Crna Gora treba da unaprijedi upravljanje zaštićenim prirodnim područjima, ojača administrativne i stručne kapacitete i obezbijedi veće uključivanje lokalnih zajednica u njihovu zaštitu, poručeno je na konferenciji „Parkovi prirode – od osnivanja do efikasnog upravljanja“.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, govoreći o oblasti zaštite prirode, izazovima u upravljanju zaštićenim područjima, kazao je da Crnu Goru u ovoj oblasti očekuje još mnogo posla, ali i da put koji je u kratkom periodu pređen kroz zajednički rad i napore predstavlja važan rezultat i referentnu osnovu za dalji napredak.
„Svi naši međunarodni partneri do sada su pokazivali poštovanje prema Crnoj Gori, možda najviše upravo zbog činjenice da je u ovoj oblasti ostvarena važna sinergija javnog, privatnog i civilnog sektora“, kazao je Ćulafić na panelu „Parkovi prirode - politike, planovi, EU, Natura 2000 i javne investicije“.
Govoreći o predstojećim obavezama, Ćulafić je naglasio da će jedno od važnih pitanja biti unapređenje upravljanja parkovima prirode i drugim zaštićenim područjima, uz poseban fokus na jačanje kadrovskih i administrativnih kapaciteta, njihovo očuvanje, upravljanje i razvoj.
On je podsjetio i na Zakon o zaštiti prirode, kojim je definisano da svako buduće proglašenje zaštićenog područja, uključujući i parkove prirode, mora sadržati odredbu o tome ko će biti njegov upravljač.
„Ukoliko pogledamo odnos prema Parku prirode Ulcinjska solana, vidjećemo da je tokom čitavog perioda imala privremenog upravljača. U budućnosti moramo obezbijediti funkcionalnog upravljača, koji će predstavljati trajno i održivo rješenje“, istakao je Ćulafić.
On je dodao da je proces uspostavljanja trajnog upravljanja Parkom prirode Ulcinjska solana priveden kraju, i da su preostali izazovi uglavnom tehničke prirode.
Ćulafić je ocijenio da proces evropskih integracija i usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa evropskom pravnom tekovinom u oblasti zaštite prirode predstavljaju važan podsticaj za Crnu Goru, jer se njime uređuju pitanja kojima se ranije nije posvećivala dovoljna pažnja.
„Mnoge stvari na koje država ranije nije obraćala pažnju i kojima se nije dovoljno bavila sada su normirane i u budućnosti će morati da se poštuju. Odnos prema prirodi moraće da bude jedan od fokusa države, kako u pogledu budžetskog upravljanja i finansijskih sredstava, tako i u pogledu jačanja administrativnih kapaciteta“, naveo je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, odnos upravljača prema povjerenom području predstavlja važan pokazatelj odgovornosti, osjećanja i nastojanja kako samog upravljača, tako i države da očuva prirodne vrijednosti.
„Ono najvrednije što Crna Gora ima, osim svojih ljudi, jeste upravo njena priroda“, kazao je Ćulafić.
Osvrćući se na značaj uspostavljanja mreže Natura 2000, Ćulafić je rekao da je riječ o jednom od najsnažnijih poduhvata u pravcu zaštite prostora u Crnoj Gori.
Đulafić je dodao da je važno raditi i na edukaciji javnosti, imajući u vidu da se Natura 2000 u pojedinim krugovima pogrešno predstavlja kao vid potpune konzervacije prostora, na kojem nije moguće obavljati nikakve aktivnosti.
„Ljudi koji se bave ovom oblašću znaju da to nije slučaj. Da li će Natura 2000 usloviti buduće planiranje u Crnoj Gori, sigurno da hoće i zbog toga sam zadovoljan. To znači da ćemo u budućnosti mnogo odgovornije pristupati planiranju i zaštiti prostora“, kazao je Ćulafić.
On je ukazao i na podatak da se svega 2,6 odsto sredstava povlači iz različitih fondova i donacija, ocjenjujući da parkovi prirode i zaštićena područja imaju značajan potencijal za privlačenje dodatnih finansijskih sredstava.
“Zatvaranje Poglavlja 27 predstavlja kraj jedne faze, ali ga možemo tretirati i kao novi početak u ekologiji. Mislim da Crna Gora mora poseban fokus staviti na zaštićena prirodna područja, jer će upravo ona biti jedna od najvećih vrijednosti koje ćemo unijeti u Evropsku uniju“, kazao je Ćulafić.
Predstavnik Agencije za zaštitu životne sredine Aleksandar Perović rekao je da u zaštitu prirodnih dobara od samog početka moraju biti uključeni ljudi i lokalna zajednica.
“Oni moraju da znaju šta zaštita donosi i oni moraju da budu prepoznati”, kazao je Perović.
On je naveo da većina građana ne zna šta je Natura 2000, a u državi postoji preko 40 odsto zaštićenog područja.
Perović je kazao da je problem nedostatak komunikacije s ljudima.
On je rekao da zaštićena područja, posebno nacionalne parkove, vidi kao turističke organizacije.
“To je moj dojam, možda griješim. Ne zaboravite da 60-70 odsto budžeta ide na plate zaposlenih. A ja sad pitam, pa koliko smo to novca usmjerili za lokalnu zajednicu? Šta to lokalna zajednica ima od tih zaštićenih područja?”, naveo je Perović.
On je kazao da aktuelna zakonska rješenja “tjeraju ljude da grade nelegalne objekte”.
Perović je rekao da je potrebno, osim državnog vlasništva, štititi i privatne parcele.
“Ti ljudi nijesu devastatori prirode i upravo zbog toga oni moraju biti i uvaženi u ovom procesu”, smatra Perović.
Perović je rekao da zaštite prirode nema bez čovjeka.
“Ako govorimo o katunu i stočarstvu, vjerujte mi da ako iko živi u skladu sa prirodom, to su ti ljudi. Od tih ljudi sam mnogo naučio šta znači priroda. Nemojte misliti da sve možemo da naučimo u knjigama”, kazao je Perović.
On je ponovio da ljudi moraju da budu u samom procesu od samog početka.
“Posebno kad su katuni u pitanju. Ja nijesam prepoznao da postoji neka jaka komunikacija između Agencije i Ministarstvom poljoprivrede, a dosta smo upućeni jedni na druge”, naveo je Perović.
Prema njegovim riječima, Natura 2000 i zaštita prema crnogorskom zakonodavstvu, dva su svijeta.
“Ako ljude uključimo u donošenje odluka od početka, nećemo imati problem sa izvještajem EK kad je u pitanju upravljanje Naturom 2000”, rekao je Perović.
Direktor Direktorata za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Miroslav Cimbaljević kazao je da je 35 odsto površina u Crnoj Gori upisano kao poljoprivredne i one predstavljaju potencijal za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom.
„Dok ih je aktivnih nekih 15 do 17 odsto, to implicira da se dobar dio poljoprivrednih površina nalazi i na terenima nacionalnih parkova“, dodao je Cimbaljević.
On je dodao da ta dva segmenta idu ruku po ruku i da treba sarađivati u cilju očuvanja biodiverziteta.
Cimbaljević je rekao da im je cilj da sve investicije i fondove u narednom periodu uključe u poljoprivrednu proizvodnju.
„Zemlja smo koja u strateškom opredjeljenju bi trebalo da se bavi ekstezivom poljoprivrednom proizvodnjom, a to znači boravak životinja na otvorenom prostoru, jer to sve pozitivno utiče na očuvanje biodiverziteta i smanjenje uticaja klimatskih promjena“, naveo je Cimbaljević.
On je kazao da se veliki broj katuna nalazi u zonama nacionalnih parkova i parkova prirode.
„I naši poljoprivredni prozivođači da bi se time bavili moraju da posjeduju adekvatne objekte“, dodao je Cimbaljević.
On je rekao da su imali izazova povodom zahtjeva u vezi sa ruralnim turizmom.
„To bi trebalo zajednički da uredimo, imali smo puno izazova, konkretno na predjelu Prokletija imali smo zahtjev čovjeka kojem je štala urušena i koji nije mogao da dobije saglasnost jer je to područje nacionalnog parka“, kazao je Cimbaljević.
On je rekao da je boravak stoke na katunima važan za očuvanje biodiverziteta i očuvanja biljne vrste.
Cimbaljević je naveo da Ministartvo poljoprivrede želi da poljoprivredna zemljišta zaštiti od nelegalne gradnje.
„Gradnja će biti dozvoljena samo na zemljištu nižih klasa, dok će ono najbolje biti u potpunosti zaštićeno“, kazao je Cimbaljević.
Kako je dodao, sve institucije moraju sinergetski djelovati u cilju razvijanja nacionalnih parkova i parkova prirode.
„Potrebno je donijeti zajedničko rješenje koje će biti održivo“, dodao je Cimbaljević.
Predsjednik Mreže zaštićenih područja Dinarida Zoran Mrdak rekao je da nakon privremnog zatvaranja poglavlja 27, Crna Gora treba da svoje kapacitete usmjeri ka tome da razgovara, komunicira u vezi sa životnom sredinom.
Mrdak je kazao da nakon privremnog zatvaranja poglavlja 27, mogu ponovo razgovarati o nekim krupnim pitanjima kao što su pravni status upravljača.
“Trenutno u zakonu definsano je da jednim zaštićenim područjima upravlja upravljač, nije definisano koji, tako da smo došli u situaciju da imamo danas dva javna preduzeća i druga privredna društva koju upravljaju zaštićenim područjima”, pojasnio je Mrdak.
On je rekao i da je pitanje zoniranja važno.
“Zoniranje, koje ne prepoznaje različitosti između nacionalnih parkova, parkova prirode, spomenika prirode, uticalo je na to da može se na različite načine tumačiti da li su određene aktivnosti dozvoljene ili ne”, rekao je Mrdak.
On je kazao da je upravljanje parkovima prirode integrativan proces koji se mora koordinisati.
Prema riječima Mrdaka, ako upravljači nemaju sposobnost da objedine ljude, institucije i javne politike, oni neće imati rezultate, “iako možda imaju i administrativne kapacitete, a nemaju ih”.
Mrdak je istakao i da se nameće pitanje da li su izrađene studije zaštite odrađene kvalitetno.
On smatra da je ključno odgovoriti da li parkove prirode pozicionirati na lokalnom ili državnom nivou.
Direktor Parka prirode Piva Ivan Doderović rekao je da je proglašenje tog parka prirode bila jedna radosna vijest u Crnoj Gori, ali da su se problemi javili odmah po donošenju odluke zbog žalbi onih koji pružaju rafting usluge u tom području.
On je rekao da misli da su, nakon 11 godina, ispunili osnovni zadatak koji im je dodijeljen prilikom proglašavanja parkom prirode.
“A to je da prostor koji nam je dat na upravljanje sačuvamo u stanju u kojem je bio i prije proglašenja”, naveo je Doderović.
On je kazao da je Piva izbjegla «pravilo» koje važi da ako nešto bude proglašeno parkom prirode, bude interesantno za devastaciju.
“Čini mi se da nakon ovih 11 godina imamo bolje stanje nego što je to prije bilo. Ono na šta smo posebno ponosni su podaci sa kraja prošle godine, kada je registrovan ris u Parku prirode Piva, ovih dana radimo na uspostavljanju hranilišta za bjeloglave supove. Nadam se da ćemo stvoriti uslove za reprodukciju te vrste”, naveo je Doderović.
Doderović je rekao da su ti rezultati značajni i na nacionalnom, a ne samo lokalnom nivou.
“Ono na što smo još ponosni su benefiti koji su stvoreni za lokalnu zajednicu. Čini mi se da je lokalna zajednica, nakon ovih 11 godina, nas prepoznala kao nosioca razvoja, a o tome i svjedoči i broj ljudi koji su orjentisani na turizam i naravno ne samo u okviru zaštićenog područja, nego u okviru cijele opštine”, dodao je Doderović.
On je, govoreći o negativnim aspektima, izvdvojio sukob nadležnosti u parkovima prirode.
Doderović je rekao da imaju i nedostatak finansija, ali ne toliko koliko im nedostaje stručnog kadra iz oblasti zaštite prirode.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA