Prihod od nafte najranije za šest godina - ako je nađu

Vlada ne očekuje u naredne četiri godine moguću proizvodnju nafte. Zakon o fondu u koji bi se slivao novac od tog posla najavili za narednu godinu
169 pregleda 0 komentar(a)
Polar Empress, Foto: Shipspotting.com
Polar Empress, Foto: Shipspotting.com

Potencijalna proizvodnja nafte u crnogorskom podmorju u savršenom scenariju ne može se očekivati u naredne četiri godine, a prvi prihodi, koji bi bili sredstva fonda u koji bi se slivao taj novac, neće biti ostvareni još par godina nakon toga.

To je zvanično rečeno “Vijestima” u Ministarstvu finansija.

U državni budžet se po osnovu plaćenih naknada za dodijeljene koncesije za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju od 2016. godine kada je država potpisala prvi ugovor za taj posao sa italijansko-ruskim konzorcijumom Eni-Novatek, slilo oko milion eura.

Iz Ministarstva finansija, kojim rukovodi Darko Radunović, najavili su da će u narednoj godini biti završen zakon kojim će biti uređeno pitanje funkcionisanja posebnog fonda u koji će se slivati dio prihoda od poreza po osnovu ostvarene dobiti kompanija koje dobiju posao u istraživanju nafte i gasa u crnogorskom podmorju.

Od ukupnog prihoda, fondu će pripadati 85 odsto, a državnom budžetu 15 odsto.

Predlog zakon o fondu za ugljovodonike u Skupštini je trebalo da se nađe do 31. decembra 2014. godine što se nije dogodilo. Nakon toga, Vlada je sredinom 2016. godine utvrdila izmjene i dopune zakona o porezu na ugljovodonike i predložila da se umjesto posebnog zakona o Fondu za ugljovodonike donese uredba prema kojoj će on biti formiran najkasnije do 31. decembra 2017. godine.

Ta namjera izvršne vlasti da važno pitanje uredi uredbom, kao nižim aktom, koju bi kasnije mogla da mijenja, nije dobila zeleno svjetlo u parlamentu.

“Imajući u vidu dinamiku odvijanja istražnih aktivnosti, potencijalna proizvodnja u savršenom scenariju ne može se očekivati u naredne četiri godine, a prvi prihodi, koji bi bili sredstva ovog fonda, neće biti ostvareni još par godina nakon toga. Znači, nismo u kašnjenju, riječ je o kompleksnoj materiji i vjerujemo da smo napravili dobru procjenu kada smo odlučili da na uštrb roka koji nije od suštinskog značaja, pripremimo kvalitetan zakon o naftnom fondu”, odgovoreno je iz ministarstva finansija na pitanje zašto se kasni sa donošenjem zakona o fondu.

Iz tog resora su kazali da pošto je riječ o novoj industriji u Crnoj Gori, regulatornom okviru za oblast istraživanje i proizvodnja nafte i gasa posvećena je naročita pažnja s ciljem uspostavljanja što kvalitetnijeg sistema koji će na najbolji mogući način, a u skladu sa pozitivnom svjetskom praksom, zaštititi interese Crne Gore ako do proizvodnje tog resursa dođe.

“Kao što je već poznato, zakonom o porezu na ugljovodonike regulisani su prihodi od poreza na profit od potencijalne proizvodnje i ovim zakonom je definisano uspostavljanje naftnog fonda u kome bi se slivao veći dio potencijalnih prihoda od porezaa na proizvodnju nafte i gasa (85 odsto prihoda). Zakonom o naftnom fondu biće definisan način upravljanja tim fondom, koji je koncipiran kao nacionalni investiciono-štedni fond” kazali su u Ministarstvu finasija.

Traže konsultanta za izradu zakona

Kako su objasnili, pošto je riječ o veoma specifičnoj oblasti i uspostavljanju sistema koji će biti primarno orijentisan na svjetsko finansijsko tržište, Vlada se odlučila za pristup ovoj temi na način da je fokus stavljen na kvalitet dobijenog rezultata u odnosu na ranije postavljene rokove.

“U toku je priprema projektnog zadatka za angažovanje konsultanta koji će pomoći u izradi ovog zakona, koji bi trebalo da bude kredibilan i iskusan u uspostavljanju i funkcionisanju ovakvih vrsta fondova. U ovom trenutku imamo definisanu javnu politiku koja bi trebalo da bude prenesena u ovaj zakon, takozvani “policy paper” kojim su precizirane smjernice, načela i ciljevi koji bi trebalo da budu definisani ovim zakonom. Pred nama je zadatak da ovoj ideji damo pravni obris i definišemo način na koji će fond obavljati svoju osnovnu funkciju, a to je da kao štedno-investicioni fond ostvaruje dodatnu vrijednost na finansijskom tržištu. Cilj nam je da kroz postojanje naftnog fonda obezbijedimo da sredstva od potencijalne proizvodnje ograničenog resursa kakav su nafta i gas budu na raspolaganju i budućim generacijama.Predviđeno je uspostavljanje kontrolnih mehanizama za ovaj fond u formi nadzornog odbora i etičkog odbora po ugledu na norveški naftni fond. Zakon o naftnom fondu biće završen tokom 2019. godine i u skladu sa već postojećim procedurama biće predmet javne rasprave”, rekli su u Ministarstvu.

Iz Ministarstva ekonomije su najavili prošle sedmice da je pripremljena tenderska dokumentacija za novi tender za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju i očekuje se da taj tender bude objavljen do kraja ove godine. Cilj tog tendera za istraživanje je prikupljanje seizmičkih podataka, njihov procesing i interpretacija dobijenih rezultata, a sve u cilju povećanja nivoa znanja o potencijalnosti nalaženja komercijalnih ležišta nafte i gasa u našem podmorju. Ovaj tender ne uključuje prava proizvodnje ugljovodonika.

Prihod se ubira po osnovu dvije koncesione naknade

Crna Gora je do sada zaključila dva ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa - prvi sa konzorcijumom Eni/ Novatek 2016. godine, a drugi sa grčkom kompanijom Energean prošle godine.

“Kada govorimo o prihodima koje će Crna Gora da ima od eventualne proizvodnje ugljovodonika iz podmorja, važno je istaći da je udio države u tim prihodima definisan zakonom o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika i zakonom o porezu na ugljovodonike. Država će sav prihod od proizvodnje nafte i gasa ubirati kroz dvije zakonom definisane naknade. To su naknada za površinu, naknada za proizvedenu naftu i gas i kroz porez na ugljovodonike koji iznosi 54 odsto neto profita od aktivnosti proizvodnje ugljovodonika ostvarenih na teritoriji Crne Gore”, kazali su u Ministarstvu finansija. Iz Ministarstva dodaju da od trenutka potpisivanja oba ugovora o koncesiji sva tri koncesionara redono plaćaju naknadu za površinu.

Bonus video: