MEĐUNARODNI DAN DOSTOJANSTVENOG RADA

Najgori za radnike su biznismeni iz 90-tih

Viši specijalista za radne odnose Međunarodne organizacije rada (MOR) Ovidiu Jurca je kazao da je potpisavanje ugovora o radu pod pritiskom ili bjanko otkaza kriminalno dijelo, i pozvao sindikate da više koriste norme i instrumente MOR-a
10 komentar(a)
Ažurirano: 13.02.2019. 12:29h

Socijalni partneri Vlada, sindikati i Unija poslodavaca moraju više da urade kako bi radnici u Crnoj Gori imali dostojanstvene uslove rada i priliku da vode život dostojan čovjeka, zaključak je većine učesnika jučerašnje konferencija  “Dostojanstven rad kao nacionalni cilj” koju je organizovala Unija slobodnih sindikata (USS) povodom Međunarodnog dana dostojanstvenog rada.

Predstavnici USS-a su naveli probleme koje imaju zaposleni - da ih poslodavci prisiljavaju da rade na crno, da jednu platu dobijaju na ruke a da im se obračunava minimalac, da je prekovremeni rad, za koji i ne budu plaćeni, postao pravilo a ne izuzetak kako piše u zakonu, da im se uskraćuju slobodni dani i godišnji odmori, da moraju da rade za praznike, primoravanje radnika da prije zaposlenja potpiše bjanko otkaz, otežano zapošljavanje mlađih radnica zbog moguće trudnoće,...

Generalni sekretar USS-a Srđa Keković je kazao da su zbog ovih problema pokretali brojne javne kampanje i poslali bezbroj dopisa i žalbi, ali da je ostvaren mali napredak.

On je naveo da se ne ponašaju svi poslodavci tako i da ima dobrih izuzetaka, ali da prava radnika najviše krše biznismeni koji su  90-tih godina na brz i netransparentan način stvorili kapital. Keković je te “biznismene” nazvao “kapitalistima bez pedigrea”.

On je kazao da postoje i problemi u primjeni nekih propisa i sporova između nadležnosti državnih instutucije na što ukazuju godinama. Jedan od primjera je da nije propisana nadležnost Inspekcije rada za kontrolu da li radnici dobijaju propisan broj slobodnih dana, kao i da Ministarstvo ekonomije već više od dvije godine ne donosi pravilnik kojim bi se definisalo ko smije da radi tokom državnih radnika pa sada rade skoro svi.

Država bi mogla da rješi probleme 

Predsjednica Sindikata trgovine Vesna Milonjić Aleksić kazala je da su zbog straha od poslodavaca svega oko 10 odsto radnika u trgovini sindikalno angažovano, da su najčešće osigurani na minimalac, da često rade prekovremeno, da im se uskraćuju slobodni dani...

“Mehanizmi za rješavanje ovih problema ne nalaze se u sindikatu već u državnim institucijama”, kazala je Milonjić Aleksić.

Predsjednica sindikata metalaca Sandra Obradović kazala je da radnici preduzeća u stečaju po zakonu nemaju nikakva prava a da se dešava da stečajni postupci traju godinama. 

Ugovori pod pritiskom su kriminal

Viši specijalista za radne odnose Međunarodne organizacije rada (MOR) Ovidiu Jurca kazao je da dostojanstven rad znači sigurnost, prosperitet, bezbjednost i zaradu koja omogućava kvalitetan život, i da motivisan i produktivan radnik treba da bude cilj svakom poslodavcu i svakoj demokratskoj vladi.

On je kazao i da je potpisavanje ugovora o radu pod pritiskom ili bjanko otkaza kriminalno dijelo, i pozvao sindikate da više koriste norme i instrumente MOR-a.

Ministar rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević prisustvovala je samo početku konferencije jer je morala da ode zbog drugih obavaza. Ona je navela da je Vlada sa oba sindikata i Unijom poslodavaca potpisala sporazum o dostojanstvenom radu i da će ispunjavanje njegovih normi biti prioritet u radu Vlade.

Direktor Agencije za mirno rješavanje sporova Zdenka Burzan kazala je da su od početka rada dobili 17 hiljada predmeta i da ih je rješeno 82 odsto. Najčešće se radilo o žalbama radnika da im poslodavci uskraćuju prava, a zaposleni i poslodavac pred ovom Agencijom nemaju dodatnih troškova kao pred sudom.

“Dobijamo sve više predloga što znači da nam zaposleni vjeruju”, navela je Burzan.

Loš je ambijent i za poslodavce

Generalni sekretar Unije poslodavaca Suzana Radulović kazala je da nije zadovoljna statusom koji u Crnoj Gori imaju i poslodavci i radnici.

“Ako su poslodavci pod pritiskom uslova na tržištu i regulativama ne mogu ponuditi ni bolje uslove radnicima. Samo uspostavljanjem dobrog poslovnog ambijenta možemo govoriti o povećanju radnih mjesta, kvaliteta radnih mjesta i većem zadovoljstvu radnika”, navela je Radulović.

Ona je podsjetila na često povećavanja dažbina na državnom i lokalnom nivou, kao i da ima propisa koji su u protekle četiri godine mjenjani po osam devet puta.

“Zakon koji definiše kazne u poslovanju mjenjan je čak 11 puta za četiri godine. Ko to može da prati i ko bi se u ovakvom ambijentu kreditno zadužio za pokretanje i razvoj svog biznisa”, navela je Radulović.

Istakla je i da se ministarstva ne usaglašavaju oko mnogih normi, da olako daju saglasnosti i da postoji kolizija nekih normi i selektivna primjena propisa.

Korupcija na svim nivoima i u velikom obimu

Ona je podsjetila na publikaciju UPCG “Pet ubiza biznisa”, među kojima su nepredvidljivost ambijenta kao i korupcija “izražena na svim nivoima i u velikom obimu”.

Radulović je kazala da svakodnevno imaju primjedbe na selektivnu primjenu propisa i da su neki izuzeti iz poštovanja zakona.

“Garantujem da 95 odsto poslodavaca časno radi. Potrebno je javno ukazati ko su ti drugi”, kazala je Radulović.

Ona je navela da su problem i duga suđenja i to što su isti iznosi kazni bez obzira na veličinu biznisa i prirodu prekršaja.

“Nije sito da li ćete sa 4.000 eura kazniti malu radnju na periferiji ili na sjeveru i veliki hotel sa pet zvijezdica na primorju. Nije isto da li neko nema da plati porez ili falsifikuje obračun da bi izbjegao plaćanje poreza”, navela je generalni sekretar Unije poslodavaca.

Galerija

Preporučujemo za Vas