Marko Maraš, osnivač sajta seljak.me kaže da bi mladi trebalo da razmotre opciju života i rada na selu kao opciju jer pored poljoprivrede imamo i turizam kao potencijal.
“Seoska domaćinstva su odlični i turistički kapaciteti. Direktnom prodajom na takvim gazdinstvima se povećavaju prihodi i znatno ubrzava i olakšava funkcionisanje. Mladi su ti koji imaju mogućnost da brže primijene inovacije i mislim da nam je potrebno što više mladih ljudi u poljoprivredi. Glavni problem je kako doći do početnog kapitala za pokretanje poljoprivrednog biznisa naročito kod mladih ljudi. Dosta se radi po ovom pitanju i postoje razni modeli finansiranja kroz pozive Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i IPARD pozive. Ovi pozivi su naročito naklonjeni mladim ljudima”, kaže Maraš.
On upozorava da društvo mora biti svjesno da je u toku negativan trend, mladi napuštaju selo, ali je problem što sve više njih napušta zemlju i odlazi za boljim životom.
“Život na selu zna da bude težak, ali plodovi su slatki. Poljoprivreda nije samo suvoparna industrija već umijeće proizvodnje najvažnije namirnice za funkcionisanje svake osobe na svijetu. Potrošači moraju da znaju da cijene kvalitetne domaće proizvode i shvate da iza jače cijene stoji krvavi rad i trud poljoprivrednika i želja da istom tom potrošaču obezbijedi zdrav proizvod u eri GMO hrane”, kaže Maraš.
Maraš kaže da je ideja o kreiranju online platforme za poljoprivrednike nastala tokom njegovog boravka u selu Opasanica, udaljenom 56 km od glavnog grada i najudaljenijeg mjesta koje pripada opštini Podgorica.
“Iako svega 56 kilometara udaljeno od Podgorice, da bi se došlo do ovog mjesta potrebno je sat i po vremena vožnje. Zato sam došao na ideju da je potrebno kreirati moderno rješenje za bržu komunikaciju među poljoprivrednicima, kao i da se ubrza komunikacija sa potrošačima. Odlučio sam da kreiram sajt za poljoprivrednike, gdje će u najkraćem roku moći da oglašavaju svoje prozivode i usluge, kao i da potražuju. I početkom ljeta 2017. počeo je sa radom sajt www.seljak.me. Od početka rada sajta do danas uspješno je prodato preko 15.000 grla krupne i sitne stoke, dodatan plasman ili izlazak na tržište je našlo preko 500 prehrambenih proizvoda kao i par hiljada realizovanih oglasa iz kategorije mehanizacije”, kaže Maraš.
Ističe da mu je izuzetno drago što je sajt pomogao bržem plasmanu i skraćivanju trgovinskog lanca.
Sajt je poljoprivrednicima omogućio da dobiju veću cijenu svog proizvoda.
“Od velikog značaja je to što ovakav vid prodaje ne oduzima vremena poljoprivrednicima, s obzirom da je svaki sat dragocjen. Brz protok istih znači i brži plasman i povećanje efektivnosti. Oglašavanje za poljoprivrednike je besplatno u želji da se da motiv proizvođačima i uzgajivačima. Sajt se finansira kroz prodaju reklamnog prostora privrednim društvima i donacijama a važno je napomenuti da je rad sajta zvanično prepoznat i podržan od strane Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja”, kazao je Maraš.
Preko sajta prodato 15.000 grla stoke
Maraš ukazuje da se sjat bavi i pametnom poljoprivredom, instalirali su senzor za teljenje, gps ogrlice i senzor za pčele.
U narednom periodu, kaže Maraš, ćemo se truditi da ovi uređaji budu dostupni svim poljoprivrednicima, kaže Maraš i dodaje da je u planu da otvore i svoju kancelariju.
“Poljoprivreda u Crnoj Gori bi mogla značajno da napreduje ukoliko dođe do udruživanja proizvođača. Tržište postoji, ali postoje i određeni uslovi koje treba zadovoljiti kao što su količina, dostupnost i kvalitet. Brendiranje to jest zaštita tradicionalnih proizvoda kao što je već urađeno sa njeguškim pršutom, crnogorskim pršutom, goveđom steljom, pljevaljskim i lisnatim kolašinskim sirom. Na taj način proizvod dobija na vrijednosti i biva zaštićen kao autentičan proizvod koji zadržava određene kvalitete. Usred toga i proizvođač kao i konzumer su zaštićeni”, kaže Maraš.
Bonus video:
