Stanari i dalje u strahu: Vještaci potvrdili da je iskop za bolnicu u Pljevljima uticao na oštećenja zgrade

Zemljani radovi i duboki iskop za izgradnju nove Opšte bolnice u Pljevljima uticali su na pomjeranje tla i pojavu oštećenja na susjednim objektima.

To je zaključak dva nalaza sudskih vještaka, urađena po nalogu Osnovnog suda u Pljevljima.

Geološki vještak mr Slavko Hrvačević u svom mišljenju navodi da su zemljani radovi i iskop izvedeni za potrebe izgradnje nove bolnice izazvali deformacije terena i uticali na pojavu oštećenja na susjednim objektima i saobraćajnici.

Mišljenje je zasnovao je na obilasku lokacije, analizi geološko-geotehničke i geodetske dokumentacije, fotografija, kao i utvrđenih geoloških i hidrogeoloških karakteristika terena.

Posebno je ukazao na veliki obim i značajnu dubinu iskopa, kao i na činjenicu da teren pretežno čine glinovito-laporoviti sedimenti, uz prisustvo površinskih deluvijalnih naslaga. Na pojedinim djelovima otvorenih zasjeka uočene su nepravilnosti, pukotine i lokalno odvajanje materijala, što, prema njegovoj ocjeni, ukazuje na narušavanje stabilnosti tla tokom izvođenja radova.

Hrvačević ističe i da je geološko-geotehničkim elaboratom unaprijed ukazano na rizike koji mogu nastati prilikom širokog i dubokog iskopa, posebno na mogućnost odlamanja materijala iz kosina i pogoršanja mehaničkih svojstava tla usljed kvašenja.

Posebno je značajno što je elaboratom za objekat bio predviđen iskop dubine od oko deset metara, dok je prema nalazu sudskog vještaka geodetske struke evidentirana dubina iskopa do 22 metra.

“Izvedeni iskop, s obzirom na svoj obim, dubinu, geološke i hidrogeološke uslove terena i pojave registrovane na otvorenim zasjecima, predstavlja relevantan i stručno utemeljen uzrok narušavanja stabilnosti okolnog tla i pojave predmetnih oštećenja”, navodi se u mišljenju vještaka.

On dodaje da su neadekvatno izvođenje iskopa i izostanak ili neblagovremeno preduzimanje potrebnih tehničkih mjera doprinijeli nastanku deformacija.

Mišljenje građevinskog vještaka dr Veljka Vasiljevića dodatno precizira način na koji je došlo do oštećenja objekta. On navodi da su na pomjeranje tla istovremeno uticala tri dominantna faktora: izrazito loše geotehničke karakteristike zemljišta na kojem je zgrada izgrađena, prisustvo vode i izvođenje obimnih zemljanih radova za potrebe nove bolnice.

Prema njegovoj ocjeni, dubokim zasijecanjem terena formirana je kosina na zemljištu loših geotehničkih karakteristika, što je dovelo do rasterećenja zasjeka i pomjeranja tla, uz već prisutne probleme sa vodom.

Vasiljević navodi da je, na osnovu izmjerenih pokazatelja i vidljivih tragova, pomjeranje tla iznosilo približno 20 do 35 milimetara, dok je diferencijalno slijeganje iznosilo od pet do 20 milimetara.

Takve deformacije, kako objašnjava, dovele su do širenja postojećih i pojave novih pukotina, razdvajanja zidova, oštećenja plafona, podova i zidnih obloga, odvajanja trotoara od objekta, kao i deformacija bravarije.

Vještak upozorava da su se deformacije u kritičnom momentu ubrzale, ali da su postojale i ranije i da se nastavljaju, iako smanjenim intenzitetom.

On je, ipak, ocijenio da je objekat u vrijeme pregleda bio bezbjedan za stanovanje, jer zatečena oštećenja nijesu narušila konstrukciju u mjeri koja bi ga učinila nebezbjednim.

Kada je riječ o sanaciji, Vasiljević smatra da se prvo mora stabilizovati zemljište ispod objekta i oko njega, eliminisati dotok vode, a tek nakon toga pristupiti sanaciji zgrade. Predlaže i kontinuirano praćenje pomjeranja objekta i okolnog područja, uključujući susjedne objekte.

Posebno je ukazao i na umanjenje tržišne vrijednosti stanova, jer je evidentirano da se objekat nalazi na terenu izloženom klizanju i slijeganju.

Iako je građevinski vještak ocijenio da je oštećena stambena zgrada u vrijeme pregleda bila bezbjedna za stanovanje, stanari upozoravaju da se pukotine i dalje pojavljuju, a postojeće proširuju, zbog čega ne znaju koliko će još moći bez straha da borave u svojim stanovima.

Uprkos započetim radovima na stabilizaciji terena, upravnik zgrade Veselin Petrić kaže da stanari i dalje primjećuju nova oštećenja i širenje postojećih pukotina.

Prema njegovim riječima, preduzete su mjere obezbjeđivanja terena, i postavljanje 44 šipa duž ugroženog područja, ali su i dalje primjetne nove pukotine u stanovima.

“Vještaci su bili i građevinski vještak je napisao da je zgrada bezbjedna za stanovanje, ali i da je uzrok oštećenja izvođenje zemljanih radova i da se moraju sanirati teren i zgrada. Međutim, pukotine se i dalje pojavljuju, stare se šire i ja više ne znam do kada ćemo smjeti da spavamo u svojim stanovima”, kaže Petrić.

On navodi da se pored radova na stabilizaciji terena i postavljanja šipova, problemi nijesu riješeni.

“Urađeni su šipovi, obezbjeđuju teren ispod zgrade, ali se i dalje javljaju odroni i nova oštećenja. Ne znamo koliko je sve to dovoljno i da li će zaustaviti pomjeranje zemljišta”, upozorava Petrić.

Problem oštećenja na objektima u blizini gradilišta nove bolnice stanari su više puta iznosili u javnost, obraćajući se nadležnim institucijama i tražeći hitnu reakciju. Tražili su obustavljanje radova na iskopu, stručnu procjenu bezbjednosti objekata i preduzimanje mjera kako bi se spriječila dalja šteta. Zbog oštećenja su pokrenuli i sudski postupak protiv investitora.

Upravnik zgrade je ranije, u ime stanara, uputio i otvoreno pismo odbornicima Skupštine opštine Pljevlja i poslanicima Skupštine Crne Gore, upozoravajući da već mjesecima žive u strahu i neizvjesnosti, tražeći nezavisnu procjenu bezbjednosti objekta.

Građevinska inspekcija je početkom oktobra privremeno obustavila radove na izgradnji nove bolnice nakon što su na okolnim objektima i saobraćajnici evidentirana oštećenja, uz nalog za hitno preduzimanje mjera zaštite temeljne jame i okolne infrastrukture.