Ukoliko javno kritikujete rad suda ili državnog tužilaštva, mogli biste završiti u zatvoru na godinu. To je jedno od tumačenja neprecizne formulacije predloženih izmjena Krivičnog zakonika (KZ), ocijenio je advokat Veselin Radulović.
Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama KZ, koje je uradilo Ministarstvo pravde, se, po tumačenjima eksperata, ograničava sloboda javne riječi, šta je izazvalo burnu reakciju javnosti.
"Predložena formulacija 'ko javno izloži poruzi' ne daje ni mimimum predvidljivosti i nemoguće je sa sigurnošću i pretpostaviti na koji sve način ovo krivično djelo može da se izvrši”, kazao je Radulović “Vijestima”. “Dalje, opis radnje izvršenja krivičnog djela kao davanje 'javne izjave u namjeri da se povrijedi nezavisnost suda ili da se utiče na državnog tužioca u obavljanju njegove funkcije', kao i uopštena formulacija 'da na drugi način ozbiljno ometa vođenje krivičnog postupka', takođe ne ispunjava ni minimum preciznosti koji mora imati krivična norma. Ovakva formulacija suštinski uvodi zabranu davanja bilo kakvih izjava i komentara o postupcima koji su u toku".
Izmjenama je za navedena krivična djela propisana zatvorska kazna do jedne godine za onoga ko ih izvrši.
Radulović smatra da nacrt izmjena KZ nije saglasan sa Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Ocijenio je i da je Vlada ovim predlogom pokazala da nema volje da uđe u borbu sa organizovanim kriminalom i korupcijom na visokom nivou i da joj je glavni prioritet represija, zastrašivanje i sprečavanje bilo kakve kritike na račun suda ili tužilaštva.
"Na kraju, usmjeravanje krivičnopravne represije prema onima koji kritikuju rad suda i tužilaštva, umjesto prema najtežim oblicima krimiminaliteta, ne može dati bolje rezultate u borbi protiv kriminala, ali sasvim sigruno će pogoršati stanje u oblasti poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda", saopštio je Radulović.
Na predložene izmjene reagovali su i iz Akcije za ljudska prava (HRA), koju vodi Tea Gorjanc Prelević, i Sindikata medija (SMCG), na čelu sa Marijanom Camović.
Oni su saopštili da predlagač širokim formulacijama omogućava da se u praksi sloboda izražavanja ugrozi mimo evropskih standarda.
"Posebno zabrinjava propisana kazna zatvora za predložena djela, ako se ima u vidu da ni za dekriminalizovana djela kleveta i uvreda prije dekriminalizacije nije bila propisana zatvorska kazna, a da KZ već predviđa mogućnost da sud novčanu kaznu zamijeni zatvorom u slučaju da se novčana kazna ne plati", piše u zajedničkom saopštenju ovih organizacija.
I oni smatraju da bi se usvajanjem ovih odredbi zavela opšta zabrana komentarisanja istraga i sudskih postupaka koji su u toku.
Tvrde da je uvođenje istog krivičnog djela u Srbiji bilo naširoko kritikovano i da nije dovelo ni do jednog slučaja krivičnog gonjenja, zbog čega je dekriminalizovano.
Ministarstvo pravde ne želi jaču krivičnopravnu zaštitu novinara
HRA i SMCG saopštili su da Ministarstvo pravde u Nacrt zakona o izmjenama i dopunama KZ nije uvrstilo nijedan od nekoliko predloga za jaču krivičnopravnu zaštitu novinara i bolji okvir za istraživačko novinarstvo.
"HRA i Sindikat medija pozivaju Ministarstvo pravde da još jednom razmotri mogućnost da se izmjenama i dopunama KZ-a omogući jača krivičnopravna zaštita novinara, izvrši logično upotpunjavanje odluke o dekriminalizaciji klevete i uvrede i olakša bavljenje istraživačkim novinarstvom, kao i da se odustane od pomenutih izmjena i dopuna čija primjena može da ugrozi slobodu izražavanja", navodi se u saopštenju tih organizacija.
Oni su pojasnili da nijesu usvojeni predlozi da se propišu nova krivična djela sprečavanja i napada na novinare u vršenju profesionalnih zadataka, čime bi se iskazala društvena svijest o tome da su napadi na novinare “posebno društveno opasna i neprihvatljiva pojava”.
Kako su kazali, nije usvojen ni predlog da se dekriminalizuju krivična djela povreda ugleda Crne Gore, povreda ugleda naroda, manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i povreda ugleda strane države ili međunarodne organizacije, a što su predloženi kao logično upotpunjavanje odluke o dekriminalizaciji krivičnog djela uvreda i kleveta.
Prema njihovim riječima, nije prihvaćen ni predlog da se dekriminalizuje krivično djelo iznošenje ličnih i porodičnih prilika, imajući u vidu da se radi o posebnom obliku uvrede, a ne djelu koje štiti samu privatnost.
Iz HRA i Sindikata su istakli da nije usvojen ni set predloga, kojim bi se novinarima olakšalo bavljenje istraživačkim novinarstvom.
Novi pokušaj da se mediji "zauzdaju"
Vršilac dužnosti direktora Instituta za medije Vladan Mićunović smatra da bi se ovakvim odredbama više ugrozila sloboda medija i javne riječi.
"Ako su takve izmjene predložene, to je još jedan pokušaj da se mediji zauzdaju, i to u situaciji gdje je, i ovako, većina medija bezazlena i klijentelistički podijeljena", kazao je Mićunović "Vijestima".
Ocijenio je da se tim odredbama ograničavaju mediji da slobodno pišu istraživačke tekstove i otkrivaju kriminalne radnje i korupciju na visokom nivou.
"Ukoliko bi te odredbe ostale, ne mogu ni zamisliti kako bi sudije tumačile tu normu i kako bi je primjenjivalui u praksi. Pogotovo u ovakvoj situaciji kada je povjerenje u pravosuđe jako nisko", ocijenio je Mićunović.
On je siguran da bi se uvođenjem ovakvih normi slika o pravosudnim organima u očima građana znatno pogoršala.
Bonus video:
