Bitka za crkve i manastire u CG: Predlog Zakona napad na Mitropoliju? - Vijesti.me
CRKVENO PITANJE JE I POLITIČKA TEMA

Bitka za crkve i manastire u CG: Predlog Zakona napad na Mitropoliju?

Zakon se radio četiri godine, javne rasprave su bile praćene i incidentima a od početka se ovoj odredbi snažno suprotstavila i najveća crkva u Crnoj Gori – Mitropolija crnogorsko-primorska (MCP)

Manastir Ostrog
Manastir Ostrog (Foto: Betaphoto)

Najveća verska zajednica u Crnoj Gori, Mitropolija crnogorsko-primorska predlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti naziva napadom na tu crkvu i pokušajem otimanja njene imovine pa najavljuje i građanski otpor.

Sve crkve i manastiri koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti i pripajanja Srbiji 1918. godine, a koji kasnije nisu na zakonit način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, postaće državna imovina, predviđeno je predlogom novog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je nedavno usvojila crnogorska Vlada.

Zakon se radio četiri godine, javne rasprave su bile praćene i incidentima a od početka se ovoj odredbi snažno suprotstavila i najveća crkva u Crnoj Gori – Mitropolija crnogorsko-primorska (MCP).

Crkveno pitanje u Crnoj Gori već godinama je i politička tema, naročito od odvajanja od Srbije 2006. godine, s obzirom da je Mitropolija dio Srpske pravoslavne crkve (SPC).

Vlast na to ne gleda blagonaklono, dio njenih pristalica MCP naziva i "okupatorskom crkvom" ali njihova Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) i dalje ima mnogo manje vjernika.

Uz to, ona je nekanonska odnosno nije priznata od Carigradske patrijaršije.

Svako malo, vlast i Mitropolija su u klinču.

Nedavno je Vlada krenula da ruši nelegalno sagrađenu krstionicu Mitropolije kod Tivta ali su se kod nje okupili vjernici i odbranili je.

Pristalicama CPC posebno bode oči to što vlast ni nakon 14 godina nije sklonila metalnu crkvu sa planine Rumije kod Bara, koja je takođe nelegalno postavljena 2005. i to helikopterom Vojske tadašnje Srbije i Crne Gore.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, najavio je prošle godine rješavanje crkvenog pitanja u Crnoj Gori.

Predlog novog zakona je prvi korak na tom planu ali i, već sada je jasno, tačka novog sukoba države i najbrojnije crkve.

Zakon protiv najveće crkve

"Predloženi zakon je, u stvari, zakon protiv Mitropolije crnogorsko - primorske. Postoji čitav niz članova u kojima samo što nije nacrtana Mitropolija i kojima se ona stigmatizuje. Ovo je u stvari zakon o oduzimanju svetinja Mitropolije ali i ostalih vjerskih zajednica", tvrdi koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske Velibor Džomić.

S druge strane, u Vladi kažu da apsolutno nema govora o bilo kakvom obliku konfiskacije i nacionalizacije vjerskih objekata već se samo radi o uvođenju pravnog reda i utvrđivanju šta jeste a šta nije državna svojina.

"Predlogom zakona ne oduzima se imovina nijednoj vjerskoj zajednici, već naprotiv, štiti se pravo svim vjerskim zajednicama koje dokažu da imaju pravo svojine na vjerskim objektima i zemljištu", poručuje Žana Filipović iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava, koje je pisalo zakon.

Filipović dodaje i da ovim zakonom Vlada ispunjava svoju ustavnu i istorijsku obavezu da pitanje slobode vjeroispovijesti u Crnoj Gori uredi modernim zakonom, po najvišim međunarodnim standardima.

"Država će štititi imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima i obezbijediti da zakoni Crne Gore jednako važe za sve, na čitavoj teritoriji naše države", najavljuje Filipović.

Bitka oko crkvene imovine

Zakonom je predviđeno da ako neka vjerska zajednica ima dokaze da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine, država će to priznati i poštovati.

Ipak, ako nema takvih dokaza, već je riječ o imovini koju je stvarala država Crna Gora i koja predstavlja kulturnu baštinu svih njenih građana, ta imovina biće upisana kao kulturno blago, odnosno državna svojina Crne Gore.

Džomić tvrdi da u doba stvaranja moderne crnogorske države, od 1852. do 1918. godina, crkvena imovina nikad nije bila državna a nije ni kasnije.

Podsjeća i da je Mitropolija nedavno na sudu dokazala da je crkva Svetog Dimitrija na Kruševcu u Podgorici u vlasništvu crkve iako je država pokušavala da je prisvoji.

Filipović, pak, kaže da ako bilo koja vjerska zajednica ne bude imala dokaze o pravu svojine nad crkvama i manastirima, ta imovina će se upisivati na državu.

Kako su vjerski objekti upisani u katastar?

U Crnoj Gori postoji između 650 i 700 pravoslavnih vjerskih objekata.

Skoro svima raspolaže Mitropolija crnogorsko-primorska gdje negiraju česte tvrdnje krugova oko CPC da su ovi objekti upisani na Srpsku pravoslavnu crkvu sa sjedištem u Beogradu.

"To su ordinarne laži jer tako nešto nije ni pravno moguće. Oni su upisani na Mitropoliju i njene eparhije, a u knjigama stoji i naš matični broj", kaže Džomić.

Proteklih godina CPC je podnosila i krivične prijave protiv službenika crnogorske Uprave za nekretnine zbog navodnog nezakonitog upisa crkava i manastira na Mitropoliju tokom ratnih devedesetih i poslije referenduma 2006.

Džomić kaže da su sve prijave, njih oko 50, odbačene jer su nadležni utvrdili da je sve čisto.

Osvrnuo se i na tvrdnje CPC da su neke crkve i manastiri upisani na fizička lica.

"Postoji u nekim listovima nepokretnosti da je upisan mitropolit crnogorsko-primorski i oni tu vide Amfilohija Radovića. Nije to Amfilohije Radović nego mitropolit crnogorsko-primorski kao institucija", dodaje Džomić.

Mitropolija najavljuje otpor

Džomić ponavlja da je ovaj zakon neprimjenljiv jer mu nije jasno kako će se dokazivati vlasništvo nad nečim što je već dokazano pred institucijama.

"To je suprotno Ustavu Crne Gore i zdravom razumu i mi ćemo se braniti na svaki način. To znači i pravno ali pružićemo i građanski otpor. Žalićemo se ako nam oduzmu bilo koju crkvu i priložićemo i dokaze, odnosno pravosnažna rješenja iz katastra. Pitajte bilo koga iz katastra da li danas mogu da se mijenjaju ta rješenja. Ne postoji pravni način da se to uradi. Ovo produbljuje podele među građanima, stvara zlu krv i može da izazove ozbiljne društvene posljedice", upozorio je Džomić.

Filipović, s druge strane, objašnjava da procedura utvrđivanja prava svojine na vjerskim objektima podrazumijeva podnošenje pravno valjane dokumentacije na osnovu koje će o upisu odlučivati Uprava za nekretnine ili sud.

"Zbog kompleksnosti ovog pitanja, mislimo da priču ne bi trebalo zasnivati na pretpostavkama već pustiti da pred nadležnim organima subjekti dostave dokumentaciju i sprovedu postupak", kaže Filipović.

Ona kaže da će interese države u ovim slučajevima štititi Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore.

Ponavlja da ovaj zakon ravnopravno tretira sve vjerske zajednice kao i da im država stalno pomaže u jačanju vjerskog života dodjeljujući im ukupno 200 hiljada eura godišnje iz budžeta ali i pomažući u gradnji crkava i manastira.

Ipak, zbog svega će Mitropolija 15. juna, u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, organizovati i Trojičindanski narodni sabor.

"Poslaćemo poruku Vladi da se ne mogu na ovaj način rešavati prava crkve koja su vjekovna, neporeciva i nezastariva. Mitropolit Amfilohije pročitaće proglas Vladi i javnosti da nema potrebe da se radikalizuju stvari u Crnoj Gori i da nam treba zakon koji će biti jednak za sve, a ne zakon koji će biti batina za sveštenike i vjernike najbrojnije crkve u Crnoj Gori", zaključio je Džomić.


Vidi sve komentare