Ćulafić: Crna Gora posljednjih godina preduzima aktivnosti kojima uspješno brani status ekološke države

Crna Gora posljednjih godina preduzima aktivnosti kojima uspješno brani status ekološke države, iako su ga tokom tranzicije ozbiljno kompromitovali neodgovoran odnos prema prirodi, sporne privatizacije i ekološki problemi, ocijenio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić.

Ćulafić je, u intervjuu Agenciji MINA povodom 35 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom, kazao da je odluka donijeta 20. septembra 1991. na Žabljaku bila avangardna i vizionarska.

On je rekao da se, u međuvremenu, dogodilo mnogo toga što je tu odluku kompromitovalo, navodeći dodjelu besplatnih emisionih kredita kojom je država oštećena za oko 17 miliona eura, neadekvatan odnos prema šumama na sjeveru, postupanje sa Ulcinjskom solanom, za koju smatra da nikako nije smjela da bude predmet bilo kakvih privatizacionih aktivnosti.

Prema riječima Ćulafića, nije trebalo privatizovati ni bazene crvenog mulja, koji su 2014. godine prodati za 450 hiljada eura, a kasnije preprodati za pet miliona eura.

On je kazao da aktuelni vlasnik, prema posljednjoj zvaničnoj ponudi, od države za tu imovinu traži 9,8 miliona eura.

Ćulafić je dodao da činjenica da je 2024. godine detektovano oko 330 divljih deponija takođe ugrožava status Crne Gore kao ekološke države.

On je podsjetio da su Državnim planom upravljanja otpadom evidentirana 334 nezakonita odlagališta, od kojih su 103 uklonjena u saradnji sa lokalnim samoupravama.

"Najveći problem je što se na mnogim mjestima obnavljaju gotovo preko noći", rekao je Ćulafić.

On je naveo da vjeruje da je moguće ukloniti sve divlje deponije do 2030. godine.

"S druge strane, mislim da postoji mnogo razloga da vjerujemo da taj status ekološke države počinjemo vrlo uspješno da branimo", kazao je Ćulafić.

On je podsjetio da su, osim što je očišćeno više od 100 divljih deponija, zatvorene i pojedine ekološke crne tačke.

"Činjenica je da smo očistili preko 100 divljih deponija i zatvorili crne ekološke tačke, kao što su Mislov do u Nikšiću i Zakršnica kod Mojkovca, da smo u postupku trajnog zatvaranja Mostine u Rožajama i da je uskraćena ekološka dozvola deponiji u Bijelom Polju, jer se tim odlagalištima ne upravlja na ispravan način", naveo je Ćulafić.

On je kao jedan od najvažnijih rezultata izdvojio nedavno usvajanje Predloga za uspostavljanje Natura 2000 mreže zaštićenih područja.

"Ta ekološka mreža će obuhvatiti oko 44 odsto teritorije Crne Gore i Crnu Goru će, prilikom njenog pristupanja EU, postaviti na prvo mjesto u Uniji, s obzirom na to da je do sada tu poziciju pokrivala Slovenija sa 37 odsto zaštićene teritorije", kazao je Ćulafić.

On je dodao da je na početku mandata zatekao oko 15 odsto zaštićene teritorije Crne Gore, a nakon usvajanja NATURA 2000 mreže biće zaštićeno oko 44 odsto.

"To su krupni, istorijski koraci koji doprinose statusu Crne Gore kao ekološke države", kazao je Ćulafić.

On je rekao da je usvojen i kompletan zakonodavni okvir koji se odnosi na zaštitu životne sredine i klimatske promjene, kojim su definisane obaveze za naredne godine.

Među njima su, kako je naveo, uklanjanje svih divljih deponija do 2030. godine i izgradnja potrebnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda do 2045.

Ćulafić je, odgovarajući na pitanje, ocijenio da problem nije u tekstu Deklaracije sa Žabljaka, već u tome što država decenijama nije uspostavljala odnos prema prirodi kakav je u tom dokumentu proklamovan.

"Mislim da je tekst deklaracije iz 1991. godine veoma dobar. U tom dijelu ne bih mnogo šta mijenjao, osim što bih se možda potrudio da on ne bude samo deklaracija nego da dobije odmah obavezujući karakter", kazao je Ćulafić.

On je rekao da su nova zakonska rješenja koja su nedavno usvojena omogućila efikasnije djelovanje inspekcije, policije i tužilaštva, navodeći kao primjer sankcionisanje nekontrolisanog paljenja prilikom čišćenja imanja, kao i to što je paljenje guma i opasnog otpada propisano kao krivično djelo.

Ćulafić je kao važan rezultat aktuelne Vlade izdvojio i ulaganja u upravljanje otpadnim vodama, navodeći da se realizuje ili priprema skoro deset velikih kapitalnih projekata.

On je ponovio da očekuje da poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene, koje je otvoreno 10. decembra 2018. na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, bude privremeno zatvoreno do kraja ove godine.

Ćulafić je podsjetio da je, kada je u julu 2024. godine preuzeo resor ekologije, bilo ispunjeno oko 39 odsto obaveza potrebnih za zatvaranje tog pregovaračkog poglavlja.

U martu su, kako je naveo, Briselu dostavili kompletan paket nedostajućih propisa – 11 zakona, 95 podzakonskih akata i četiri strategije.

"To je sve do sada pozitivno ocijenjeno i Crna Gora sa velikim entuzijazmom može da očekuje kraj godine. Neformalno se očekuje 15. decembra Međuvladina konferencija u Briselu, na kojoj se očekuje privremeno zatvaranje poglavlja 27", rekao je Ćulafić.

On smatra da je veoma značajno i to što su, u procesu ispunjavanja obaveza za zatvaranje poglavlja 27, uspjeli da pokažu visok stepen sposobnosti u pregovorima sa Evropskom komisijom (EK), jer su Crnoj Gori odobrena sva tražena prelazna razdoblja.

Govoreći o požarima, Ćulafić je kazao da su oni jedan od hroničnih problema sa kojima se Crna Gora godinama suočava, a da na njih utiču i klimatske promjene i ljudski faktor.

On je rekao da Ministarstvo kroz kampanju "Čuvaj da te čuva" i njen dio "Zelena obnova Crne Gore" već radi na sanaciji pojedinih opožarenih područja, u saradnji sa lokalnim upravama, vatrogascima i civilnim sektorom.

Prema njegovim riječima, obnova je počela na području Pipera i Kuča, a planirana je i šira primjena inovativnog pošumljavanja dronovima.

Ćulafić je potvrdio da su ovogodišnji požari zahvatili i djelove područja predloženih za mrežu Natura 2000, u Nikšiću, Herceg Novom i Ulcinju.

On je kazao da će požari sigurno negativno uticati na biodiverzitet pojedinih područja, ali da je Natura 2000 "živa materija" i da će se njen obuhvat kroz dalja istraživanja mijenjati i precizirati.

Ćulafić je ocijenio da se Crna Gora relativno brzo prilagođava klimatskim promjenama, ali da ta oblast dugo bila zapostavljena.

Kao primjer ranijih pogrešnih odluka naveo je razvoj skijališta na nadmorskim visinama ispod 2,2 hiljade metara na kojima se, zbog promijenjenih klimatskih uslova, sada javlja problem nedostatka snijega.

On je kazao i da nedovoljni administrativni kapaciteti ostaju jedan od izazova za sprovođenje ekoloških politika, dodajući da im kolege iz EK stalno skreću pažnju da administrativni kapaciteti nijesu dovoljno snažni za obaveze koje nosi članstvo u Evropskoj uniji.

"Ali mi te kapacitete osnažujemo. Dakle, već sada je aktivno preko 30 oglasa za snaženje administrativnih kapaciteta i u Ministarstvu ekologije i u Agenciji za zaštitu životne sredine", naveo je Ćulafić.

On je dodao da je ekološka inspekcija prošle godine obavila 2.311 nadzora, a ove godine već gotovo 1,5 hiljada.

"Životnu sredinu treba pratiti i u odnosu na to reagovati i istovremeno se pripremati za iskušenja koja će biti pred nama, a posebno na način što ćemo, kao što sam rekao, jačati administrativne kapacitete", poručio je Ćulafić.