Radulović pozvao na "čojstvo u odnosu prema prirodi"

„Niti smo patriote niti smo estete, a na kraju, ni ljudi, dok god smo skloni da divlje gradimo, bacamo smeće gdje mu nije mjesto, krivolovimo i siječemo stogodišna stabla", poručio je ministar
1506 pregleda 4 komentar(a)
Sa svečanosti u Kolašinu, Foto: Dragana Šćepanović
Sa svečanosti u Kolašinu, Foto: Dragana Šćepanović
Ažurirano: 14.12.2018. 21:45h

Svečanom akademijom u Kolašinu je obilježeno 140 godina zaštićenog područja Biogradska gora.

Samo šest godina nakon što je proglašen prvi nacionalni park (NP) u svijetu (Jelouston , SAD), na prostoru oko Biogradskog jezera nastao je „Knjažev zabran“, kasnije „Branik kralja Nikole“, a od 1952. godine NP „Biogradska gora“.

Prije 14 decenija, podsjetili su učesnici svečane akademije, Rovčani i Moračani poklonili su svoje posjede oko Biogradskog jezera knjazu Nikoli, koje je on učinio prvim neformalno zaštićenim područjem u Evropi.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović kazao je da je Biogradska prašuma jedna od posljednjih u Evropi.

Sam nastanak i period u kome je zaštićeno područje Biogradske gore, rekao je on, ukazuje da u Crnoj Gori odavno postoji svijest o važnosti čuvanja prirodnih bogastava.

Prema njegovim riječima, zaštita životne sredine danas ne smije biti doživljena kao kazna, a čuvanje prirodnih dobara, tvrdi Brajović, je jedna od najvažnijih politika koju treba sprovoditi u narednom periodu.

„Ove nedjelje desio se u tom smislu još jedan važan događaj, otvaranje poglavlja 27. Skupština je dala svoj doprinos otvaranju tog poglavlja, kroz usvajanje kvalitetnog zakonodavnog okvira. Nastavićemo da to radimo i ubuduće, kako bismo i na tom planu ispunili neophodne standarde i što prije se pridružili EU, rekao je on.

Prema riječima ministra održivog razvoja i turizma Pavla Radulovića, svako treba da osjeti privilegiju što živi u državi koja ima jednu od tri posljednje prašume u Evropi. On je još jednom pozvao na „čojstvo u odnosu prema prirodi“.

„Niti smo patriote niti smo estete, a na kraju, ni ljudi, dok god smo skloni da divlje gradimo, bacamo smeće gdje mu nije mjesto, krivolovimo i siječemo stogodišna stabla."

Ministar je podsjetio da je NP „Biogradska gora“ ozbiljan kandidat da bude uvršte na listu ekološka mreža Natura 2000.

„Primjer Biogradske gore pokazuje da je visoka svijest o prirodnom okruženju bila prisutna kod naših predaka i to u vrijeme kad je odnos između čovjeka i prirode počivao na predindustrijskom skladu. Činjenica da je prije 140 godina definisan „Knjažev zabran“ je svojevrsno kulturološko dostignuće na koje možemo biti ponosni", rekao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović.

On je podsjetio da je NP „Biogradska gora“ 2010. godine upisan na tentativnu listu Crne Gore za UNESKO. Isto je ove godine učinjeno kad je riječ o kandidaturi bukove šume Biogradske gore, što bi omogućilo priključenje multinacionalnoj nominaciji bukovih prašuma i izvornih šuma Karpata i ostalih regija Evrope.

Dekan Filozovskog fakultea Goran Barović tvrdi da je institucionalna zaštita NP završena, ali da li ona i suštinski postoji o tome se može polemisati. On je naglasio da saradnja između NP i Univerziteta Crne Gore treba da bude na višem nivou od dosadašnjeg.

„Kralj Nikola je bio ekolog prije vremena. Volim da zamišljam kako bi Crna Gora, da nije bila uvučena u balkanske sukobe, još u nejgovo vrijeme mogla da postane prva ekološka država na svijetu“, rekao je princ Nikola Petrović.

Prema riječima direktora JP Naconalni parkovi Crne Gore Elivra Klice, „zaštita koju je knjaz Nikola ostavio u amanet je i sada prioritet“ tom predužeću.

„Tragom dosadašnjih istraživanja težićemo tehničkom i ekološki prihvatljivom rješenju za zaštitu Biogrdskog jezera, koje je, kao većina ledničkih jezera u Evropi, potencijalno ugroženo. Ova godina je bila rekordna kada je riječ o broju posjetilaca Biogradskoj gori, pa je taj nacionalni park posjetilo 60.000 turista“, poručio je on.

O značaju NP za sveukupnu kolašinsku turističku ponudu i privredni razvoj je predsjednik Opštine Milosav Bato Bulatović. On je podsjetio i na važnost očuvanja tog prostora i svih osobenosti koje odlikuju Biogradsku goru.

Svečana akademija bila je prilika da se uruče zahvalnice bivšim i sadašnjim radnicima zaštitarima Miliću Rakočeviću, Mojašu Bulatoviću, Milu Rnkoviću i Kati Bulatović, Uručene su zahvalnice za naučni doprinos CANU i prof. dr Mihailu Buriću, ali i mnogobrojnim bivšim direktorima NP.

Bonus video: