Guverner Centralne banke Radoje Žugić ocijenio je da su mjere koje je Vlada predložila za narednu godinu, u cilju sanacije javnog duga i fiskalnog deficita, relativno blage i da je urađen posao koji ohrabruje.
“Ovaj set zakona, prema našim kalkulacijama, doprinijeće održavanju konkurentnosti ekonomije. Konkurentnost ekonomije i liječenje likvidnosti realne ekonomije doprinijeće očuvanju poreske baze, održivosti fiskalne ekonomije i monetarne, jer ako imate zdravog klijenta imate zdravu banku, ako imate zdravu banku, onda imate održiv bankarski i monetarni sistem”, rekao je Žugić na radnom doručku sa novinarima.
Podsjetio je da je CBCG uoči pripreme budžeta za narednu godinu usvojila preporuke Vladi za vođenje ekonomske politike i dodao da će CBCG dati puni doprinos u domenu nadležnosti vrhovne monetarne institucije.
Na pitanje da li, s obzirom da se već uvode restriktivne mjere, smatra da bi bilo napovoljnije da se uđe u aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), Žugić je odgovorio da imaju intenzivnu komunikaciju sa svim međunarodnim finansijskim institucijama, pa i sa MMF-om.
„Imamo ocjene da su ove mjere na kursu onoga što su njihova očekivanja, mada oni smatraju da su mjere blage. Ja ne mislim tako, već da su mjere vrlo ozbiljne, da ohrabruju i da će proizvesti održivost ekonomije“, kazao je Žugić.
Na pitanje da li postoje stavke u budžetu gdje bi se mogla napraviti malo značajnija ušteda, Žugić je odgovorio da su tri ključna elementa koja se moraju uvažiti da ne bi uspori rast ekonomije.
Kako je naveo, prvi je da se ne ugrozi konkurentnost ekonomje, drugi elemenat je životni standard, a treći dostupnost finansijskih tržišta.
On je najavio da će strategija za smanjenje javnog duga biti pripremljena početkom naredne godine.
Smatra da su uštede, koje je Vlada planirala u nivou od 126,9 miliona značajne.
“Ako se nastavi u kontinuitetu dvije ili tri godine, imaćemo održivu fiskalnu politiku“, kazao je Žugić.
Prema njegovim riječima, vrlo je teško utvrditi nivo poreskog duga.
“Sve to zavisi od Poreske uprave (PU) i prihodnih institucija“, kazao je Žugić komentarišući Vladin plan da od 700 miliona eura poreskog duga u narednoj godini naplati samo 12 miliona.
„Po tom osnovu smo u CBCG projektovali stopu rasta od oko četiri odsto“, rekao je Žugić.
Viceguverner Nikola Fabris očekuje da se u narednoj godini nastavi pad kamatnih stopa.
„Kvartalna anketa koju koristimo među bankama je pokazala da za narednu godinu deset banaka očekuje pad kamata, dok dvije ili tri očekuju nepromijenjene. Nijedna banka nije rekla da se može očekivati rast“, naveo je Fabris.
Efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite je na kraju novembra ove godine u odnosu na kraj prošle godine pala čak jedan procentni poen.
"Ako posmatramo kamatne stope na novoodobrene kredite, prvi put u novembru je ona pala ispod sedam odsto“, rekao je Fabris.
U CBCG, kako je dodao, u ovom trenutku ne vide potrebu da donose zakon koji bi se odnosio na limitiranje kamatnih stopa, kada one padaju.
“Pratićemo situaciju i ukoliko dođe do nekih poremećaja brzo ćemo reagovati“, najavio je Fabris.
Bonus video:
