Medojević: Izgrađeni su sistemski mehanizmi za brutalnu pljačku države

On tvrdi da nakon 27 godina reformi imamo isti strukturni problem privrede, zbog koga smo ušli u reforme
24 komentar(a)
Nebojša Medojević, Foto: Luka Zeković
Nebojša Medojević, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 10.01.2016. 12:23h

Nelikvidnost crnoogorske privrede je veoma zabrinjavajući indikator strukturnih problema i dugogodišnjeg pogrešnog modela ekonomskog rasta, zasnovanog na rasprodaji resursa, brzopletoj liberalizaciji, uništenju realnog sektora i izvoza i enormnom zaduživanju, saopštio je predsjednik Pokreta za promjene (PzP) i funkcioner Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević.

"Ako se tome doda siva ekonomija, šverc, nekontrolisani rast birokratije, pogrešna alokacija resursa u spekulativne poslove sa nekretninama i balon kontaminiranih aktiva banka i kredita režimskim tajkunima, slika crnogorske ekonomije postaje još gora. Eksplozija dugova privatnog sektora državi za porez, bankama za kredite, dobavljačima, ukazuju na sistemski strikturni problem neefikasne alokacija resursa što je bio jedan od ključnih razloga za propast socijalističkih državnih netržišnih privreda. Dominacija političkih, ideoloških odluka oko alokacije sredstava dovela je do gomilanja gubitaka u državnim i društvenim preduzećima, koji su iz privrede, prvo prelazili u banke, a onda je država otpisima dugova, konsolidacijama, rehabilitacijama, sanacijama i drugim eufemizmima za trošenje novca poreskih obveznika, sadašnjih i budućih (finasiranje duga države) na propale ekonomske projekte koji nijesu imali tržišnu opravdanost", istakao je Medojević.

On je dodao da ako su u socijalizmu, motivi bili ideološki (vjestački rast, smanjenje nezaposlenosti, industrijalizacija zemlje, razvoj nerazvijenih područja, vještačka povećanja zarada i sl) i imali određene pozitivne efekte na ekonomski rast zemlje, smanjenje siromaštva i povećanje bruto nacionalnog (domaćeg) proizvoda, motivi aktuelne pogresne alokacije resursa su sasvim drugačiji.

"Izgrađeni su sistemski mehanizmi za brutalnu pljačku države, poreska evazija, prebacivanje gubitaka i dugova privatnih firmi na budžet, dobijanje drzavnih garancija bez mehanizama zaštite interesa države, otpisi poreskog duga, neefilkasna zaštita povjerilaca, korupcija i monopol u javnim nabavkama, zajednički kriminalni aranžmani sa menadžmentom banaka o kreditima bez adekvatnog obezbjeđenja i sl.", rekao je Medojević

On tvrdi da nakon 27 godina reformi imamo isti strukturni problem privrede, zbog koga smo ušli u reforme.

"Neefikasna alokacija resursa, gomilanje gubitaka, nerentabilma preduzeća i sistemski deficiti. Nekada su uzroci bili ideološki, danas je osnovni uzrok namjera vladajuće elite da opljačka sopstveni državu i to više puta i da svoje enormne profite ostvaruje na teret poreskih obveznika. Gubici i dugovi ostaju u bilansima njihovih bankrotiraniih privatnih kompanija, banaka, lokalnih samouprava i države. Ekstra profit se iznosi iz zemlje na račune u inostranstvu i problem nelikvidnosti postaje sve vidljiviji. A kad likvidnost postane svima vidljiva, nema brzih i lakih rešenja. Rešenja se moraju tražiti u hitnim strukturnim reformama, ali i preispitivanju ove sistemske pljacke drzave organizovane i sprovođenje 27 godina od strane vlasti", objasnio je Medojević.

Lider PZP-a kaže i da reforme koje se zasnivaju na podvlačenju crte po principu "ko je jamio, jamio" bez preispitivanja pljačkanja države od strane ovog režima, nacionalizacije pokradene državne imovine i profita pripadnika režima i njihovih tajkuna, povraćaj iznesenih milijardi nazad u zemlju, bila bi tragična greška, legalizacija veleizdaje, i ekonomskog genocida nad narodom i zacementirala bi isti bolesni sistem koji bi se samo reciklirao.

"Stvarnu vlast bi imali isti ljudi koji bi politiku Vlade kontrolisali preko opljačkanih milijardi i svojih plaćenika u tzv. novim režimima. Vlasti bi se mijenjale na besmilsenim unaprijed režiranim izborima , a moć bi ostajala u istim rukama. Jedan takav plan sproveden je u Srbiji 2000. godine i Srbija još ne može da se oporavi i konsoliduje svoj demokratski poredak. Crna Gora je još uvijek okupirana od sopstvene vlasti i njihovih struktura i sada su samo računi koji pristižu poreskim obveznicima postali vidljivi i jasni. Sad već ulazimo u fazu gdje račune za propale ekonomske projekte plaćaju građani kroz visoke poreze, visoke cijene struje, mobilne telefonije, interneta, hrane, ljekova, kamate na kredite u bankama i sl. S jedne strane privatni monopoli donose povećanje cijena, (kao na primjeru ljekova koji su po nekoliko puta skuplji nego u Srbiji), a sa druge strane režimski tajkuni direktno posluju sa državom nanoseći joj enormne štete. Novi specijalitet je tužiti drzavu, sa kojom ste već sklopili, korupcionaške poslove i uzeli profit, pa još jednom naplatite obeštećenje", rekao je Medojević.

On još tvrdi i da Vlada daje kredit od tri miona eura bivšem vlasniku firme koja je u stečaju i dužna je preko 100 milijardi eura jednoj banci.

"Vladi je jasno da taj čovjek vise nije vlasnik firme i da su vlasnici povjerioci i stečajna uprava. Očigledna korupcija, namještanje, dilovi. Pare tajkunu, račun narodu. Reforme koje je sprovodio režm su propale. Umjesto neefikasne socijalisticke privrede u društvenom vlasništvu, dobili smo neefikasnu privatnu privredu. I jedne i druge gubitke pokrivali su poreski obveznici. Nekad je dio koristi ipak išao direktno i indirektno drustvu i građanima, a sada samo nekolicini ljudi u vrhu režima. Nekad je postojao privredni rast, izvoz, modernizacija zemlje, besplatno skolovanje, liječenje, stipendje. Ova drama naše ekonomije je političke prirode i posljedica je pogrešnih odluka i politika nekolicine moćnika iz režima, motivisanih ličnim interesima. Zato se rješenja za probleme naše ekonomije moraju tražiti u politickom sistemu, tj u promjeni vlasti koja je osnovni uzrok problema. Njihovi interesi se ne poklapaju sa interesima države i naroda i njihova smjena je od suštinske važnosti za promjenu pogrešne ekonomske politike koja nas nepogreššivo vodi ka bankrotu i dužnickom ropstvu", zaključio je Medojević.

Bonus video: