Digitalni novčanik koji bi građanima ponudila država i koji bi na jednom mjestu, u mobilnoj aplikaciji, objedinio najrazličitija lična dokumenta, potvrde… može da bude korisno, moderno i evropski usklađeno rješenje, samo pod uslovom da se uspostave i u potpunosti poštuju standardi zaštite podataka o ličnosti.
“Digitalizacija ne smije ići ispred zaštite osnovnih prava građana, već mora biti izgrađena upravo na tim pravima”, poručio je Muhamed Gjokaj, ekspert u oblasti zaštite ličnih podataka.
U razgovoru za “Vijesti” on je komentarisao Zakon o elektronskoj identifikaciji i uslugama, u kontekstu standarda, Zakona o zaštiti podataka o ličnosti GDPR-a i LED direktive.
Skupština je Zakon usvojila krajem juna, a taj propis, pored ostalog, predviđa i uvođenje Digitalnog novčanika Crne Gore. Takav servis, kako je predviđeno, mogao bi biti dostupan od 2028. godine, uz prethodno usvojen sam zakon i donošenje oko 40 podzakonskih akata, koji će biti neophodni za njegovo sprovođenje. Iz Ministarstva javne uprave (MJU) najavili su da bi digitalni novčanik kao mobilna aplikacija na jednom mjestu objedinio lična dokumenta, poput vozačke dozvole, zdravstvene knjižice…
“Inicijativa MJU ka digitalizaciji javnih usluga, uvođenju digitalnog novčanika i razvoju elektronske identifikacije građana važan su i pozitivan korak u pravcu modernizacije javne uprave, efikasnijeg ostvarivanja prava i približavanja Crne Gore evropskim digitalnim standardima. Takva rješenja, ukoliko se pravilno normativno, tehnički i institucionalno postave, mogu značajno olakšati svakodnevni život građana, smanjiti administrativne barijere i unaprijediti kvalitet javnih usluga. Međutim, podrška inovativnim digitalnim rješenjima ne znači da se u ovako osjetljivu oblast smije ući bez prethodno jasno izgrađene normativne platforme koja će garantovati zakonitu, transparentnu, ograničenu i bezbjednu obradu ličnih podataka”, kazao je za “Vijesti” Gjokaj.
Prema njegovim riječima, prije pune primjene sistema digitalnog identiteta, država mora da obezbijedi pravni okvir koji će građanima garantovati da znaju koji se njihovi podaci obrađuju, ko im pristupa, po kom osnovu, u koju svrhu, koliko dugo se čuvaju i koja im pravna sredstva stoje na raspolaganju u slučaju zloupotrebe.
Dobrovoljnost ne znači slabu zaštitu
Gjokaj se osvrnuo na dio propisa u kojem se navodi da je korišćenje digitalnog novčanika, koji će biti besplatan za građane, dobrovoljno.
“Činjenica da se digitalni novčanik najavljuje kao dobrovoljna platforma ne znači da se lični podaci građana mogu koristiti neograničeno, bez jasnih procedura, bez kontrole i bez precizno utvrđenih odgovornosti rukovaoca, obrađivača i korisnika podataka”, kazao je on.
Kako je dodao, dobrovoljnost korišćenja aplikacije ne oslobađa državu obaveze da unaprijed uspostavi najviše standarde zaštite podataka, informacione bezbjednosti, kontrole pristupa, evidencije obrada i nezavisnog nadzora.
“Zato digitalizaciju ne treba posmatrati samo kao tehnološki projekat, već kao pravno, institucionalno i bezbjednosno osjetljiv sistem koji mora počivati na potpunoj usklađenosti sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, evropskim standardima, principima minimizacije podataka, ograničenja svrhe, transparentnosti, odgovornosti i zaštite podataka od samog dizajna sistema. Samo tako digitalni novčanik može biti istovremeno moderan, koristan i siguran za građane”, poručuje.
Gjokaj je kazao da najvažnije pitanje u vezi sa uvođenjem digitalnog novčanika u Crnoj Gori nije isključivo tehničke prirode niti se svodi na funkcionalnosti same aplikacije, već da se, prvenstveno, odnosi na zakonitu, ograničenu, bezbjednu i transparentnu obradu ličnih podataka građana.
“Načelno podržavam uvođenje inovativnih digitalnih rješenja i aplikacija koje građanima mogu olakšati pristup javnim uslugama, smanjiti administrativne procedure i omogućiti brže ostvarivanje prava. Međutim, sama činjenica da je određeno tehnološko rješenje moderno, korisno ili praktično, ne znači da se država smije olako upustiti u izradu normativnog okvira bez prethodno jasno postavljenih osnovnih pravila zaštite podataka o ličnosti”, kazao je on i dodao da je, prije uvođenja tako osjetljivog sistema, neophodno najprije obezbijediti čvrstu osnovnu normativu, odnosno lex generalis u oblasti zaštite podataka o ličnosti, u potpunosti usklađen sa Opštom uredbom o zaštiti podataka GDPR-om.
“Tek nakon toga posebni zakoni, uključujući propise o elektronskoj identifikaciji, digitalnom novčaniku, elektronskim uslugama, registrima i razmjeni podataka, mogu biti zakonito i sistemski nadograđeni kao lex specialis”, rekao je Gjokaj.
Prema njegovim riječima, posebno treba jasno razgraničiti opšti režim zaštite podataka, koji se zasniva na GDPR standardima, od posebnog režima obrade podataka koji se odnosi na nadležne organe u oblasti sprečavanja, istrage, otkrivanja ili gonjenja krivičnih djela i izvršavanja krivičnih sankcija, što je predmet tzv. LED direktive (Direktiva EU 2016/680).
“U tom smislu, digitalni novčanik kao instrument javnih i privatnih elektronskih usluga ne smije biti tretiran kao mehanizam bezbjednosnog ili policijskog pristupa podacima, osim u strogo propisanim slučajevima, pod jasnim zakonskim uslovima, uz sudsku, institucionalnu i nezavisnu kontrolu”, poručuje Gjokaj.
Pristup podacima ne smije biti opšti
Sagovornik “Vijesti” rekao je da Crna Gora, pored opšteg zakona usklađenog sa GDPR-om, mora da jasno uredi i poseban zakonodavni okvir po LED standardima, odnosno zakon koji se u javnom prostoru označava kao zakon o zaštiti podataka o ličnosti koje obrađuju nadležni organi u svrhu sprečavanja, istrage, otkrivanja ili gonjenja krivičnih djela ili izvršavanja krivičnih sankcija.
“Tek kada se precizno zna kada se primjenjuje opšti GDPR režim, a kada poseban LED režim, može se govoriti o pravno sigurnom i evropski usklađenom sistemu digitalne identifikacije”, kazao je Gjokaj.
Prema njegovim riječima, sa stanovišta Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i principa GDPR-a, digitalni novčanik može biti prihvatljivo rješenje samo ukoliko su unaprijed jasno definisani rukovalac podataka, obrađivači i korisnici podataka, svrha obrade, vrste podataka koje se mogu prikupljati, rokovi njihovog čuvanja, kao i uslovi i ovlašćenja za pristup podacima.
“Pristup podacima ne smije biti opšti, neograničen niti automatski dostupan svim organima. Takav pristup mogu imati isključivo subjekti koji raspolažu jasnim zakonskim osnovom, legitimnom svrhom i odgovarajućim tehničkim ovlašćenjima, i to samo u obimu neophodnom za pružanje konkretne usluge. Na primjer, ukoliko građanin treba da potvrdi posjedovanje važeće vozačke dozvole, nije opravdano zahtijevati kompletan skup ličnih podataka ukoliko je dovoljno potvrditi samo postojanje i važenje dozvole”, kazao je Gjokaj.
Poseban značaj, dodaje on, ima primjena principa minimizacije podataka.
