„13.aprila prije 150 godina malobrojna crnogorska vojska u boju sa Turcima ispisala je na ovim prostorima jednu od najkrvavijih, ali i najslavnijih stranica crnogorske istorije čime je bitka u Dugi postala jedna od najpoznatijih bitaka u istoriji ratovanja Crne Gore protiv turskog osvajača, tako da je neki istoričari s razlogom upoređuju sa bitkom kod Termopila, a Dugu nazivaju crnogorskim termopilskim klancem - kazao je glumac Miro Nikolić na Presjeci, koja je udaljena 13 kilometara od Nikšića.
U čast obilježavanja 150 godina od bitke u kojoj su, između ostalih, poginuli i vojvoda Ilija Zvicer i serdari Đoko Banjanin Miljanić i Šćepan Radojević, na spomen-ploču koju su Boračka organizacija Nikšića i Opština postavili 1962. godine (kada je bilo stotinu godina od bitke u klancu Duge) vijenac je položila delegacija republičkog Odbora SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, koja je i organizator skupa, na čelu sa predsjednikom Andrijom Nikolićem.
"Nepoznavanje sopstvene prošlosti i tradicije lišava ljude i narod istorije i onda, kao nezrela i neznavena djeca lutaju životnom pozornicom, ne znajući od kuda dolaze i kuda će stići", kazao je predsjednik Društva prijatelja i poštovalaca Nikšića dr Radovan Mijanović.
Razloge nepoznavanja istorije i „otkrivanje“ bitaka tek kada se obilježavaju važni datumi, poput ovog jučerašnjeg, treba tražiti na drugom mjestu i kod drugih ljudi. Možda su tamo odgovori zašto mlađe generacije ne znaju o Dugi, „crnogorskim Termopilima“, i zašto je istorija još nepoznanica za ovaj narod.
Crnogorci – gospodari krša
Nikšićka Duga je vjekovima bila važan prolaz moćnih vojnih sila. Prošli su njenim klancem mnoge vojske i vojskovođe ali nikada slobodno i mirno, nikada bez prolivene krvi pa su zato Dugu i pobijeđeni i pobjednici najčešće zvali „krvavom“.
U Prvom krstaškom ratu kroz Dugu su prošli krstaši predvođeni grofom Rajmondom i drugim francuskim, flandrijskim i normanskim feudalcima. Oni, kao da su „načeli“ čuveni klanac kojim su kasnije prolazile vojske dukljanskih kraljeva Mihaila i Bodina, kralja Podgorja - Prelimira, kraljevska i carska vojska Nemanjića, vojske knezova Balšića, bosanskih kraljeva i hercegovačkih hercega, vojska moćnog Osmanlijskog carstva.
Ređale su se bitke, ginuli junaci i kod osvajača i kod Crnogoraca i Hercegovaca, a klanac ostao začarano mjesto za sve one koji su željeli da jednom narodu uzmu slobodu.
Nije bez razloga nakon bitaka u klancu Duge jedan visoki turski vojskovođa zapisao, a pariske novine citirale: „U paklu su gospodari đavoli, a u kršu Crnogorci. Ovdje ih niko ne može pobijediti“.
Junački spomenik za poginule
Početkom aprila 1862. godine, u cilju osiguranja važnog puta kroz Dugu i Goliju, turski vojskovođa Derviš-paša, sa osam bataljona redovne vojske doveo je iz Gacka i 500 zidara i drugih radnika čiji zadatak je bio da duž puta podignu vojne utvrde. Dio njegove vojske, sa brigadnim generalom Salih- pašom ispratio je karavan do Nikšića.
U povratku brojnu tursku vojsku napali su ustanici koji nijesu dozvoljavali da osvajač slobodno šeta njihovim krajem. Iako je na bojištu palo i oko 150 Turaka gubici kod Crnogoraca, ako se zna da su bili manje brojni u odnosu na protivnika, su veliki – poginulo je oko 60 ustanika a među njima i poznati junaci i vojskovođe – Ilija Zvicer iz Cuca, Đoko Miljanić iz Banjana i Šćepan Radojević iz Markovine.
"Klanac Duga bio je stoljećima najranjivija dionica na važnom karavanskom putu...Koliko su borbe u klancu bile žestoke i krvave najbolje govori podatak o pogibiji u istom danu znamenitih crnogorskih vojvoda i serdara.
Glavni operativni komandant crnogorske vojske Mirko Petrović je svojim komandantima i borcima palim u Dugi 1862. godine podigao najtrajniji spomenik – napisao 20 epskih pjesama pod nazivom “Junački spomenik”. Nikoga nije zaboravio, a sebe nigdje nije spomenuo", istakao je dr Mijanović.
Sve one koji su došli da se poklone sjenima palih junaka pjesmom je „častio“ guslar Milan Vujović.
Nikoga nije zaboravio, a sebe nigdje nije spomenuo
U čast obilježavanja 150 godina od bitke u Dugi organizovana je i svečana akademija na kojoj su o slavnoj bici i još slavnijim junacima govorili dr Slobodan Nikčević, dr Novak Kilibarda i dr Novak Adžić, dok su u kulturno-zabavnom programu učestvovali folklorni ansambl i hor „Zahumlja“ i narodni guslari Stevan-Mišo Popović i Milan Vujović.
Pokrovitelj obilježavanja jubileja značajnog u istoriji Crne Gore je Opština Nikšič.
Bonus video:
