Bježali od sirotinje, gradili na tuđem

Vladimir Vlahović kaže da većina mještana Park šume u Zagoriču, nije završila svoje kuće i da žive na granici egzistencije
126 pregleda 8 komentar(a)
Porodica Vlahović, Foto: Arhiva "Vijesti"
Porodica Vlahović, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 03.04.2017. 19:27h

Većina mještana Park šume, koji protestuju preko 20 dana na Bulevaru Stanka Dragojevića, tvrdi da jedva sastavlja kraj sa krajem.

Rade uglavnom fizičke poslove, rijetki imaju stalno zaposlenje, a kuće su napravili iz nužde, jer više nijesu mogli da plaćaju kirije kao podstanari, a pri tome su mnogi izdvajali novac kada su zaposleni bili za stambeno solidarnu izgradnju.

“Živim sam, ne radim sada nigdje, odnosno zarađujem tako što me neko pozove ili nađem neki fizički posao za dnevnicu. Kupio sam od jednog privatnika započetu kuću u Prak šumi 1999. godine, bila je započeta na državnom zemljištu. Platio sam pet i po hiljada maraka tada”, kazao je Rajko Vlahović.

On je rekao da je prije nego što je kupio kuću sa placem, podstanar bio 19 godina.

“Sa ženom i dvoje djece sam živio. Razveo sam se, kćerke su se udale u Srbiji, živim sam. Preživljavam od mjeseca do mjeseca, jedan mjesec platim struju, a vodu ne, idući obratno. Radio sam u Kombinatu aluminijuma, 'Zaštiti', nemam uslova za penziju”, kazao je Vlahović.

Kako je „Vijestima” kazao Vladimir Vlahović, kuću, odnosno sobu u Zagoriču počeli su 1992. godine, jer njegovi roditelji nijesu mogli više da plaćaju kiriju.

“Bili smo podstanari, 22 godine. Otac mi je radio 31 godinu, a majka 23, ostvarili su mizerne penzije, ne mogu ni kredit da uzmu. Ja radim privatno, na određeno. Troje djece mi ide u školu, četvrto ima tri godine”, kazao je Vlahović.

On je kazao da su sobu napravili sa sto dinara, odnosno da su za taj novac kupili cemenat, a za ostalo su se snalazili, pozajmljivali.

“Ozidali smo tu sobicu, preselili se, to smo uradili na preporuku prijatelja, koji je još ranije napravio kuću tamo. Sada, radije ću je zapaliti, ali nećemo je dati, odnosno da nas isele. Kada smo gradili, to je bila državna zemlja, nijesmo se ni nadali da će nekome da bude vraćena. To je bila velika deponija, tu je otpad odlagao veliki broj građana, bilo je brdo šuta. Trebalo je to da sredimo”, kazao je Vlahović.

On je istakao da mještani ne bježe od toga da plate zemljište.

“Ali ne po cijeni od 35 do 40 kvadrata, kao što nam presude dolaze. Većina od nas ne može da uzme kredit kod banaka, žive od dnevnica. Ako danas dođu na protest, to znači da su ostali bez dnevnice, a evo protestujemo preko 20 dana. Sigurno bi nas bilo još više, nego mnogi jednostavno moraju da rade”, istakao je Vlahović.

On je rekao da skoro tri decenije od kada su napravili kuću, nijesu je završili.

“Većina kuća u naselju nije završena. Godinama međutim plaćamo struju, vodu, odvoz smeća, porez, pojedini su sklapali i ugovor o zakupu sa tadašnjom Opštinom. Pri tome smo infrastrukturu dovodili o svome trošku, a sada neće da znaju za nas, ne postojimo. Odnosno našu sudbinu su prepustili advokatima, porodica, kojima je zemlja vraćena, a koje nemaju uopšte nikakav dokaz da je to bilo njihovo”, istakao je Vlahović.

Nasljednicima Femije Stamatović vraćeno je 160.000 kvadrata u Park šumi u Zagoriču, a porodici Vučinić 125.000.

Brojnim mještanima stigle su presude da zemlju plate od 35 do 40 eura po kvadratu.

Mještani su dostavili dokumentaciju Vladi, prve sedmice protesta, a kojom se, kako tvrde dokazuje da je država platila zemljište 1952. godine i Stamatovićima i Vučinićima.

“Taj dokument, kao i mnogi drugi koje smo dostavili, dokazuju da je prilikom procesa restitucije došlo do malverzacija”, istakao je predstavnik mještana Radovan Jeremić.

Mještani su najavili proteste i ove sedmice od 10 do 16 časova na Bulevaru Stanka Dragojevića.

Vlahović traži da se država uključi u rješavanje problema

Vladimir Vlahović je istakao da od početka protesta, mnogi građana imaju negativno mišljenje o njima i imaju pogrešnu sliku o protestima.

“Mnogi komentarišu da treba da se vratimo na primjer na sjever ili već gdje, da smo ukrali zemljište bivšim vlasnicima. Država nam je omogućila da gradimo, nije nam branjeno. Mi smo građani ove države, a u procesu tranzicije, naši roditelji i mi sami, smo žrtve, odnosno postali smo socijalni slučajevi”, istakao je Vlahović .

On smatra da država treba da se uključi u rješavanje problema, da posreduje u dogovoru sa porodicama, kojima je zemlja vraćena.

Bonus video: