Rano otkrivanje karcinoma dojke, pravovremeno započinjanje liječenja, dostupnost savremenih terapija i individualni pristup svakoj pacijentkinji ključni su za unapređenje ishoda liječenja i smanjenje rizika od povratka bolesti.
To je poručeno na panel diskusiji „Kako unaprijediti ishode liječenja karcinoma dojke u Crnoj Gori i smanjiti rizik od povratka bolesti“, koju je u okviru radnog doručka organizovala NVO Brini o sebi.
Na skupu su predstavnice zdravstvenih institucija i udruženja pacijentkinja razgovarale o izazovima sa kojima se žene suočavaju na putu od postavljanja dijagnoze do završetka liječenja, značaju organizovanog skrininga, dostupnosti savremenih ljekova, ali i potrebi da se pacijentkinjama obezbijede odgovarajuće informacije i podrška tokom i nakon terapije.
Ivona Dabetić iz NVO Brini o sebi istakla je da je, pored prevencije i ranog otkrivanja, jednako važno osigurati da svaka žena nakon dijagnoze dobije odgovarajuću terapiju u pravom trenutku.
„Naš cilj ne treba da bude samo da bolest otkrijemo na vrijeme, već da svakoj ženi pružimo najbolju moguću šansu da se izliječi i nastavi život bez povratka bolesti“, kazala je Dabetić.
Ona je naglasila da je namjera okupljanja da se sagleda kompletan put pacijentkinje, od ranog otkrivanja i dijagnostike, preko izbora optimalnog liječenja i njegove dostupnosti, do života nakon završetka terapije. Posebno je ukazala na potrebu da razgovor ne ostane samo na prepoznavanju problema, već da rezultira konkretnim predlozima za unapređenje zdravstvene zaštite.
Dr Adrijana Vujović iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore ukazala je na razmjere problema karcinoma dojke, navodeći da je, prema procjenama GLOBOCAN-a za 2024. godinu, u Crnoj Gori procijenjeno 493 nova slučaja i 166 smrtnih ishoda od ove bolesti.
Prema njenim riječima, ovi podaci dodatno potvrđuju koliko su važni informisanje stanovništva, redovni pregledi i unapređenje programa ranog otkrivanja. U Crnoj Gori se organizovani skrining karcinoma dojke trenutno sprovodi u četiri opštine, a jedan od ciljeva je njegovo proširivanje na nacionalni nivo.
Govoreći o rezultatima programa tokom 2025. godine, Vujović je navela da je ciljnu populaciju u četiri opštine činilo 17.800 žena, od kojih je 45 odsto pregledano, dok su nakon dodatne dijagnostike biopsijom potvrđena 22 karcinoma.
„Ono što je važno da danas naglasim jeste da su to žene bez simptoma bolesti, koje su najvjerovatnije smatrale da su zdrave, a da je kod svake od njih, zahvaljujući ovom pregledu, mogla biti postavljena dijagnoza karcinoma dojke“, istakla je Vujović.
Ona je ukazala i na prepreke u sprovođenju skrininga, među kojima su nedovoljna informisanost žena, poteškoće u kontaktiranju zbog neažuriranih brojeva telefona i potreba za dodatno obučenim kadrom. Kako je navela, nabavka digitalnih mamografa u centralnom, južnom i sjevernom regionu predstavlja važan korak, dok je naredni zadatak osposobljavanje stručnjaka za sprovođenje programa i njegovo širenje na cijelu zemlju.
Dr Sanja Lekić iz Instituta za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore naglasila je da rano otkrivanje bolesti mora biti praćeno pravovremenom i adekvatnom terapijom, posebno kada je riječ o smanjenju rizika od relapsa, odnosno ponovne pojave bolesti.
„Jedno bez drugog ne ide. Ukoliko se bolest otkrije u kasnim fazama, smrtnost je velika. S druge strane, ukoliko bolest otkrijemo na vrijeme, ali nemamo adekvatne terapijske opcije za zaštitu od mogućeg povratka bolesti, ni u tom slučaju nećemo biti dovoljno uspješni. Nećemo biti blizu svog idealnog cilja, a to je izlječenje“, kazala je Lekić.
Ona je objasnila da izbor terapije zavisi od više faktora, uključujući molekularni podtip tumora, proširenost bolesti, životnu dob i hormonski status pacijentkinje, kao i njene individualne potrebe i planove. Zbog toga je, kako je istakla, neophodno da se odluke o liječenju donose na osnovu mišljenja multidisciplinarnog tima, koji okuplja stručnjake različitih specijalnosti.
Posebno je naglasila značaj adjuvantne, odnosno zaštitne terapije, koja se primjenjuje nakon operacije sa ciljem smanjenja rizika od povratka bolesti. Činjenica da je tumor odstranjen ne znači da rizik u potpunosti nestaje, jer kod pojedinih pacijentkinja mogu postojati mikroskopske ćelije bolesti koje se ne mogu otkriti uobičajenim pregledima.
Lekić je ukazala i na potrebu kontinuiranog unapređenja dostupnosti savremenih ljekova, imajući u vidu brz razvoj onkologije i pojavu novih terapijskih mogućnosti. Istakla je da pacijentkinje u Crnoj Gori treba da imaju pristup terapijama koje mogu značajno smanjiti rizik od povratka bolesti i doprinijeti dugoročnom očuvanju zdravlja.
Ružica Milutinović Đurišić iz Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore istakla je da ulaganje u prevenciju, rano otkrivanje i pravovremeno liječenje donosi višestruke koristi, kako za pacijentkinje tako i za zdravstveni sistem u cjelini.
Prema njenim riječima, pravovremena reakcija može smanjiti potrebu za složenijim i skupljim oblicima liječenja, dugotrajnim hospitalizacijama i odsustvom sa posla, uz istovremeno bolje korišćenje kapaciteta zdravstvenog sistema.
„U ovoj priči uloga Fonda za zdravstveno osiguranje jeste da stvori sve preduslove za nesmetano obavljanje ovih procesa. To podrazumijeva obezbjeđivanje adekvatne opreme, odgovarajuće terapije koja mora biti pravovremeno dostupna, kao i finansijskih preduslova za kvalitetnu edukaciju i profilisanje kadra“, kazala je Milutinović Đurišić.
Ona je ocijenila da je u prethodnim godinama ostvaren napredak u dostupnosti terapija, ali da postoji prostor za dalja unapređenja, uključujući razmatranje modela saradnje sa proizvođačima ljekova radi olakšavanja pristupa savremenim terapijskim opcijama.
Na značaj organizacije dijagnostičkog procesa ukazala je dr Irena Tomašević Vukmirović iz Odjeljenja za dijagnostiku bolesti dojke Kliničkog centra Crne Gore, ističući da bi optimalno bilo da period od postavljanja sumnje na karcinom do početka liječenja traje do mjesec dana.
Kako je objasnila, taj put podrazumijeva radiološku procjenu, biopsiju, patohistološku i imunohistohemijsku analizu, utvrđivanje stadijuma bolesti i razmatranje slučaja na konzilijumu. Kašnjenja se mogu javiti zbog čekanja na dijagnostičke nalaze, nedovoljnog broja stručnjaka, ali i zbog odlaganja biopsije ili donošenja odluka o liječenju prije nego što su dostupni svi neophodni podaci.
Tomašević Vukmirović naglasila je da je važno da pacijentkinje dobiju jasne preporuke i da se liječenje planira na osnovu pouzdane dijagnostike i zajedničke procjene stručnjaka, kako bi se izbjeglo nepotrebno gubljenje vremena i osigurao najbolji mogući terapijski pristup.
Posebnu perspektivu pružila je Sanja Jušković iz udruženja pacijentkinja Lantana, koja je govorila o emocionalnim i životnim izazovima sa kojima se žene suočavaju nakon dijagnoze, ali i dugo nakon završetka liječenja. Istakla je da se posljedice bolesti ne završavaju izlaskom iz bolnice, jer strah od povratka karcinoma ostaje prisutan i utiče na svakodnevni život pacijentkinja i njihovih porodica.
„Život nije na čekanju. Ne možemo čekati da strah prođe, ali možemo i moramo da živimo uprkos njemu“, poručila je Jušković, podsjećajući na slogan koji je udruženje odabralo za ovu godinu.
Ona je ukazala na značaj međusobne podrške žena koje prolaze kroz slično iskustvo, kao i na potrebu da psihoonkološka podrška bude sastavni dio liječenja, a ne dodatna mogućnost dostupna samo nekima. Prema njenim riječima, pacijentkinjama su posebno važne jasne i pravovremene informacije u trenutku postavljanja dijagnoze, kada su strah i neizvjesnost najveći.
Jušković je naglasila i potrebu za boljom dostupnošću savremenih terapija, sistematskim praćenjem pacijentkinja i njihovim aktivnijim uključivanjem u kreiranje zdravstvenih politika.
„Mi nijesmo samo statistički broj. Prije svega smo žene, majke, kćerke i sestre. Iza svake odluke stoji žena čiji život nije na čekanju“, poručila je Jušković, pozivajući institucije da potrebe pacijentkinja prepoznaju kao važan dio planiranja zdravstvene zaštite.
Učesnice panela saglasile su se da unapređenje ishoda liječenja karcinoma dojke zahtijeva koordinisanu saradnju zdravstvenih institucija, dostupnu i pouzdanu dijagnostiku, pravovremenu primjenu odgovarajućih terapija i kontinuiranu podršku ženama. Zajednički cilj je da svaka pacijentkinja, bez obzira na mjesto stanovanja i životne okolnosti, dobije priliku za što uspješnije liječenje i kvalitetniji život nakon bolesti.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
