Ministar finansija Radoje Žugić predložio je ukidanje Sektora poreske policije, iako je prije 20-ak dana na konkursu izabrao šefa tog sektora Miodraga Martinovića.
"Vijestima" je zvanično potvrđeno iz Poreske uprave da je Sektor poreske policije izbrisan iz najnovijeg Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji.
"Poreska uprava upoznata je sa predlogom novog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva finansija, čije se usvajanje očekuje u predstojećem periodu. Samim tim, upoznati smo i sa činjenicom da navedenim predlogom, iz osnovanih razloga, nije predviđeno postojanje Sektora za poresku policiju, koji postoji u Pravilniku koji je trenutno na snazi", saopšteno je iz Poreske uprave.
Iz te institucije su pojasnili da određene zakonske regulative nijesu izmijenjene kako bi Sektor poreske policije, ali i Martinović mogao da radi svoj posao.
"Sektor za poresku policiju treba da vrši poslove koji se odnose na: borbu protiv poreskih utaja, sive ekonomije, koordinaciju aktivnosti sa drugim organima na suzbijanju pojava pranja novca, organizovanog kriminala, koruptivnih radnji u privredi, otkrivanju krivičnih djela protiv platnog prometa i privrednog poslovanja, kao i drugih krivičnih djela iz oblasti poreskog i privrednog kriminaliteta", saopštili su iz Poreske uprave.
Dodali su da bi to značilo da je, ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno poresko krivično djelo, poreska policija dužna da o tome obavijesti državnog tužioca i samoinicijativno ili po zahtjevu državnog tužioca preduzme potrebne mjere u skladu sa zakonom.
"U cilju ispunjenja gore navedenih dužnosti, Poreska policija bi morala da bude ovlašćena da može da prikuplja obavještenja od građana, izvrši potreban pregled prevoznih sredstava, putnika i prtljaga, pregleda određene objekte i prostorije državnih organa, privrednih društava, drugih pravnih lica i preduzetnika u prisustvu odgovornog lica, ostvari uvid u njihovu dokumentaciju i po potrebi je oduzme, kao i da preduzme i druge potrebne radnje i mjere u skladu sa zakonom kojim se uređuje krivični postupak", kazali su iz Poreske uprave.
Dodali su da bi zbog svega toga bilo nužno izvršiti izmjene u Zakoniku o krivičnom postupku, kojima bi se propisala prava i obaveze Poreske policije u sprovođenju izviđajnih radnji i na taj način omogućio rad ovog organa u punom kapacitetu.
"U decembru 2014. godine direktor Poreske uprave pismeno se obratio Ministarstvu pravde sa inicijativom za izmjene ZKP kojim bi se morale propisati njene nadležnosti u krivičnom postupku. Inicijativa nije dobila saglasnost. Izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj administraciji objavljenim u " Sl.list CG "8/15 takav organ i njegove nadležnosti nije predviđen, iako je Poreska uprava poslala Predlog radnoj grupi za izradu izmjena Zakona o poreskoj administraciji i Predlog za poresku policiju", kazali su iz Poreske uprave.
Dodali su da Poreska policija i njene nadležnosti nijesu predviđene izmjenama Zakona o poreskoj administraciji, a ni drugim važećim zakonima kojim bi se mogla uređivati ova oblast, to se i nije mogla predložiti u novom aktu o sistematizaciji Ministarstva finansija koji se odnosi na Poresku upravu.
Žugić je pomoćnika direktora Poreske uprave za Sektor poreske policije Martinovića izabrao nakon naredbe Upravne inspekcije da ispoštuje zakon. “Vijesti” su u januaru 2015. pisale da su još tada istekli svi rokovi za izbor šefa Poreske policije i da je Žugić vagao koga će izabrati za tu funkciju.
Popović: Da li se postupak odugovlači da bi nekog zaštitili
Predstavnica Demokrata Zdenka Popović kazala je da je formiranje Poreske policije evropska obaveza Crne Gore.
"Tako je najavljeno iz Vlade još 2014. godine, kada je donijeta odluka da se u okviru Poreske uprave formira ovaj visokostručni organ. Treba napomenuti da sve članice Evropske unije imaju formirane poreske policije, koje daju izuzetne rezultate u otkrivanju krivičnih djela iz privrednog poslovanja", rekla je Popović .
Dodala je da se crnogorska ekonomija već godinama suočava sa velikim poreskim dugom koji konstantno raste. Poreski dug trenutno iznosi 720 miliona eura.
"Tu je i siva ekonomija, veliki broj fantomskih kompanija koje pomažu regularnim kompanijama da izbjegnu plaćanje poreza, koruptivne radnje u privredi. I umjesto da se hitno formira sektor za poresku policiju, Vlada i dalje, iz samo njoj znanih razloga, odugovlači sa formiranjem ovog stručnog organa", kazala je Popović .
Dodala je da je imenovan šef Poreske policije, iako još uvijek nije formirana ta organizaciona jedinica.
"Tako imamo direktora poreske policije koja ni formalno ni suštinski ne postoji. I ovo je za rubriku - vjerovali ili ne", rekla je Popović .
Dodala je da je rad Poreske policije izuzetno značajan i da tome u prilog govori podatak da je u Srbiji u 2015. godini otkriveno 13,5 milijardi dinara utajenog poreza.
"Da li je razlog za odugovlačanje formiranja Poreske policije zaštita interesa privilegovanih kompanija, fantomskih preduzeća i novokomponovanih tajkuna ili činjenica što Poreska policija zbog specifičnog posla mora sarađivati sa policijskim Odjeljenjem za suzbijanje privrednog i organizovanog kriminala i Specijalnim tužilaštvom?", kazala je Popović.
PU: Poreska policija je potrebna, neophodne izmjene zakona
Iz Poreske uprave saopšteno je "Vijestima" da je u potpunosti bilo opravdano formiranje Sektora poreske policije, jer bi taj sektor značajno doprinio boljoj poreskoj disciplini poreskih obveznika.
"Međutim, kako predlozi izmjena zakonske regulative nijesu dobili potrebnu podršku od strane zakonodavne vlasti, odnosno Skupštine Crne Gore, trenutno ne postoji zakonski osnov koji bi ovoj organizacionoj jedinici omogućio funkcionisanje u punom kapacitetu", navedeno je u saopštenju Poreske uprave.
Bonus video:
