Poslanici u odborima: Neki odsutni, drugi dođu, ćute i glasaju

Poslanici za rad u jednom odboru dobijaju dodatnu naknadu od 150 eura, a za dva 250
0 komentar(a)
Skupština, Foto: Boris Pejović
Skupština, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 15.12.2014. 19:57h

Poslanici Demokratskog fronta Radovan Asanović i Nebojša Medojević najneaktivniji su kada je riječ o prisutnosti sjednicama skupštinskih odbora, dok je Milorad Vuletić (DPS) jedini poslanik koji je došao na sve sjednice, ne računajući predsjednike odbora.

To pokazuju podaci skupštinske službe o prisutnosti poslanika sjednicama odbora za prvih 10 mjeseci ove godine u koje „Vijesti“ imaju uvid.

Poslanici za rad u odborima, mimo plate, dobijaju novčanu naknadu u iznosu od 150 eura za rad u jednom i 250 za dva odbora. Većina učestvuje u radu dva odbora.

Asanović, član Odbora za ljudska prava, nije došao ni na jednu od 13 sjednica. Učestvuje i u radu Odbora za zdravstvo, gdje se pojavio na jednoj od 26 sjednica.

Medojević, član je odbora za ekonomiju i za bezbjednost. Odbor za ekonomiju zasjedao je 41 put, a Medojević je odsustvovao sa 37 sjednica. Na Odboru za bezbjednost nije prisustvovao na 10 od 14 zasjedanja. Zanimljivo je da se sa ostalim kolegama iz Pokreta za promjene (jedan od konstituenata DF) nije pojavio na pretposljednjem premijerskom satu kada je lider DF-a Miodrag Lekić pozvao premijera Mila Đukanovića na televizijski duel. To je bilo prvo prisustvo poslanika DF premijerskom satu nakon predsjedničkih izbora (april 2013) za koje tvrde da su pokradeni.

Vuletić je član tri odbora (administrativni, antikorupcija i politički sistem). Prisustvovao je na svih 59 sjednica ta tri tijela.

Koliko je ko prisutan od poslanika sjednicama odbora u konačnom ne mora da bude presudno za njegov učinak. Ima poslanika, bez obzira što često odsustvuju, redovno podnose amandmane za poboljašanje zakonskih rješenja i aktivni su na plenumu. Među njima su Damir Šehović (SDP) i Snežana Jonica (SNP). Šehović je odsustvovao sa polovine sjednica Odbora za ekonomiju, a na Odboru za evropske integracije pojavio se na jednoj od 15 sjednica. Jonica nije došla na 10 od 13 sjednica Odbora za ljudska prava, osam od 14 Odbora za bezbjednost i 10 od 30 Odbora za politički sistem.

Analiza skupštinskih podataka pokazuje da su većinom na sve sjednice prisutni predsjednici odbora (MevludinNuhodžić, Aleksandar Damjanović, Zoran Jelić, Predrag Sekulić, Radivoje Nikčević, Miško Vuković, Slaven Radunović, Predrag Bulatović, Nada Drobnjak, Branka Tanasijević, Halil Duković).

Neki poslanici su opravdano odsutni sa sjednica (učešće na međunarodnim konferencijama, seminarima...), dok većina kako tvrde izvori “Vijesti” iz Skupštine neopravdano odsustvuje i ne snosi nikakve sankcije.

Etičkim kodeksom poslanika, koji je Skupština prije nekoliko dana usvojila, neopravdano odsustvo sa sjednice odbora tretira se kao lakša povreda kodeksa za koju je predviđena opomena.

Rifat Rastoder (SDP) za “Vijesti” je ocijenio da se neopravdanim odsustvom poslanika narušava povjerenje u efikasno funkcionisanje parlamenta. Objašnjava da se poslanik neposredno bira na izborima pa se ne može sankcionisati tako što bi se razriješio te funkcije.

“Na neki način poslanici, kao i drugi funkcioneri, su donekle pretjerano zaštićeni od nekih obaveza koje štete organu u koji su birani. Mislim da bi se neopravdano odsustvo u etičkom kodeksu moglo sankcionisati tako što bi se umanjila ili ukinula naknada poslaniku koji je neopravdano odsutan. Možda bi pomoglo i da se javno afirmiše činjenica o (ne)radu poslanika u odborima”, istakao je Rastoder.

Rastoder objašnjava da su odbori mjesto gdje dolazi do izražaja posvećenost poslanika poslu, dok se plenum više koristi za promociju političkih stavova.

DPS nije za to da se poslanici zbog odustva novčano kažnjavaju

Šef kluba poslanika DPS -a Milutin Simović nije precizirao da li je dobro rješenje da se u etičkom kodeksu neopravdano odsustvo tretira kao lakša povreda i da li u tom slučaju treba ukinuti novčane naknade. Objašnjava da je umjesto tih mjera parlametu potrebna savjest poslanika kao preventivna mjera.

“Obaveze poslanika su velike i nijesu vezane za rad odbora i plenuma. Tu je komunikacija sa građanima i NVO sektorom, međunarodne obaveze... Siguran sam da svaki poslanik u granicama objektivnih mogućnosti odgovorno obavlja posao. Mnogi ne razumiju smisao etičkog kodeksa. Njegova uloga nije da disciplinuje poslanike, već je dio paketa ukupnih antikoruptivnih mjera”, objasnio je Simović.

Nezavisni poslanik Novica Stanić je izašao iz poslaničko kluba DF-a zbog mimoilaženja o nastupu na nedavnim lokalnim izborima u Pljevljima. Dok je bio u DF-u nije se pojavio na 14 od 15 sjednica odbora za turizam. U istom tijelu Obrad Gojković (SNP) se nije pojavio na devet sjednica, a na odboru za politički sistem na 20 od 30 sjednica. Slaven Radunović (DF) nije došao na 18 sjednica odbora za politički sistem, lider SNP-a Srđan Milić na 18 od 41 zasjedanja odbora za ekonomiju. Srđan Perić (Pozitivna) i Andrija Popović (LP) prisustvovali su na svih 15 sjednica odbora za prosvjetu... Članovi su i drugih odbora gdje bilježe odsustvo.

Danilović: Ukor kao moralna osuda je dovoljna kazna

Predsjednik kluba poslanika Demokratskog fronta Goran Danilović kazao je da je najveća kazna poslaniku sud javnosti o njegovom rad koji je dovoljan znak poslanicima da se ne igraju sa biračkom voljom građana.

“Zastupam stav da je moralna obaveza poslanika da poštuje građane koji su ga birali i koji su mu poslodavci. Treba se u mjeri mogućeg posvetiti poslu. Ima poslanika koji tu funkciju nijesu profesionalno izabrali, već su zadržali drugi poziv i primaju razliku u naknadi. Kao što rad sportiste nije samo utakmica, tako ne treba rad poslanika svoditi na sjednice odbora ili plenuma. Treba dosta vremena da bi se pripremili za neku diskusiju, posao mu je i da se posveti onima koji su ga izabrali“, kazao je Danilović .

Dodao je da parlamet treba da bude podložan kritici, ali i da Vladi isto tako treba etički kodeks kao antikorupcijska legislativa jer je njen rad potencijalni izvor korupcije.

Danilović je kazao da postoje različita iskustva u evropskim zemljama o neopravdanom odsustvu poslanika.

“Neki su zadržali ukor, a neki strože sankcije. Moralnoj osudi treba dati važnost. Ako poslanici osude kolegu zbog prekršaja sigurno će se on u toj situaciji zamisliti. Opomena je značajna u zapadnim demokratijama i često rezultira ostavkom”, kazao je Danilović .

Bonus video: