AZLP: Jedan advokat podnio više od deset hiljada zahtjeva za pristup informacijama

„Pravo na slobodan pristup informacijama ne smije postati sredstvo za ostvarivanje advokatskih troškova na teret građana u potencijalno višemilionskim iznosima“, navodi se u saopštenju Agencije

319 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Jedan advokat podnio je u prethodna dva mjeseca više od deset hiljada zahtjeva za slobodan pristup informacijama, zbog čega je Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) upozorila na moguće višemilionske troškove za državu.

Iz AZLP-a su saopštili da je advokat, u ime 69 fizičkih lica, podnosio veliki broj istovjetnih zahtjeva koji se odnose na pitanja zaštite životne sredine.

„Pravo na slobodan pristup informacijama ne smije postati sredstvo za ostvarivanje advokatskih troškova na teret građana u potencijalno višemilionskim iznosima“, navodi se u saopštenju Agencije.

Zahtjevi su podnošeni Upravi za vode, Agenciji za zaštitu životne sredine, Ministarstvu ekologije, Generalnom sekretarijatu Vlade, Skupštini Glavnog grada i Elektroprivredi Crne Gore.

Iz AZLP-a su kazali da su u prvih šest mjeseci ove godine primili 3.287 žalbi, dok je u prethodna dva mjeseca jedan advokat prvostepenim organima uputio više od deset hiljada zahtjeva.

Iz Agencije su naveli da se postavlja legitimno pitanje da li se kovencijski I ustavno zagarantovano pravo javnosti da zna devalvira kroz podnošenje velikog broja istovjetnih zahtjeva, čime se obesmišljava sam koncept sadržaja i karaktera tog ljudskog prava.

AZLP je, kako je saopšteno, u posljednjih mjesec primio zahtjeve od advokata za obustavu postupka u 155 predmeta, nakon što su organi vlasti, poslije pokretanja žalbenog postupka, dostavili tražene informacije.

„Zbog čega advokat odustaje od izjavljene žalbe i Agenciji dostavlja zahtjev za naknadu advokatskih troškova od 1.839 EUR po predmetu“, navodi se u saopštenju.

Ukupan iznos tražene naknade u tih 155 predmeta je 285.045 EUR.

Iz AZLP-a su ocijenili da se težište sa prava javnosti da zna na taj način prenosi na ostvarivanje naknade u upravnom sporu.

U Agenciji smatraju da bi veliki broj takvih postupaka mogao da izazove značajne finansijske posljedice po budžet Crne Gore.

„U evropskoj praksi nije zabilježen ovako rastući trend broja izjavljenih žalbi“, rekli su iz AZLP-a.

Oni su podsjetili da Agencija od 2017. godine u godišnjim izvještajima ukazuje na potrebu da se institut zloupotrebe prava definiše u propisima koji uređuju slobodan pristup informacijama, po uzoru na Sloveniju, Hrvatsku i Estoniju.

Iz AZLP-a su naglasili da ne dovode u pitanje pravo građana, nevladinih organizacija i medija da traže informacije, izjavljuju žalbe i angažuju advokate radi zaštite svojih prava.

„U svakom slučaju truditi se da se pravo na pristup informacijama ne pretvori u mehanizam u kojem se postupci pokreću u velikom broju radi naplate visokih troškova iz javnih sredstava“, navodi se u saopštenju.

Iz Agencije su upozorili i na opterećenost Odsjeka za slobodan pristup informacijama, koji ima devet izvršilaca.

Kako su pojasnili, svaka žalba zahtijeva evidentiranje, provjeru procesnih pretpostavki, pribavljanje i pregled spisa, provjeru punomoćja i komunikaciju sa prvostepenim organom.

„Umjesto da kapaciteti Agencije budu usmjereni na suštinsku zaštitu prava građana, oni se iscrpljuju na obradu neprimjereno ogromnog broja istovrsnih predmeta“, kazali su iz AZLP-a.

Agencija smatra neophodnim da se u okviru zakonskih nadležnosti preispitaju postojeća rješenja i razmotre odgovarajuće mjere kojima bi se spriječile eventualne zloupotrebe procesnih prava i neopravdano opterećivanje javnih finansija.

Iz AZLP-a su poručili da cilj nije ograničavanje prava građana na informacije, već zaštita tog prava od prakse koja bi mogla dovesti do njegovog korišćenja suprotno svrsi, na štetu javnog interesa i novca građana.

„Slobodan pristup informacijama mora ostati instrument transparentnosti i odgovornosti institucija, a ne povod za stvaranje nesrazmjernih troškova na teret države“, zaključuje se u saopštenju.

Pogledajte još: