U NOVU GODINU SA STARIM ZAHTJEVOM

Stanić: Sindikati i SDP neće odustati od povećanja minimalne zarade

Stanić je, komentarišući koliko je tema minimalne zarade značajna za evropske zemlje, rekao da se to vidi na primjeru Francuske, Rusije, Hrvatske, Bugarske, Srbije i brojnih drugih koje su u ovoj godini povećale taj iznos
586 pregleda 3 komentar(a)
Mirko Stanić, Foto: Savo Prelević
Mirko Stanić, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 24.12.2018. 15:20h

Sindikati, građani i Socijaldemokratska partija (SDP) neće ni u narednoj godini odustati od zahtjeva da se minimalna zarada poveća na 250 eura i uvede startni neoporezivi dio, saopštio je član Predsjedništva i portparol te stranke, Mirko Stanić.

"Ukoliko svako jutro umjesto bajki o lideru u regionu budemo počinjali pitanjem zašto nam je onda manjanja milimalna plata u tom istom regionu, možda se neki u Karađorđevoj dosjeti da je treba povećati. Ako ne zbog sindikata ili SDP-a onda, zbog 77 hiljada naših sugrađana koji primaju manje od 250 eura", naveo je Stanić u saopštenju.

On je kazao da Socijalni savjet ni na kraju ove godine nije uspio da pronađe modalitet kako da se poveća minimalna zarada u Crnoj Gori.

"Odluka je 'odložena' do februara i neke naredne sjednice i do tada će ostati 193 eura, što je najniže u regionu. Nažalost, odlaganja onog što je dobro za građane su veoma česta i dugotrajna, za razliku od povećanja poreza ili akciza koje stupaju na snagu obično osmog dana od objavljivanja u Službenom listu”, rekao je Stanić.

Prema njegovim riječima, Vlada je 2016. godine, kao jedan od svojih prioriteta navela povećanje minimalne zarade.

"Kako te odluke nema ni u 2016, prošloj ni ovoj godini, a po predlogu budžeta ni u narednoj, onda je logično pitanje kad u Vladi misle to da ispune. Za to vrijeme je, samo u ovoj godini, zbog inflacije svaka zarada u Crnoj Gori izgubila tri odsto vrijednosti”, tvrdi Stanić.

On je poručio da se odluke od kojih bi građani imali koristi ne donose godinama, bilo da je riječ o minimalnoj zaradi, kriznom porezu, akcizama na gorivo, povećanju penzija ili radu u dane praznika.

"Sa druge strane se novi porezi i akcize donese po ubrazanoj proceduri”, dodao je Stanić.

Stanić je, komentarišući koliko je tema minimalne zarade značajna za evropske zemlje, rekao da se to vidi na primjeru Francuske, Rusije, Hrvatske, Bugarske, Srbije i brojnih drugih koje su u ovoj godini povećale taj iznos.

“Istim pitanjem su se bavili i na kontinentu koji u Crnoj Gori važi za siromašan. Prije par decenija bi bilo nemoguće da jedna evropska zemlka zaostaje za skoro svim zemljama južne i cetralne Amerike, kad je u pitanju iznos minimalne zarade”, saopštio je Stanić.

Tako su one u Kostarici 382 eura, Čileu 364 eura, Urugvaju 362 eura, Ekvadoru 336 eura, Gvatemali 310 eura, Paragvaju 309 eura, Panami 277 eura, Boliviji 261 eura, Argentini 257 eura, Peruu 242 eura, Hondurasu 219 eura, Kolumbiji 213 eura i Brazilu 212 eura.

“Ukoliko već ne smatraju da treba da imamo paragvajsku minimalnu zaradu, nek pristanu da je povećaju barem na argentinski nivo i time omoguće desetinama hiljada radnika visočiji životni standard, veće penzije za koju godinu i puno manji rizik od esktremnog siromaštva”, zaključio je Stanić.