Funkcije dajte stručnjacima „čistog obraza” - Vijesti.me
ANAMARIJA MUSA ZA "VIJESTI":

Funkcije dajte stručnjacima „čistog obraza”

Vanredna profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, govori o kvalifikacijama i osobinama koje bi trebalo da imaju članovi organa, poput Savjeta AZLP

Anamarija Musa
Anamarija Musa (Foto: MJU)

Dokazani stručnjaci čistih biografija, čiji odnosi sa kolegama ne mogu da utiču na kvalitet posla, trebalo bi da budu birani na visoke javne funkcije u nezavisnim organima, kao što je i Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP).

To je “Vijestima” kazala Anamarija Musa, vanredna profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Administrativni odbor u četvrtak će na sjednici birati kandidate za predsjednika i dva člana Savjeta AZLP.

“Vijesti” su ranije objavile da se za te pozicije prijavilo šest kandidata, da većina njih ima iskustvo u radu u tom organu, ali i da su njihove biografije, dok su radili zajedno, obilježili međusobni konflikti.

Musa ocjenjuje da međusobni sukobi nisu dobri i da mogu dovesti do negativnih posljedica.

Ona je lani, kao povjerenica za informisanje u Vladi Hrvatske, u Crnoj Gori vodila projekat “Jačanja kapaciteta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama”.

Za “Vijesti” je govorila o kvalifikacijama i osobinama članova organa poput Savjeta AZLP, kao i rezultatima Agencije tokom njenog desetogodišnjeg rada.

Prema njenim riječima, obavljanje visoke funkcije u nezavisnom organu koji je specijalizovan za specifične poslove - zaštitu ličnih podataka, pristup informacijama, suzbijanje korupcije… zahtijeva da na taj posao budu postavljena stručna lica, koja su se dokazala prethodnim radom i koja imaju potrebne stručne kvalifikacije. 

Kada je u pitanju pristup informacijama i zaštita ličnih podataka, objašnjava Musa, neke države imaju agencije, neke komisije, a neke pojedinačne povjerenike ili šefove agencija. To, kako je dodala, jasno pozicionira odgovornost za rad organa i omogućava podjelu poslova putem zamjenika. Na te pozicije se u mnogim državama, posebno zapadnoevropskim, imenuju visoki funkcioneri koji su prethodno obavljali neku javnu funkciju - ombudsmani, sudije…

U Francuskoj, Španiji oni te funkcije često obavljaju i paralelno, a nekad se od kandidata i ne traže posebni uslovi, osim fakultetsko obrazovanje i godine staža.

“Jer se podrazumijeva da će se na funkciju postaviti najbolja osoba za taj posao”, kaže Musa.

U Crnoj Gori i sličnim mladim demokratijama, dodala je ona, usvojen je sistem javnog konkursa, koji bi trebalo da doprinese transparentnosti procedure, spriječi pokušaje političkih “uhljebljivanja”... i javnosti omogući da reaguje kada za neke kandidate opravdano sumnja da bi mogli da obavljaju dužnost, jer su njihove biografije ranije obilježile afere, krivična djela, jer nisu stručni…

“Ako postoje razlozi koji govore protivno nekom kandidatu, treba ih uzeti u obzir”, poručuje Musa.

Za predsjednika Savjeta AZLP-a prijavili su se Muhamed Gjokaj, koji je i sada na toj poziciji, Sreten Radonjić, dosadašnji direktor Agencije za sprečavanje korupcije i Radenko Lacmanović. Kandidati za članove Savjeta su - ponovo Gjokaj, aktuelni i bivši direktor AZLP Čedomir Mitrović i Bojan Obrenović i Biljana Božić koja rukovodi Odsjekom za pristup informacijama.

Radonjić iz ASK, kako je “Vijestima” saopšteno, odlazi zbog ponovljene kritike na račun rada tog organa u posljednjem dokumentu Evropske komisije u vezi sa poglavljima 23 i 24 (non paper).

Protiv Obrenovića je, kao bivšeg čelnika Agencije, podnijeta tužba za mobing i, nakon Osnovnog, presudu je prije nekoliko mjeseci potvrdio i Viši sud. Njegov mandat u AZLP obilježilo je i nastojanje da od javnosti zaštiti podatke o imovini funkcionera. On se ranije žalio i zbog nezakonitog otkaza, pošto su njegov reizbor na mjesto direktora osporavali Gjokaj i Mitrović...

Musa poručuje da su odnosi među članovima organa važni za rad.

“Bilo kakvi sukobi između članova organa, osim različitih stavova oko predmeta koji su na stolu jer se radi o pravnim pitanjima, u stvari mogu dovesti do negativnih posljedica i nisu dobri za organ, kako za efikasnost u svakodnevnom radu, tako i za javnu percepciju”, kazala je ona, dodajući da je na onome ko imenuje članove da “odabirom kadrova nastoji da imenovani organ funkcioniše”.

Ističe da je, i bez obzira na to, važno da postoje adekvatna pravila procedure utvrđene poslovnikom.

“Na kraju, svaki od članova savjeta mora biti svjestan da radi za dobrobit organa i društva, kao i da čuva povjerenje javnosti u organ i njegov dignitet svojim radom, ponašanjem i izjavama”, rekla je ona.

Dina Bajramspahić iz Instituta alternativa kazala je da Agencija ne bi ni trebalo da postoji, “kada bi Vlada, institucije, organi vlasti radili sve kako treba”. Zato poručuje da taj organ, prvenstveno Savjet, “mora da bude korektivni faktor koji vrši na njih pritisak da promjene svoje loše prakse”.

Bajramspahić
Bajramspahić(Foto: Savo Prelević)

“Zato članovi Savjeta moraju da budu tipovi ličnosti koji su spremni da se istrajno ‘bore’ sa javnom upravom koja je uljuljkana u svoje ‘ne moramo mi ništa’”, smatra Bajramspahić, uz ocjenu da bi Agencija mogla “ključno da doprinese unapređenju transparentnosti i odgovornosti, modernizaciji crnogorske administracije, kada bi stvarno radila svoj posao”, te da to “do sada nije bio slučaj”.

“Savjet je postupao selektivno, birao predmete od manjeg značaja, one važne držao u fioci godinama, davao ideje izvršnoj vlasti kako da prikriva informacije, žmurio na tajenje podataka o trošenju budžeta, štitio javne finkcionere zloupotrijebljavajući Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, odbijao da odlučuje meritorno iako je to jedini posao koji ima, gledao mirno kako institucije ignorišu njihova poništavanja rješenja…”.

Nakon što Administrativni odbor u četvrtak utvrdi predlog kandidata, predsjednika i članove Savjeta AZLP biraće Skupština.

Bajramspahić: Od prijavljenih ne očekujem mnogo

Bajramspahić je podsjetila da nijedan od šest prijavljenih kandidataka za Savjet nije učestvovao u javnoj raspravi o Zakonu o SPI.

“Kada su ekspertiza i integritet bili najpotrebniji, kada bi se svako koga interesuje ta tema osjetio prozvanim da doprinese. Ako prijavljeni eksperti nisu našli za shodno da se uključe u goruće pitanje pripreme novog zakona, ja nemam puno očekivanja od njih ni u daljem radu. Još gore, ako to ćutanje znači da su u cjelini saglasni sa Vladinim Nacrtom, onda se tek ne možemo nadati da dolazi bolje vrijeme”.

Ona je ocijenila da se u petogodišnjem mandatu aktuelni sastav Savjeta ne može pohvaliti napretku u oblasti slobodnog pristupa informacijama.

“Naprotiv, danas se grčevito borimo da ostanemo na ovom lošem nivou na kojem smo, samo da ne bude još gore”.

Sa hiljadama predmeta teško se nositi

Ocjenjujući rad AZLP tokom proteklih deset godina, Anamarija Musa kazala je da određeni standardi jesu postavljeni, ali da uvijek postoji prostor za poboljšanja. Podsjeća da Agencija nadzire oko 1.300 organa vlasti, da reakcije i suzbijanje nepravilnosti traže efikasan i snažan nadzorni organ, te da broj poslova i predmeta stalno raste, jer su i građani svjesniji svojih prava.

“Specifičnosti Zakona o SPI, ili bolje reći njegovi nedostaci, kao i efekti drugih propisa i opšte nezainteresiranosti organa vlasti za transparentnost, doveli su do ogromnog priliva predmeta u Agenciji, koji je jednostavno endemski i specifičan za Crnu Goru i sa kojim bi se svaka agencija u svijetu teško mogla nositi”.

Fokusiranjem na rješavanje žalbi, kako bi se makar približili rješavanju u rokovima, koje Musa ocjenjuje kratkim i neracionalno određenim, u AZLP je usporena funkcija praćenja. Smatra lošom promociju prava na pristup, a poručuje i da bi Agencija trebalo da više postiče druge organe da rade transparentno i otvoreno prema građanima.

“Ako imate pet ljudi koji rješavaju 3.000 žalbi, oni jednostavno ne mogu istovremeno da sprovode i nadzor, i prate veb stranice i održavaju edukacije i pišu smjernice i priručnike. U drugim zemljama za svaki od tih posebnih poslova postoji poseban tim, kao što je to kod povjerenika u Srbiji, Hrvatskoj, Irskoj ili Škotskoj”.

Zato, poručuje ona, treba nastaviti sa radom u cilju postizanja adekvatnih kapaciteta Agencije, stručnosti, tehnologije, a neophodnom smatra i pomoć drugih institucija…

“Temeljno poznavanje i oblasti ličnih podataka i slobodnog pristupa informacijama nije nešto što se stiče preko noći, već se gradi godinama”.


Vidi sve komentare