Aktivisti ekoloških NVO Crne Gore, Hrvatske i Italije, ujedinjeni u platformu „Jedan Jadran“, poručili su danas iz barske marine javnosti da treba da se stane na put namjeri Vlade Crne Gore da omogući traganja za naftom u crnogorskom podmorju. Ekolozi su istakli da je današnji dan, kada se u Podgorici potpisuje ugovor Vlade i italijanske komnpanije ENI o istraživanju i eksploataciji nafte i gasa u našem podmorju, tragičan po crnogorsku ekologiju i turizam, da direktno ugrožava interese domaćeg stanovništva koje mahom živi od turizma, a da je sam ugovor štetan i pun pravnih manjkavosti. Oni su optužili vlasti da namjerno ne informiše adekvatno javnost o štetnosti ovakvih aktivnosti i mogućim katastrofalnim posljedicama izlivanja nafte u našem akvatorijumu i istakli da je ENI kompanija koja je samo u jednoj godini imala preko 450 izliva.
Nataša Kovačević, generalna direktorica NVO “Green Home”, poručlila je da je ovo tragičan dan u kojem se ispoljava licemjerje na najvišem nivou, da se na šest dana od jubileja proglašenja ekološke države “potpisuje jedan ovakav ugovor koji omogućava eksploataciju nafte na 40 godina”.
"Pozivamo javnost da stane uz ekologe, da svi spoznaju da je ovo visoko štetan i jako rizičan projekat koji direktno utiče na crnogorski turizam, kičmu domaće ekonomije. Niko ne želi da pliva pored naftne platforme, ovakvim projektom se uništava slogan “Divlja ljepota”, rekla je Kovačević.
Ona je dodala da je alarmantna velika neinformisanost građana o ovom Vladinom projektu, “90 posto građana Ulcinja ne zna o čemu se radi iako će im platforme biti na nekoliko milja od grada, a u pojedinim blokovima istraživanja ta udaljenost će u Baru biti još manja”.
"Nemamo ni ljude ni opremu da ispratimo ovakve projekte i da se borimo proitv posljedica izlivanja. Imamo jako malo more, jako smo ekonomski zavisni od turizma, a ovo je i inače seizmički jako trusno područje i ovakva istraživanja na osnovu rezultata od prije tridesetak nisu ekonomski isplativa", kazala je Kovačević.
Ines Mrdović, koordinatorka Istraživačkog Centra MANS, navela je da Vlada od samog početka ovog projekta ispoljava “beskrupulozan odnos” i da insistira na realizaciji posla nimalo ne vodeći računa da je Crna Gora ekološka država.
"Ovo nam nimalo ne treba. Ugovor je jako loš, nimalo ne štiti javni interes, omogućava kompaniji da se poslije četiri godine istraživanaj povuče, a maksimalna kazna za kompaniju je 85 milona eura. Šta ako pričinjena šteta bude veća, i da li je iko vodio računa kako bi se izlivanje nafte odrazilo na crnogorski turizam koji sada ubire 800 miliona eura godišnje, dodala je Mrdović.
"Prenosimo poruke iz Italije i Hrvatske sa palube broda „Goleta verde“ koji preko 20 godina u ekološkim misijama šalje poruku da je Jadran more svih nas, te da zato i akcija za njegovu zaštitu mora biti zajednička. Na ulazu u Crnu Goru dobili smo liflet „Crna Gora ekološka drava“, i začudili se kako je moguće da tako proklamovana država dozvoljava istraživanja nafte u podmorju", kazala je novinarima Dušica Radojčić iz hrvatske NVO “Zelena Istra” na palubi italijanskog jedrenjaka.
Davide Sabadini iz italijanske NVO “Legaambiente” ukazao je da se sada u Italiji na površini od 35.000 kvadratih kilometara sprovodi seizmičko istraživanje podmorja koje ima podjednako štetan uticaj na podvodnu floru i faunu i Italije, i Hrvatske i Crne Gore.
"Poruka naše platforme “Jedan Jadran” glasi da se problemi zagađivanja Jadrana ne mogu rješavati parcijalno, već na međunarodnom nivou. Svuda se plasira ista priča “Ako mi ne krenemo da eksploatišemo, uradiće to komšije”, međutim, javnost mora da zna da to ne rade države, već jedna jedina kompanija-ENI, koja je trenutno u Italiji u istražnom postupku zbog velikog zagađenja Bazilikate, zbog čega je i minister ekonomije morao podnijeti ostavku. Naftni biznis nema nikakve veze sa stanovništvom koje većinski živi od ribarstva i turizma-dodao je Sabadini.
Marija Tomac iz NVO “Green peace Hrvatska” istakla je da je u Hrvatskoj nakon snažne reakcije javnosti Vlada ove godine proglasila moratorijum na istraživanje nafte i gasa u podmorju “koje je ocijenjeno kao sporan projekat u svakom smislu”.
"Crnogorska javnost mora da bude informisana o svim aspektima ovog posla, da se upozna sa visokim rizicima koji prate ovakve aktivnosti. Kao što su se NVO regiona udružile ovako, tako moraju i Vlade biti jedinstvene da zaštite Jadran, jer ovakva namjera Vlade Crne Gore nije u skladu ni sa novom ekonomijom ni sa postfosilnim društvom, treba da se okrenete obnovljivim izvorima energije",ukazala je Tomac.
Ekolozi su ulicama Bara održali mirnu protestnu šetnju tokom koje su građanima dijelili promotivni materijal, a u u holu Kulturnog centra prikazali su dokumentarne filmove o ekološkim katastrofama prouzrokovani naftnim bušotinama i izložili panele o bogatstvu morskog biodiverziteta. Italijanski jedrenjak sa ekolozima sjutra iz Bara plovi u Albaniju u nastavak misije.
Ministarstvo ekonomije: U Crnu Goru će doći oni turisti koji idu i u Hrvatsku i Italiju gdje se 40 godina istražuje i proizvodi nafta i gas
U Crnu Goru će doći oni turisti koji već 40 godina dolaze u zemlje Jadrana koje u čitavom tom periodu istražuju i proizvode naftu i gas, kazali su iz Ministarstva ekonomije.
"To su oni turisti koji dolaze u Italiju koja ima 1.358 istražnih buština. Ili oni turisti koji posjećuju Hrvatsku koja je obavila preko 133 istražne aktivnosti u njihovom dijelu Jadrana, posebno u Istru u kojoj se nalazi 18 proizvodnih gasnih buštona. Da ne govorimo o turistima Grčke, gdje su, u naftnom polju Prinos kod ostrva Tasos, platforme udaljene od osam do 18 kilometara od obale, a naftna industrija i turizam opstaju zajedno oko 30 godina", saopštili su iz Ministarstva.
Iz Ministarstva su kazali da se u Jadranu nafta i gas istražuju i proizvode skoro pola vijeka, "a ipak je ovo područje poznato kao atraktivna turistička destinacija."
To je i najbolji dematnij tvrdnji iznijetih na današnjoj konferenciji za medijie NVO sektora povodom projekta istraživanja i proizvodnje nafte i gasa u Crnoj Gori. Protivnici projekta nisu javnosti objasnili kako je Italija sa toliko istražnih bušotina, od kojih 110 proizvodnih gasnih i 38 naftnih, kao i 100 plinskih platformi, u svijetu prepoznata kao atraktivna turistička destinacija? Ili kako je Hrvatska, sa pomenute 133 bušotine, takođe poznata turistička adresa ali i zemlja koja ima razvijenu industriju proizvodnje i prerade ribe?", kazali su iz Ministarstva.
U saopštenju se dodaje da se i u Albaniji istraživanja sprovode već decenijama.
"Dakle, posmatrajući samo oblast Jadrana, vidimo primjere uspješnog suživota turizma, osjetljivog eko sistema i naftne industrije, da ne govorimo o brojnim pozitivnim primjerima iz svijeta – dovoljno je pomenuti Norvešku i dvije činjenice u vezi sa tom državom: zemlja koja je uspješno valorizovala svoj prirodni resurs i zemlja koja je među tri najveća izvoznika morskih plodova. Jasno je da zemlje na Jadranu ne samo da se ne bore protiv proizvodnje ugljovodonika, naprotiv, intenzivno i istražuju i proizvode. To je pravac kojim ide i Crna Gora. Javnost je prepoznala činjenicu da se protivnici svih projekata u energetici, počev od malih i velikih hidroelektrana, preko vjetroelektrana, iskorišćavanja termopotencijala, pa do projekta istraživanja nafte i gasa, takvim pristupom zalažu da Crna Gora ne proizvodi, već uvozi energente. Jasno je da to nikako nije u prilog građanima i razvoju države", kazali su iz Ministarstva ekonomije.
Galerija
Bonus video:
