Podgorica opet "zaboravila" žene bez partnera

Glavni grad Podgorica, kao i 2023. godine, ponovo je izostavio žene iz odluke kojom se predviđa finansijska podrška za liječenje neplodnosti za one koji su to pravo već iskoristili na teret Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO).

Odbornici u Skupštini Glavnog grada na sjednici u ponedjeljak završili su raspravu o svim tačkama, među kojima i raspravu na Predlog odluke kojom se za hetero parove koji žele da se ostvare kao roditelji, pruža finansijska podrška. Podrška je predviđena u iznosu od tri do pet hiljada eura, u zavisnosti od toga da li se postupak vantjelesne radi u Crnoj Gori ili inostranstvu.

Predlog odluke o naknadi troškova postupka medicinski potpomognute oplodnje (MPO), međutim, kao što je to bio slučaj i 2023. godine, diskriminiše žene bez partnera, kojima pravo na liječenje neplodnosti na teret države priznaju Zakon o MPO i Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju.

“Vijesti” su u vezi sa tim uputile pitanja Glavnom gradu i Skupštini Glavnog grada. U odgovoru, Služba Skupštine redakciju je uputila na vebsajt, gdje su objavljeni predloženi tekst i amandmani. Nisu i konkretno odgovorili na pitanje.

Kao ni u Predlogu odluke, podrška ženama bez partnera nije predviđena ni predloženim amandmanima. Amandmane su uputili odbornik Mirza Krnić i gradonačelnik Saša Mujović.

Predlagač odluke je Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS). Kako su juče kazali “Vijestima” iz te partije, već nakon njenog usvajanja iniciraće dopunu spornog dijela i žene bez partnera uvrstiti u kategoriju koja ima pravo na naknadu troškova za postupke MPO.

Dopunja 2023, ali nije prošla

I prije tri godine predložen je sličan tekst odluke kojom se predviđa podrška u liječenju neplodnosti, kada je, kao i sada, u prvoj verziji bilo predviđeno da podršku mogu da dobiju samo hetero parovi. Nakon intervencije redakcije “Vijesti”, naknadno je, na tadašnjem Odboru za društvene djelatnosti, međuopštinsku i međunarodnu saradnju, uz jedan suzdržan glas, odlučeno da odluka bude dopunjena i da podršku mogu da dobiju i žene bez partnera. Predlog Odluke, međutim, tada nije dobio podršku.

Tri godine kasnije pred odbornicima u Skupštini Glavnog grada ponovo se našla verzija teksta koja uključuje samo hetero parove, bračne i vanbračne.

Šta sadrži predlog odluke

Kako se navodi u predloženom tekstu, pravo na naknadu troškova postupka MPO imaju punoljetni žena i muškarac koji su u braku, odnosno u vanbračnoj zajednici. Podnosici moraju biti državljani Crne Gore, neprekidno prijavljeno prebivalište u glavnom gradu najmanje dvije godine neposredno prije podnošenja zahtjeva, a bračni supružnik ili vanbračni drug u trenutku podnošenja zahtjeva.

Prema Predlogu, Glavni grad vrši naknadu troškova MPO prema cjenovniku zdravstvene ustanove koja je ovlašćena za sprovođenje postupaka, troškove pregleda ljekara specijaliste ginekologije/urologije u vezi sa MPO, troškove propisanih ljekova, a u vezi s postupkom MPO, kao i troškove smještaja za vrijeme postupka.

Prihvaćen je amandman Mirze Krnića kojim se preciznije definišu troškovi postupka MPO, pa će korisnici podrške moći da računaju i na naknadu troškova za preimplantaciono genetsko testiranje embriona (PGT), hirurške postupke dobijanja reproduktivnog materijala, uključujući TESE i micro-TESE, troškove krioprezervacije, odmrzavanja i čuvanja reproduktivnog materijala i embriona...

Krnić je amandman predložio kako bi se, kako je naveo, “spriječila različita tumačenja u praksi i obezbijedila refundacija ključnih procedura”.

“Takođe, omogućava se naknada opravdanih troškova i u slučajevima kada se postupak iz medicinskih razloga obustavi ili ne dovede do transfera embriona ili trudnoće. Cilj je da pravo na naknadu zavisi od medicinske opravdanosti nastalih troškova, a ne od uspješnosti postupka MPO”, naveo je on.

U dijelu koji se odnosi na visinu troškova, kako je navedeno u Predlogu odluke, parovi mogu da računaju na naknadu do 80 odsto, a ne više od 3.000 eura za postupak koji je sproveden u ovlašćenoj zdravstvenoj ustanovi na teritoriji glavnog grada, do 60 odsto, a ne više od 3.000 eura za postupak u zdravstvenoj ustanovi koja se nalazi na teritoriji druge opštine.

Do 50 odsto, a ne više od 5.000 eura, parovi mogu da računaju na naknadu ako se postupak sprovodi u inostranstvu.

U tekućoj godini može se ostvariti pravo na naknadu troškova za najviše dva MPO postupka.

O tome kome će priznati pravo na naknadu, odlučuje Komisija, koju obrazuje gradonačelnik.

Mujović je, kroz amandman, predložio i da postupak za ostvarivanje ovog prava započinje objavljivanjem javnog poziva.

Jednako pogođeni muškarci i žene

U obrazlaženju razloga za donošenje odluke za podršku liječenju steriliteta, navodi se da “konstantno loša demografska slika unazad tri godine i negativan prirodni priraštaj, zahtijevaju adekvatnu reakciju svih donosioca odluka”.

“Usvajanjem ove odluke značajno bi se pomoglo parovima koji imaju poteškoće da dobiju djecu, a samim tim bi se uticalo na natalitet u glavnom gradu, odnosno u Crnoj Gori”, navedeno je u obrazloženju.

Ukazuje se i na istraživanja prema kojima kako stoji u Predlogu odluke, svaki šesti par u Crnoj Gori ima problem začeća:

“Što znači da između 10 i 15 odsto stanovništva ima problem sa neplodnošću što predstavlja značajan dio populacije… Unazad desetak godina na svakih deset žena koje su se liječile od steriliteta dolazio je po jedan muškarac, a danas se broj neplodnih muškaraca izjednačio sa brojem žena”.

Odbornici Skupštine Glavnog grada, kako je saopšteno, o tačkama dnevnog reda, među kojima je i ovaj Predlog, glasaće danas, u 17.00 sati.

Godinama bez podrške

U obrazloženju za donošenje odluke, pored ostalog, navedeno je i da je prvi servis koji ima za cilj podršku Glavnog grada parovima koji se bore sa problemom neplodnosti pokrenut 2020. godine:

“Od kada počinju da se izdvajaju finansijska sredstva za ovu namjenu u budžetu Glavnog grada”.

U februaru su “Vijestima” kazali da su 2021. godine obezbijedili 10 hiljada eura, da je bilo planirano da se sredstva realizuju u saradnji sa NVO. Sredstva su u to vrijeme, na osnovu memoranduma o saradnji, opredjeljivana u odnosu na odluke koje donese Fondacija “I ja imam pravo da budem mama”. “Vijesti” su tada problematizovale prirodu te saradnje.

“Usljed nezadovoljavajućih ishoda ove inicijative, kao i nepostojanja drugih zahtjeva, u periodu od 2022. do 2025. godine, sredstva nisu uplaćivana”, kazali su iz Glavnog grada u februaru.

Dodali su i da je teško da planiraju potrebna i dovoljna sredstva, jer ne postoji statistika o broju parova i žena koji se suočavaju sa tim problemom na nacionalnom i lokalnom nivou.