Centralna banka (CBCG) preporučila je Vladi da detaljno analiza uzroke dugotrajne nelikvidnosti privrede i kreira program za rješavanje tog problema.
Nelikvidnost privrede ide uzlaznom putanjom od 2009. godine, a svi pokušaji države, privrednika i bankara da se problem riješi nijesu dali rezultate.
Tu činjenicu potvrđuju podaci o međusobnim dugovanjima privrednika koja su sa 177,1 milion eura na kraju 2009. godine dostigla 618,13 miliona eura na kraju oktobra ove godine.
Osim dugovanja, rastao je i broj preduzeća čiji su računi blokirani i to sa 12.254 na kraju 2009. godine, na 15.332 na kraju oktobra.
Privrednici su više puta isticali da su međusobna dugovanja mnogo veća od onih koja su zvanično prijavljena.
Zahtijevali su da država spriječi vlasnike firmi koje su u blokadi nekoliko mjeseci ili godina da osnivaju nova preduzeća. Tražili su da se objave imena onih čiji su računi blokirani da bi se zaštitile zdrave kompanije.
Privrednici su više puta isticali da su međusobna dugovanja mnogo veća od onih koja su zvanično prijavljena
Država je prihvatila predloge pa je prije dvije godine usvojila Zakon o sprečavanju nelegalnog poslovanja kojim je vlasnicima firmi koje su u dugovima, sa blokiranim računima i neizmirenim porezima, zabranjeno da osnivaju nove firme dok ne izmire sve dugove. “Vijesti” su nekoliko puta bezuspješno od Ministarstva finansija tražile rezultate primjene ovog zakona.
Objavljena je i lista firmi čiji su računi blokirani.
Prema podacima CBCG o sve većoj nelikvidnosti, ali i najnovijoj preporuci jasno je da te mjere nijesu dale značajnije rezultate.
U Prepukama za vođenje ekonomske politike za 2017. godinu vrhovna monetarna institucija izvršnoj vlasti predlaže da detaljno analizira sve parafiskalne namete (neporeske takse) i predloži njihovo ukidanje kako bi se privreda rasteretila.
Navodi se da treba unaprijediti oblasti koje su prepoznate kao ograničavajući faktor za rast privrede, prije svega, stope poreza i doprinosa na zarade (način obračuna poreza iz bruto u neto), efikasnost poreske administracije, neformalna ekonomija i nelojalna konkurencija.
“Povećati koordinaciju i povezanost različitih inspekcijskih službi u ciljubrže reakcije i adresiranja problema koji su prisutni u privredi (neformalna ekonomija, korupcija, preplitanje nadležnosti inspekcijskih službi, itd)”, navedeno je u Preporukama.
Preporučeno je i da se revidira kaznena politika, odnosno da se kažnjavaju preduzeća povratnici u kaznenim djelima i ona koja posluju u sivoj zoni.
CBCG predlaže da se nastavi primjena RIA metodologije (fiskalni uticaj na budžet) prilikom donošenja novih zakona i da se utvrdi obaveza primjene te metodologije za donošenje svakog zakona bez obzira ko ga predlaže.
Preporuka je i da se ubrzaju aktivnosti na donošenju predloga zakona o uređenju prostora i zgradnji i objekata.
Preporuka je i da se ubrzaju aktivnosti na donošenju predloga zakona o uređenju prostora i zgradnji i objekata
U cilju snaženja sektora turizma, predlaže se unapređenje strukture i kvalitet smještajnih kapaciteta, podsticanje investiranja u izgradnju novih hotela visoke kategorije i podizanje kvaliteta postojećih.
U CBCG smatraju da treba podsticati dolazak velikih hotelskih lanaca i sprovoditi mjere za kvalitetnije korišćenje prirodnih potencijala svih regija, u cilju diverzifikacije turističke ponude i produženja sezone.
Preporuka je i da se radi na izgradnji, unapređenju i promociji kapaciteta MICE turizma, pronalaženju aranžmana sa aviokompanijama kako bi se povećala dostupnost Crne Gore, raditi na unapređenju putne, prateće i turističke infrastrukture...
Ubrzati donošenje zakona o privatno-javnom partnerstvu
Vrhovna monetarna institucija je predložila da se ubrza donošenje zakona o privatno-javnom partnerstvu.
Vlada sa tim aktom, na čiju je potrebu usvajanja ukazala Državna revizorska institucija (DRI) kasni skoro dvije godine. Prema planu predlog je trebalo da se utvrdi do kraja marta 2015. godine. Taj zakon treba da uvede red u realizaciji investiciono-razvojnih projekata, dodjeli koncesija za eksploataciju državnih resursa i drugih projekata od javnog interesa.
Prema Nacrtu zakona, oblasti od javnog interesa su davanje koncesija za eksploataciju rudnog bogatstva, šuma, korišćenje vodotoka i voda, izgradnju i rekonstrukciju vodnih objekata, korišćenje radio-frekvencija, telekomunikacionih objekata, luka, javnih puteva, željezničke infrastrukture, aerodroma i vazdušnog saobraćaja.
Nacrt je pripremao kabinet bivšeg potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku Vujice Lazovića u saradnji sa ekspertima iz Evropskog centra za privatno-javno partnerstvo (EPEC) i SIGMA (Zajednička inicijativa OECD i EU).
Bonus video:
