Guverner Centralne banke Radoje Žugić smatra da Vlada ne treba da preispituje rješenje da se poreski dug naplaćuje imovinom dužnika.
Državna revizorska institucija (DRI) je prošle sedmice preporučila Vladi da preispita uredbu koju je donijela 2013. godine, a kojom je tada omogućeno da se poreski dug (zaključno sa 2012. godinom) iznad 100 hiljada eura plati imovinom. Ministar finansija u tom periodu bio je sadašnji guverner Radoje Žugić.
“Država je u određenom broju slučajeva dobila suterene, garažna mjesta, nezavršene poslovne prostore i prostore u lošem stanju”, konstatovala je DRI u izvještaju “Efikasnost naplate poreskog duga imovinom poreskog obveznika”
Žugić je na konferenciji za medije kazao da je DRI povodom tog izvještaja od njega dok je bio ministar finasija dobila prigovor na pet strana.
Konferencija je bila povodom 31. oktobra svjetskog dana štednje, a upriličena je nakon svečanog potpisivanja sporazuma između CBCG i komercijalnih banaka
“Dok god postoji potreba države za poslovnim prostorima za koje se izdaja veliki novac za zakup za rad državnih organa ne treba preispitivati to rešenje, već ono treba da živi”, kazao je Žugić.
On je kazao da se ne slaže sa tim da je poreski dug zamijenjen za garaže i podrume, te da je sve što je naplaćeno stavljeno u funkciju osim jednog objekta. Dodao je da je taj posao radila međuresorna radna grupa koju su čini ministarstva finasija, unutrašnjih poslova, zdravlja i obrazovanja.
“Svaki euro uštede sa stanovišta javne potrošnje je značajan. To što je DRI navela da je ušteđeno 113 hiljada je bilo samo na dan zaključenja revizije. Do kraja realizacijom svih aktivnosti ta suma je veća. Uz to, veća je vrijednost da se negdje smjeste državni organi u odnosu na direktnu uštedu”, kazao je Žugić.
DRI je tokom revizije efikasnosti naplate poreskog duga imovinom, utvrdila da primjena Uredbe o postupku naplate poreskih potraživanja imovinom poreskih obveznika nije u značajnijoj mjeri doprinijela efikasnijoj naplati poreza i smanjenju poreskog duga. Utvrđeno je i da nije značajnije uticala na budžetske uštede u smislu smanjivanja izdataka zakupa prostorija za potrebe državnih organa. Uz to, uredba u svim slučajevima nije obezbijedila da poreski obveznici koji su dug platili imovinom urednije izmiruju poreske obaveze i da se rasterete poreskog duga.
CBCG i komercijalne banke su potpisale sporazum kojim je definisano da se svim bebama rođenoj u nedjelji štednje dodijeli 400 eura koje će roditelji oročiti. Polovinu sume daje CBCG.
Žugić je kazao da se ta akcija ove godine organizuje po 13. put.
On je rekao da banke moraju biti proaktivnije u podršci privredi posebno firmama koje su sloventne, te da banke ne mogu sarađivati samo sa državom.
Direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović kazao je da banke nijesu zaiteresovane za uspostavljanje platnomg prometa sa Srbijom po modelu koji im je sada omogućen, te da se to pitanje često koristi u političke svrhe. Dodao je da postoje drugi kanali koji omogućavaju neometani promet između dvije države.
Žugić bi sada da mijenja zakon o zaradama
Guverner je kazao da CBCG priprema preporuke Vladi za vođenje ekonomske politike za narednu godinu koje uključuju i sanacioni plan.
“Plan sanacije ne smije da ugrozi stope ekonomskog rasta i konkurentnost i dostupnost finansijskim tržištima. Prema našim predlozima neće podrazumijevati povećanje poreskih stopa” rekao je Žugić.
On je rekao da se mora promijenti zakon o zaradama u javnom sektor “ u dijelu pravila i principa fiskalne održivosti”.
“To znači da se ne bi smelo dozvoliti finansiranje tekuće javne potrošnje van tekućih izvornih javnih prihoda. Ako tu imamo deficit onda se moraju smanjivati zarade i ostala neproduktivna javna potrošnja. Penzije nećemo dirati, a ne smiju se ugroziti najranjivije kategorije stanovništva”, rekao je Žugić.
Bonus video:
