Šaranović: Šćepanović kad uhvati sat vremena za sebe zida betonsku ogradu koja je mjera zaštite

Poslanik Demokratske Crne Gore Momčilo Leković je istakao da je država stambeno zbrinjavala određene rukovodioce Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), poput Enesa Bakovića, a da je 2013. gotovo 80 odsto policijskih funkcionera bilo stambeno nezbrinuto.

On je pitao ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića šta će građani dobiti ispunjavanjem poglavlja 24.

Šaranović je odgovorio pitanjem - "ko je mogao da pomisli, prije par godina, da će ga Crna Gora zavtoriti?"

"Decembar 2023. je period kad je Crna Gora otvorila poglavlje 24. Deset godina je bilo od tad, do dana kad smo preuzeli bezbjednosni sektor. Na taj dan, stepen realizovanih obaveza u ovom poglavlju je bio ispod 20 odsto. Kad postoji politička volja, kad institucijama rukovode profesionalci, a ne Lazović, Milović i ostala kriminalna banda - imate rezultat da za dvije i po godine realizujemo postalih preko 80 odsto obaveza. Imali ste jasan stav komesarke za proširenje (Marte Kos) da je Crna gora ispunila sve obaveze", kazao je.

Dodao je da direktor Uprave policije Lazar Šćepanović ugrožen zbog svog posla.

"Znate li šta radi kad uhvati sat vremena za sebe? Sam zida betonsku ogradu koja je mjera zaštite", saopštio je Šaranović.

Kako je istakao, direktor Europola mu je na sastanku kazao da je "Crna Gora četvrti kontributor Europolu kad je u pitanju razmjena obavještajnih podataka o borbi protiv transnacionalnog organizovanog kriminala".

"Svaki od članova menadžmenta u Upravi policije - radi se o ljudima kojima je jedini profesionalni angažman u polciiji, a ranije smo imali pojedince koji su dislocirani sa pozicije predsjednika opštinskih odbora na poziciju direktora Uprave policije", poručio je.

Leković je ukazao da "građani vide da kriminalci ne šetaju Crnom Gorom".

"Ili su u Spužu, ili u bjekstvu", istakao je.

On je poručio da važnim dijelom reforme smatra korištenje kamera na uniformama, podsjetivši na primjere pokojnog Aleksandra Saše Pejanovića i Milorada Mija Martinovića, koji su pretukli policijski službenici 2008. i 2015. godine.

Ovime su završena pitanja za Šaranovića.

Poslanik Demokratske Crne Gore Momčilo Leković je kazao da su policajci morali rukom da pridržavaju vrata službenog automobila.

"Ovo je bio bezbjendosni sektor Mila Đukanovića, Veselina Veljovića, Zorana Lazovića. Ovo je bio bezbjednosni sektor prethodnog režima", rekao je.

Kako je dodao, u zvaničnom nalazu iz jedne policijske stanice na sjeveru Crne Gore piše to, ali i da su vozila prokišnjavala, te da su službencii o svom trošku sipali gorivo u njih.

"Upravo zbog toga - moje pitanje nije šta je sve kupljeno, već šta se promijenilo? Kako ih nije sramota da kažu da je sve isto? Bezbjednosni sektor je brana svemu drugome, svim uticajima - spoljnim i unutrašnjim... Zato pitam, šta je konkretno urađeno na poboljšanju materijalno tehničkih uslova rada policijskih službenika", kazao je Leković.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je odgovorio da je "nedopustivo dugo vladao mrak" i "nedopustivo dugo bio oblak kriminalnog otrova iznad MUP-a i Uprave policije".

"To što smo mi za tri godine promijenili sliku za tri godine nije samo nešto što treba da konstatujemo i kažemo da smo postigli neke rezultate. To znači da , ako postoji politička volja i zdarva društvena klima - takvo stanje može da se promijeni", rekao je.

On je poručio da su službencii polciije radili u uniformi staroj pet godina i obući koju su sami plaćali, ali i da je na čelu sindiata "suštinski bio Ljubo Milović".

"Prosječna zarada je porasla duplo. Da li je to dovoljno? Nije. Da li ćemo nastaviti? Hoćemo. Već smo kreirali paket mjera povećanja zarada, ali u konsultaciju sa kabinetom premiejra - Vlada kreira za sve državne službenike", rekao je.

Dodao je da se kvartalno isplaćuju varijabile, ali i da je policajcima uplaćen svaki prekovremeni sat.

"Sproveli smo istorijske nabavke kad je u pitanu upravljanje granciom: Skadarsko jezero će btii jedan od najzaštićenijih djelova državne granice, a znamo da je, uz Luku Bar, to bila jedna od dvije najslabije tačke kad je u pitanju šverc cigareta, narkotika itd", kazao je Šaranović.

Poslanica Demokratske Crne Gore Valentina Minić postavila je ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću i pitanje, koje se tiče Zakona o bezbjednosti saobraćaja.

"Kakvi su efekti postignuti primjenom ovog zakona u prvim mjesecima implementacije? Da li su veće kazne uvedene radi punjenja budžeta i šta donosi pravilo nulte tolerancije za mlade i profesionalne vozače?", pitala je Minić.

Šaranović je poručio da je, po stupanju na dužnost, definisao deset prioriteta, a jedan od njih je bio nezadovoljavajuće stanje u oblasti bezbjednosti sdaobraćaja.

"Znate da sam jednom godišnje dužan da branim godišnji izvještaj o bezbjednosti saobraćaja, ali sa sljedećim zaključkom - stanje je nezadovoljavajuće", istakao je.

Poručio je da je najponosniji na ovo rješenje.

"Učesnici saobraćaja nisu samo oni koji upravljaju vozilom, već i suvozači, pješaci itd... Zabranili smo korištenje trotineta za mlađe od 16 godina, uveli smo ograničenja za perido upravljanja. Dakle - od ponoći do ranih jutarnih sati ograničenje u vidu snage motora kojim mogu upravljati mladi vozači. Onaj roditelj koji svom djetetu, 18-ogoišnjaku kupi vozilo od 150 konjskih snaga nije mu kupio poklon, već oružje za potencijalno samoubistvo", kazao je.

Rekao je da mu je poručivano da će "ovim zakonom izgubiti glasove mladih ljudi".

"Za protekla tri mjeseca, od primjene zakona, a ako uporedimo sa istim periodom prošle godine imamo pad od 40 odsto soabraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama i smrtnim ishodima. E to je odgovorna državna politika i odogovr onim populistima kojima je smisao bavljenja politikom kako doći do glasova. Ta lična satisfkacija što smo nas nekoliko autori zakonskih rješenja - nema cijenu", saopštio je.

Kako je dodao, u Evropskoj uniji (EU), 95 odsto učesnika u saobraćaju nosi pojas, a u Crnoj Gori 45 odsto njih, ali i da je sedam od deset stradalih osoba u saobraćaju stradalo samo jer nije imalo vezan pojas.

Minić je ukazala da "oni koji žele da riješe nagomilane probleme, nisu popularni među građanima".

"Doživjela sam da mi jedan poslanik na odboru kaže da ovim zakonom punimo kasu za Euro model", rekla je.

Ona je rekla da je ovaj zakon "najpopularniji među roditeljima".  

Valentina Minić (Demokratska Crna Gora) je istakla da je njena stranka "pokretač izbornih reformi u Crnoj Gori".

"Podsjetiću na period od 2016-2020. kad je formiran Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u kom su Demorkate aktivno učestvovalie. Podsjetiću da smo tada predali i u skupštinsku proceduru i tom odboru 16 zakonskih rješenja koja su sadržala preko 200 konkretnih rješenja. Demokrate su pokretači izbora u jednom danu", kazala je.

Ona je pitala ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića koje je konkretne mjere preuzeo njegov resor i koje dodatno planira za sprečavanje zloupotreba prilikom prijave i odjave prebivališta, posebno u periodu uoči i tokom izbornih procesa.

Šaranović je odgovorio da nema demokratije ukoliko nema integriteta izbornog procesa.

"Naša dužnost je da učinimo sve da birački spiak bude ažuran. Kao neko ko treba da ga potpiše, kažem da na današnji dan nije tačan i ažuran. Ovaj menadžment MUP-a ne želi da ostane samo na konstataciji problema, već smo ponudili rješenja. Ustav predviđa tri uslova za biračko pravo - državljanstvo, punoljetstvo i prebivalište. Pronašli smo, analizom, preminula lica u biračkom spisku. Imamo opstrukcije - 50.000 je razlika između broja punoljetnih građana i onih koji su popisani", rekao je.

On je ukazao da su u spisku i ljudi koji su preminuli u inostranstvu prije više decenija.

"Analiza koju smo sproevli je rezultirala kreiranjem rješenja koje smo kao MUP uputili u formi nacrta Skupštini. Očekujem odgovor da li će Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, koji je dobio nadležnost da se bavi ovom materijom, da li će dobti odgovor. Ukoliko ne, MUP će imati konkretan odgovor. Sprovodi se besprizorna kampanja - da ćemo dijaspori oduzimati državljanstva. Predložena zakonska rješenja ne oduzimaju državljanstvo, već uređuju registar prebivališta i boravišta", objasnio je.

Šaranović je istakao da "ukoliko se nastavi sa opstrukcijom da birački spisak bude ažuran, u javnom prostoru će oglastiti svakog krivca za takvo stanje".

Minić je rekla da su "ponosni na dijasporu". Ona je ukazala da razlika između broja ljdui u biračkom spisku i onih na popisa slična populaciji Bara, koji je treća opština po veličini. "I zato bojkot, opstrukcije, vještačko odugovlačenje. Očekujem da ove blokade bduu veće. Mi smo na borbu spremni, vjerujem i Vi, znajući Vas", istakla je.

Pitanje je postavio i šef kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović.

"Zatekli smo Ministarstvo odbrane koje je navijačka udruženja plaćalo sa desetinama hiljada eura, koje je gradskom Zelenilu plaćalo desetine hiljada eura za ekologiju. Pa jesu li pripremali Vojsku za derbi pod Goricom? Da jedni igraju, drugi navijaju, treći sade cvijeće - pa ako nas napadnu, da ih gađaju saksijama? Zatekli smo sistem koji je dva dana pred izbore iz vojnih magacina izdao 215 automatskih pušaka i 44.000 metaka. Jer smo zatekli vojni brod 'Jadran', a na njemu 40 kilograma kokaina. Ali to nije sve, nego smo sreli i načelnika Generalštaba koji je 2025. naredio skidanje ikona sa bojnog broda, ali i drugog koji je 2020. kažnjavao vojnike koji su u civilu prisustvovali vjerskim obredima", istakao je.

On je pitao Bečiča "što se u prethodne tri godine uradilo u sektoru bezbjednosti".

Potpredsjednik Vlade je odgovorio da su "sprovedene mnoge kadrovske i normativne reforme".

"Kadrovske reforme su osnov. Mislim da je najveći iskorak kompletna profesionalizacija. Na načelu Generalštaba imamo profesionalca... Što se tiče jačanja kapaciteta, stotine miliona su uložene. U mandatu ovog sektora je početa zgrada Komande prvog pješadijskog bataljona. Vidjeli ste u Nikšiću nove hangare i nove radionice. Svjedočili ste novom naoružanju, uniformama, vozilima. Vdijeli ste nove šatore. Kad goovrimo o mornaričkim kapacitetima. Nova zgrada mornarice je otvorena u Baru, dva patrolna broda - 'Petar Prvi Njegoš' i 'Petar Drugi Njegoš'. Naredne godine će btii u Crnoj Gori. Imali ste nabavku patrolnih čamaca. Dogovorena je nabavka Erbas helikoptera, nabavljene bespilotne letjelice, unaprijeđen hangar na vojnom aerodromu u Zeti", rekao je.

Kako je dodao, vrlo brzo će poslanici imati priliku da u parlamentu razmatraju izmjene Zakona o odbrani, Zakona o Vojsci i Zakona o vojno-obavještajnoj službi.

"Mogu podijeliti jednu ideju koja će biti pretočena u te zakone, a tiče se budućeg dana Vojske Crne Gore. Moja malenkost, ministar odbrane i načelnik Generalštaba smo potpuno usaglašeni da treba definisati novi Dan vojske Crne Gore. Crna Gora ima bogatu istoriju i mnogo slavnih bitaka i na slatkim smo mukama koju definisati kao Dan Vojske. Poštujući i veliku pobjedu nad vizatijskom vojskom na Tuđemilima prije hiljadu godina, i velike pobjede nad osmanskom vojskom na Krusima i Martinićima, i na Grahovcu, i veliku pobjedu nad Austro-Ugarskom na Mojkovcu - smatramo da novi dan Vojske treba da bude 28. jul kad se na Vučjem dolu odigrala bitka", rekao je.

On je dodao da je ta bitka, ali i bitka na Fundini - trasirala put ka priznanju Crne Gore na Berlinskom kongresu 1878, ali i da podsistemi (Prvi pješadijski bataljon, Mornarica...) mogu imati svoj dan.

Bogdanović je rekao da pozdravlja da se Dan Vojske posveti junacima sa Vučjeg dola.

"Kome smeta Peko Pavlović? Kome smeta Vučji do? Kako smo od junaka sa Vučjeg dola koji su pred neprijateljem gubili prije život nego obraz, došli do sistema od kog su tražili od vojnika da gube obraz pred partijom?", pitao je.

Vojinović je rekla da "nema subjekta koji je za čišćenje spiska, dok ne dođe do konrketnih rješenja".

Ona je poručila građanima Crne Gore koji žive u inostranstvu da im niko ne može uzeti državljanstvo, ali da je pitanje prebivališta i biračkog prava drugo.

"Državljani Crne Gore će, kad uđemo u EU, imati pravo da žive i rade u državama EU, pa je prirodno da već danas razgovaramo o tome kako da naša pravila budu jasna, pravična i prilagođena stvarnom životu naših građana. Neko ko živi u inostranstvu ne treba da strahuje zbog zlonamjernih tumačenja", kazala je.

Vojinović je potpredsjednika Vlade pitala i kakvo ga je stanje dočekalo po pitanju poglavlja 23, ali i da se osvrne na izmjene Zakona o bezbjednosti saobraćaja - da li će biti dodatnih izmjena.

Bečić je odgovorio da je dijaspora bogatstvo Crne Gore.

"Crnogorsko državljanstvo niko nema namjeru da vam oduzme. To je izgovor ili jeftin trik onih koji su navikli da plivaju na terenu manipulacija. Čak i oko brisanja - radna grupa je pripremila rješenje da onome ko je izbrisan će se omogućiti nova prijava ako dokaže da ispunjava zakonom propisane uslove", rekao je.

Dodao je da je u Šavniku oko četvrtina glasača prepisana uoči izbora, a nakon njih se vratili u svoje matične opštine.

Bečić je kazao da su na početku mandata Vlade zatekli blokiran proces integracija.

On se osvrnuo i na nedavnu izjavu bivšeg predsjednika Mila Đukanovića koji je saopštio da bi Crna Gora, da je EU imala 50 odsto entuzijazma kad je on predvodio vlast, davno završili integracije.

"A isti on je rekao da je EU mlada nevjesta kojoj ne treba hrliti. Nikad ne bismo završili proces da je on ostao da ga vodi. A zašto? Jer je nova francuska metodologija nametnula da nema napretka na evropskom putu bez napretka u poglavljima 23 i 24. Oni ne bi mogli korak da iskorače jer su gradili sistem gdje je država u sluganskom odnosu... Čisti se država od organizovanog kriminala", kazao je Bečić.

On je ukazao da geopolitičke okolnosti idu naruku Crnoj Gori, ali i podsjetio da je nakon aneksije Krima 2014. bila slična situacija, pa to nije iskorišteno.

"U poglavlju 24 smo zatekli poglavlje u kom je malo što realizovano; za pola godine dobili IBAR, zatvorili do sada 20 poglavlja, čekamo još jedne izmjene Ustava i čekamo finale", poručio je.

Kad je riječ o izmjenama Zakona o bezbjednosti u saobraćaju, on je kazao da ih mladi često ne razumiju, ali razumiju njihovi roditelji.

Potpredsjednica Skupštine Anđela Vojinović (Demokrate) je pitala Bečića o biračkom spisku.

"O takozvanim fantomskim biračima, o ljudima kojima je adresa prijavljena u nekoj pustoj šumi, a bilo ih je u Šavniku. Birački spisak je bio tema uoči svakih izbora, pdaju teške riječi i traže se kontrole i revizije. A kad prođu izbori, buka utihne, a problemi ostanu. Međutim, danas imamo nešto što ranije nismo - konkretne nalaze državnih institucija. I sama sam učestvovala u jednom okruglom stolu radne grupe. Na njemu je iznijeto da 14.000 ljudi nije uzelo novu ličnu kartu", istakla je.

Ona je pitala Bečića kako gleda na put do tačnog i pouzdanog biračkog spiska, koje reforme smatra ključnim, ali i kako vidi ulogu Skupštine u tome.

On je dogovorio da je to krucijalna tema koja "sve više treba da optereti parlament jer svako treba da preuzme odgovornost do kraja decembra".

"Radna grupa je utvrdila da imamo razliku od blizu 50.000 lica koje imamo u biračkom spisku, a nismo ih prepoznali kad je sprovođen popis. Da imamo 14.000 lica koje 20 i kusur godina nisu izvadili ličnu kartu. I nakon tih rezultata, Ministarstvo je preuzelo čitav niz aktivnosti da ostvari komunikaciju sa tim licima. Do 10.000 lica se nije moglo nikako doći. Radna grupa je detektovala tri lica rođena 1914. godine, da imamo lica koja su preminula u inostranstvu, ali da država nema formalnu informaciju da bi je mogla procesuirati. Imamo situaciju da se dijete rodi u inostranstvu, zatraži po porijeklu državljanstvo i ide u registar prebivališta. Kakva je to posljedica kad napuni 18 godina, a možda dana nije bilo u Crnoj Gori?", kazao je.

Bečić je istakao da je problem definicija prebivališta, te da neko ko se odseli ne mora da obavijesti nadležne organe.

"Kako da imamo precizan birački spisak, ako imamo ovakvu definiciju odjave prebivališta? Ministar je uputio odboru na bazi rada radne grupe set zakonskih izmjena koje podrazumijevaju izmjenu definicije prebivališta, da uvedemo terensku kontrolu, da po meni, izbrišemo one ljude koji nisu izvadili ličnu kartu jer su prekršili više zakona. Uputili smo i novi predlog - da fotografija bude obavezan dio štampanog biračkog spiska. Otvoreni smo, naš predlog je da uvedemo otisak prsta kao novitet u narednim biračkim procesima. Za to je potrebna brza odluka, da se nabavi oprema i sprovedu obuke", poručio je.

Dodao je da želi da se do kraja decembra "svako izjasni i podnese odgovornost".

"Nemoj da neko za pola godine pita nas o biračkom spisku. Mi smo radili, analizirali, zaključili i predlagali. Što je do nas, imate na stolu. Odgovornost je na političkim strukturama", poručio je.

Knežević je rekao da Šaranović nije odgovorio na njegovo pitanje.

"Što se ispostavilo? Oni su ušli na legitiman granični prelaz i dostavili pasoše. Zašto onda nisu uhapšeni? I oni su dva dana boravili po Boki Kotorskoj, objavljivali selfije. Prije dolaska su najavili da dolaze u Crnu Goru. Kobna noć je bila 8. oktobar, kad šalju poruku Ostoji Kneževiću, sekretaru mitropolita Joanikija. To meni govori da ANB i dalje prisluškuje Mitropoliju crnogorsko-primorsku i gospodina Kneževića. I ujutro kreće akcija, upadaju u hotel neuniformisana lica sa značkama koje su se mogle kupiti na Tuškom putu i te ljude niti hapse, niti prevode, a zatim kreće hajka - uhapšeni i nađena je sofisticirana oprema, a nađeni laptop, telefon i dron", poručio je.

Kako je dodao, ekipi "Ribara" zabranjen je ulazak u Crnu Goru na godinu dana, a rečeno da za opremu mogu doći za 90 dana.

On je istakao da je zloupotrijebljen službeni položaj to što im nije obezbiježen kontakt sa konzulatom, ali ni sudski tumač.

"Je li veća hibridna prijetnja (premijer Hrvatske) Andrej Plenković koji kaže da, ako ne damo crnogorsko kopno i zemlju Hrvatskoj, nećemo ući u EU ili ovi novinari koji su htjeli da posjete Cetinjski manastir i Lovćen? Moje je mišljenje da je Plenković veća hibridna prijetnja nego čitava Rusija sa Vladimirom Putinom, FSB-om, KGB-om. Vi sad možete da se hvalite saradnjom sa Europolom, sve pada u vodu nakon što su pušteni. Da su zadržani u pritvoru, imalo bi logike. Kakva se istraga može sprovesti kad nisu tu?", kazao je.

Knežević je kazao da je neko iz PES-a ima kontakt sa Macurom.

"Kako je neko uspio da utovari 400 miliona eura u kamion i da čeka da ga uhapsi policija? Ja bih rekao da mu je sve oprošteno, s obzirom da je tako izveo pljačku. Kažem - provjerite ko iz ANB-a ima kontakte sa Macurom, a nije iz Demokrata, nego iz PES-a", istakao je.

On je imao pitanje i za ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića (Demokrate) - koje krivično djelo su počinili ruski novinari uhapšeni u Crnoj Gori 9. oktobra. 

Mihail Zvinčuk, osnivač i šef ruske informacione mreže Ribar (Rybar), zajedno sa suprugom Valerijom i još troje ruskih državljana, tog dana je priveden u Tivtu. Nakon toga su protjerani iz Crne Gore zbog ugrožavanja nacionalne bezbjednosti.

Knežević je pročitao izjavu Zvinčuka u kojoj piše da su ga pripadnici ANB-a maltretirali i prijetili.

Šaranović je odgovorio da se "ne mogu svi detalji aktivne istrage reći u parlamentu".

"Nakon sprovedenih vještačenja, tužilaštvo će se blagovremeno izjasniti o postojanju krivičnog djela. Njima je u skladu sa zakonom otkazan boravak u Crnoj Gori. Sprovešće se detaljne tužilačke aktivnosti. Konačno ANB i policija rade ono što im je posao. Zadatak ANB-a je da vodi brigu o nacionalnoj bezbjednosti, a Upravi policije da radi, u skladu sa zakonom, sve što treba sa ciljem očuvanja unutrašnje bezbjednosti", rekao je.

Kako je dodao, direktor Europola je saopštio da je crnogorski sektor bezbjednosti "primjer saradnje Europola sa nacionalnim obavještajnim službama".

"ANB ne služi onome čemu je služio do 30. avgusta 2020, a to je da se bavi konspirativnim metodama, obračunu sa političkim neistomišljenicima, da nezakonito prisluškuje političke neistomišljenike onih koji su na vlasti, a znate da smo svi bili predmet tih aktivnosti - i mi i crkveni velikodostojnici, i pojedini novinari. S druge strane, Uprava polcije je, na bazi reformi koje smo sproveli, zahvaljujući liderskom pristupu Biroa za operativnu koordinaciju i nas iz menadžmenta, skinula embargo kad je u pitanju međunarodna obavještajna zajednica, jer su dokazi koje smo dobijali završavali, umjesto u optužnicama, kod Radoja Zvicera, Ljuba Milovića, (Jovana) Vukotića itd", poručio je.

Bečić je rekao da neće "zloupotrijebiti vrijeme", imajući u vidu borbe koje su, kako je rekao, prošli on i Knežević u borbi protiv prošlog režima, iako "neki, koji nisu iz Crne Gore, nisu pomagali već su znali 2016. koristili razne manevre da smanje izlaznost".

"Bila je elektronska sjednica Vlade 29. juna, moja malenkost nije glasala za predmetnu odluku (kredit u Alta banci za Luštica Development), a kolege članovi Vlade su vrlo brzo stavili van snage, pa nisu proizvele pravne posljedice. Nadležni organi postupaju kad procijene da treba. Ipak je Crna Gora prva reagovala u odnosu na predmetno lice. Onda imam informaciju o ovom kongresmenu, a Vi ste bili na konvencijama Republikanske stranke. Ovaj kongresmen veoma uvažen i blizak predsjedniku SAD Donaldu Trampu. Vidjeli ste, ta banka je poslovala u Srbiji, pa je Narodna banka Srbije, na čijem je čelu Jorgovanka Tabaković, bivša šefica kluba poslanika Srpske napredne stranke, podnijela krivičnu prijavu protiv spomenutog lica i njegove banke", kazao je.

Bečić je rekao da su državljani više od 80 država sankcionisani na različie načine.

Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović danas odgovaraju na ptanja poslanika.

Lider i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pitao je Bečića kako je vlasnik Alta banke Davor Macura opasnost po bezbjednost Crne Gore, a nisu bili Do Kvon, Džordž Kotrel, Vitalik Buterin.

Kneževića je zanimalo ko je i na osnovu kojih operativnih saznanja donio odluku da Macuru proglasi za osobu koja predstavlja opasnost za nacionalnu bezbjednost.

"Ko je Davor Macura? Heroj Vlade Milojka Spajića i Vlade Dritana Abazovića ili novonastala hibridna prijetnja nakon 25. oktobra i završenih izbora u Srbiji? Ko je sve, gospodine Bečiću, imao kontakt sa Davorom Macurom? Što bi rekli u mojoj i Vašoj Zeti - ja znam da nisam. Ali, nemam dilemu da je imao gospodin Spajić, da je imao veliki broj funkcioner Pokreta Evropa sad (PES) i ljudi iz poslaničkog kluba. Onda se postavlja pitanje - kako oni nisu kroz te kontakte mogli zaključiti da on predstavlja hibridnu prijetnju po nacionalnu bezbjednost", rekao je.

On je pitao i ko je dao dozvolu za rad u Crnoj Gori, a da je nije provjerio.

"Shvatio sam da je gospodin Macura, onog dana kad je vraćen s aerodroma, označen kao prijetnja za nacionalnu bezbjednost, a da smo 1. novembra dobili saziv sjednice Odbora za bezbjednost da se razgovara o malignim uticajima koji dolaze iz Srbije i to na način što je sve to najavio premijer Spajić u avgustu, pa kad je predsjednik države Jakov Milatović sazvao sjednicu, Spajić pošao u Miločer da se kupa. Mislim da Crna Gora treba da sazna kakve su to hibridne prijetnje iz regiona, kako se naše službe suočavaju, kako štite državu i kako heroj bezbjednosnog sektora odjednom postane prijetnja za nacionalnu bezbjednost", kazao je.

Bečić je odgovorio da su se organi granične policije pozivali na Zakon o strancima.

"Podaci na osnovu kojih je donijeto rješenje sadržani su u evidencijama organa obavještajnog sektora. Znate da su označeni stepenom tajnosti, tako da se ne mogu dijeliti sa javnošću. Svakako, Vaša partija kroz uvaženog kolegu Bojovića učestvuje u radu Odbora za bezbjednost i odbranu. Što se i mene tiče, pomenuto lice ne poznajem", poručio je.

Bečić je istakao da je američki kongresmen Džo Vilson podnio zahtjev državnom sekretaru Marku Rubiju da se Macura stavi na tzv. crnu listu, ali i da je Alta banci oduzeta licenca za rad u Srbiji, te da je Narodna banka Srbije podnijela krivične prijave protiv te banke, a Macura uhapšen.

Knežević je pitao kako je moguće da je Vlada 29. juna dala saglasnost da se Luštica Development zaduži kod Alta banke 15 miliona eura i garantuje državnom imovinom, ako su bezbjednosne službe "gledale" Macuru.

Takođe, pitao je kako je moguće da 30. juna 2025, kad je bio zatvoren tivatski aerodrom, uz pozive ljudi iz PES-a i navodnu saglasnost ljudi iz ANB-a Macura tražio da poleti sa tog aerodroma.

"Da li ste sigurni da pojedini visoko pozicionirani funkcioneri ANB-a nisu imali kontakt sa g. Macurom, a da njihovi srodnici rade u njegovoj banci? Kako je jedan ovakav čovjek mogao da ima banku, uđe u proces kupovine Adiko banke i najvjerovatnije kupovine Idea marketa? Ostaje i dilema - koju treba da razriješi tužilaštvo - ko je prijetio i vršio pritisak na guvernerku Centralne banke Irenu Radović da da saglasnost na rad Alta banci? Kako nije opasnost Džordž Kotrel - ima kriptoaparat u Porto Montenegru? Kako nije bio opasnost Do Kvon? Dok nije uhvaćen po međunarodnim potjernicama, slobodno se kretao kroz Crnu Goru i očigledno imao komunikaciju sa ljudima iz PES-a. Kako nije opasnost Vitalik Buterin?", pitao je.

Knežević je kazao da je Kotrel "oštetio SAD", ali i da se nalazi na različitim potjernicama.

"Ono što ja smatram je da je 1. novembra, kada je zakazan Odbor za bezbjednost, otvorena hajka na srpske kompanije - dominantno na M:tel, i na sve ostale televizije i medije koji su imali sponzorske i finansijske kontakte sa tom kompanijom, a prije svega na Televiziju Adria i da će ovo biti uvod u gubljenje nacionalne frekvencije za tu televizuju, pošto Adria ne odgovara Spajiću i PES-u svojom uređivačkom politikom. Počinjemo da na mala vrata diskriminišemo medije i uvodimo cenzuru i diktaturu", rekao je.