Napori na smanjenju veličine javnog sektora, i povećanju produktivnosti i efikasnosti javne potrošnje i investicija, povećali bi u srednjoročnom periodu ekonomsku otpornost Crne Gore, ocijenila je šef kancelarije Svjetske banke (SB) za Crnu Goru, Tatjana Proskurjakova.
Ona je u intervjuu agenciji Mina-business kazala da su projekcije SB da će ekonomski rast Crne Gore u ovoj godini iznositi 2,9 odsto, vođen porastom domaće potražnje, primarno investicija u javnu infrastrukturu i privatne potrošnje.
„Investicije u turizam i energetiku su primarno investicije privatnog sektora, pa bi kao takve trebalo da budu dobre za budući rast zemlje, bez uticaja na javni dug. Kad je riječ o javnim investicijama, kao što je izgradnja novog autoputa, to dovodi do povećanja javnog duga u srednjoročnom periodu, a vjerovatno će ostvariti tek skromnu stopu povrata u poređenju s investicijama u turizam i energetski sektor“, objasnila je Proskurjakova.
Ona je navela da je javni dug Crne Gore, u koji je uključen i dug lokalnih vlasti, u septembru prošle godine dostigao oko 67 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ili skoro 79 odsto, ako se uključe i garancije.
„To je više od dvostruko u odnosu na nivo iz 2008. godine, a s druge strane velika investicija u izgradnju novog autoputa je tek počela i nastaviće povećanje duga“, dodala je Proskurjakova.
Vlada, kako je kazala, planira da u srednjoročnom periodu održi suficit tekućeg računa i smanji primarni deficit, međutim, prema njenim riječima, postoji pritisak na tekuću potrošnju što će ostvarivanje tog plana otežati.
„Na primjer, novi Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru predviđa povećanje plata 0,3 procenta BDP-a, dok bi projektovani rast prihoda od sedam procenata u ovoj godini mogao biti teško ostvariv, u situaciji kada se planiraju velike poreske olakšice za nove investicije u sektore turizma, energetike i poljoprivrede“, smatra Proskurjakova.
Procjenjuje se, kako je dodala, da će javni dug u srednjoročnom periodu, do 2018. godine, porasti na preko 75 odsto BDP-a.
Proskurjakova je saopštila da se ekonomija Crne Gore suočava s dva glavna izazova.
„Prvo, poput mnogih susjeda iz bivše Jugoslavije, još nije završila tranziciju na tržišnu ekonomiju. Drugo, kao vrlo mala država, Crna Gora je naročito osjetljiva na šokove svih vrsta, od ekonomskih kriza do prirodnih nepogoda. Znaci nepotpune tranzicije su veliki javni sektor i anemičan privatni sektor, što zajedno znači da se raspoloživi ljudski i fizički resursi ne raspoređuju i ne koriste efikasno“, smatra Proskurjakova.
Prema njenim riječima, jedan od jasnih izraza te neefikasnosti je istrajna visoka nezaposlenost.
„Čak i na vrhuncu ekonomskog ciklusa, 2008. godine, stopa nezaposlenosti je bila preko 17 odsto“, kazala je Proskurjakova.
Prema njenim riječima, drugi izazov, odnosno osjetljivost zemlje na šokove, takođe predstavlja rizik po javne finansije.
Proskurjakova je objasnila da vlade često koriste monetarne ili fiskalne instrumente, da bi stimulirale rast, na primjer kao odgovor na pogoršanje vanjskih uslova.
„Crna Gora ima na raspolaganju malo instrumenata monetarne politike. Veliki javni dug i kao njegova posljedica, potrebe za refinansiranjem, ograničavaju prostor za ostalu potrošnji, a ukupna javna potrošnja ionako velika, iznosi skoro polovinu BDP-a. Njen veliki dio bi bilo teško promijeniti u kratkoročnom periodu, na primjer, izdatke na plate u javnoj administraciji ili sve veće rashode na zdravstvo i penzije“, kazala je Proskurjakova.
Ona je saopštila da SB trenutno u Crnoj Gori finansira, putem zajmova, pet operacija, ukupne vrijednosti 137 miliona dolara.
Oblasti u kojima se pruža podrška obuhvataju poljoprivredu i ruralni razvoj, zemljišnu administraciju, visoko obrazovanje, energetiku i zbrinjavanje industrijskog otpada.
„Pored toga, SB pruža podršku za implementaciju dvije operacije koje se finansiraju grantovima Izgradnja kapaciteta za efektivan revizijski nadzor, koji se finansira iz granta Fonda za institucionalni razvoj (IDF) i Projekat jačanja institucija za poljoprivredu i ruralni razvoj, kojeg kofinansira EU/IPA Trust fond“, kazala je Proskurjakova.
U pripremi su, kako je najavila, dva nova projekta, koji se tiču reformi poreske administracije i zdravstvenog sektora.
„Njihova implementacija može početi u ovoj godini, ako se priprema bude realizovala neometano. Ukupni investicioni portfolio dijela SB za finansiranje privatnog sektora, Međunarodne finansijske korporacije (IFC), u Crnoj Gori iznosi 31,6 miliona dolara“, precizirala je Proskurjakova.
U Crnoj Gori IFC fokusira svoje usluge finansiranja na olakšanje pristupa finansiranju kao podrška razvoju domaćih finansijskih institucija, naročito onih koje daju zajmove malim i srednjim preduzećima.
Proskurjakova je kazala da SB upravo završava Sistematsku dijagnostiku zemlje (SCD), analitički izvještaj o ključnim izazovima i prilikama s kojima se Crna Gora suočava u smislu budućeg rasta i dobrobiti njenih stanovnika.
„Taj će izvještaj, kao i naši razgovori s Vladom, pomoći na definisanju novog Okvira partnerstva sa zemljom i programa aktivnosti SB u narednih pet godina“, zaključila je Proskurjakova.
Bonus video:
