjuju kao pomak, smatraju da blaga novčana kazna za prijetnje smrću Borisu Pejoviću i Balši Rudoviću šalje obeshrabrujuću poruku.
„Kada se ozbiljne prijetnje novinarima u jednom slučaju sankcionišu zatvorom, a u drugom gotovo simboličnom novčanom kaznom, opravdano se postavlja pitanje koliko su sudovi dosljedni u zaštiti njihove sigurnosti“, navode iz CGO-a.
Posebno ističu nalaze Komisije za praćenje istraga napada na novinare, koja je u ovogodišnjem izvještaju navela da nije mogla ocijeniti djelotvornost istrage ubistva Jovanovića i zatražila ispitivanje odgovornosti za propuste.
Iz CGO-a smatraju da rad Komisije gubi smisao ukoliko se njene preporuke ponavljaju, a nadležni izbjegavaju da javnosti pruže obrazložene odgovore o preduzetim mjerama. Dodaju da zaštita interesa istrage ne smije biti izgovor za izostanak zakonitog nadzora i institucionalne odgovornosti.
Upozoravaju i da napadi, prijetnje i zastrašivanje nijesu prestali ni ove godine, te da njihove posljedice prevazilaze ličnu sigurnost novinara, jer obeshrabruju istraživački rad, udaljavaju izvore i podstiču autocenzuru.
Time se, kako navode, građanima uskraćuju informacije o donošenju odluka, trošenju javnog novca i zloupotrebi ovlašćenja. Posebnu odgovornost, prema njihovoj ocjeni, imaju političari, koji moraju prestati sa etiketiranjem i diskreditovanjem kritičkih medija i prihvatiti da su novinarska pitanja legitiman oblik demokratske kontrole.
Iz CGO-a poručuju da zakonska unapređenja i mehanizmi saradnje ne mogu nadomjestiti izostanak odgovornosti i neujednačeno postupanje institucija, te da se njihova vrijednost mora potvrditi djelotvornom zaštitom svih medijskih radnika, bez obzira na uređivačku politiku.
U godini u kojoj vlast najavljuje završetak pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, konkretni rezultati u ovoj oblasti, kako ocjenjuju, treba da pokažu održivost reformi iz poglavlja 23 i 24.
„Jedna od važnih slika napretka ka EU bila bi da novinari mogu slobodno raditi, a građani računati na institucije koje štite javni interes“, navodi se u saopštenju.
CGO naglašava da prekid prakse nekažnjivosti zahtijeva otkrivanje počinilaca i nalogodavaca, zakonito i efikasno okončanje postupaka, kao i utvrđivanje odgovornosti za propuste koji su otežali ostvarivanje pravde.
„Politička obećanja i reforme vrijede onoliko koliko donose konkretne rezultate. Sve dok najteži napadi ostaju nepotpuno rasvijetljeni, nekažnjivost podriva slobodu medija i povjerenje u institucije. Štiteći novinare, država štiti pravo građana da znaju i da vlast pozivaju na odgovornost“, zaključuju iz CGO-a.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