“Digitalni novčanik ne smije prerasti u centralizovani mehanizam koji omogućava nepotrebno profilisanje, praćenje ili povezivanje građana kroz različite državne i privatne registre. Sistem treba da bude zasnovan na principu selektivnog, odnosno ograničenog otkrivanja podataka, na način da građaninu omogući dijeljenje isključivo onih informacija koje su neophodne za ostvarivanje konkretne svrhe”, rekao je on.
Prema riječima Gjokaja, lični podaci moraju biti zaštićeni najvišim standardima tehničkih i organizacionih mjera bezbjednosti, uključujući enkripciju, snažnu autentifikaciju korisnika, evidenciju pristupa, vođenje logova transakcija, razdvajanje podataka prema svrsi obrade, ograničavanje pristupa zaposlenima, redovne bezbjednosne provjere, procjene rizika i jasno definisane procedure za postupanje u slučaju bezbjednosnog incidenta ili povrede podataka.
“Neophodno je obezbijediti potpunu sljedivost pristupa podacima, uključujući informacije o tome ko je pristupio podacima, kada, po kom pravnom osnovu i u koju svrhu”, pojašnjava.
Usklađenost sa GDPR-om, kako je kazao, podrazumijeva i primjenu principa “privacy by design” i “privacy by default”:
“Odnosno tehničke ili integrisane zaštite, što znači da zaštita podataka mora biti ugrađena u arhitekturu sistema od samog početka, a ne naknadno implementirana. Podrazumijevana podešavanja sistema treba da obezbijede najviši nivo zaštite prava i privatnosti građana”, kazao je on.
Detaljne procjene prije početka primjene
Gjokaj dodaje da je, prije stavljanja digitalnog novčanika u funkciju, neophodno sprovesti detaljnu procjenu uticaja na zaštitu podataka o ličnosti, jer se, kaže, radi o obradi velikog obima podataka, uključujući identifikacione podatke, potencijalno zdravstvene podatke, podatke o obrazovanju, kvalifikacijama i druge osjetljive ili značajne kategorije podataka.
“Bez takve procjene, sistem bi predstavljao značajan pravni i bezbjednosni rizik”, poručuje.
Kad je u pitanju nadzor nad zakonitošću obrade podataka, njega treba da, kako je rekao, vrši Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, dok je istovremeno, dodaje, neophodno obezbijediti snažan sistem nadzora u oblasti sajber bezbjednosti, “pri čemu tehnička zaštita ne može predstavljati zamjenu za kontrolu zakonitosti obrade ličnih podataka”.
“Digitalni novčanik može predstavljati značajan iskorak u modernizaciji javne uprave samo ukoliko građanin ostane u središtu sistema, sa jasnim pravom da zna ko traži njegove podatke, iz kojeg razloga, koje podatke zahtijeva, da odbije nepotrebno dijeljenje informacija, da ima uvid u istoriju korišćenja svojih podataka i da raspolaže djelotvornim pravnim sredstvima u slučaju zloupotrebe”, kaže Gjokaj i dodaje da se sve to može postići i digitalni novčanik može biti korisno, moderno i evropski usklađeno rješenje, “ali samo pod uslovom da se standardi zaštite podataka o ličnosti uspostave i poštuju u potpunosti”.
“Digitalizacija ne smije ići ispred zaštite osnovnih prava građana, već mora biti izgrađena upravo na tim pravima. U suprotnom, digitalni novčanik ne bi predstavljao instrument unapređenja javnih usluga, već potencijalni mehanizam prekomjernog nadzora i nekontrolisanog povezivanja podataka građana”, kaže Gjokaj i dodaje da se zakonitost i opravdanost digitalnog novčanika “ne smiju ocjenjivati prema stepenu tehnološke sofisticiranosti, već prema nivou usklađenosti sa principima zakonitosti, transparentnosti, ograničenja svrhe, minimizacije podataka, tačnosti, ograničenog perioda čuvanja, integriteta, povjerljivosti i odgovornosti rukovaoca podataka”.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
