Sekretarijat za razvojne projekte raspisao je juče javni oglas za bespovratnu dodjelu novca preduzetnicima i kompanijama koje naprave investiciju veću od pola miliona eura i otvore najmanje 20 novih radnih mjesta.
Novčana podrška iznosi od tri do 10 hiljada eura po radnom mjestu za domaćeg radnika u zavisnosti od broja bodova kojeg dobije njihov projekat. To znači da bi neko, ako otvori fabriku sa 100 radnika, mogao dobiti i do milion eura. Investitori mogu predati projekte do 1. septembra.
Oglas je raspisan na osnovu Uredbe o podsticanju direktnih investicija koja je usvojena početkom ove godine. Ovaj projekat Vlada je pripremila u saradnji sa organizacijom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) čiji je konsultant Mlađan Dinkić, bivši srbijanski ministar ekonomije koji je sličan projekat uspješno sproveo u toj državi.
Najviše bodova, a time i novca, dobila bi kompanija koja je kotirana na međunarodnim berzama i ima visok kreditni rejting, koji više od 75 odsto posla obavlja preko domaćih dobavljača, koja se bavi industrijskom proizvodnjom, koristi visoku tehnologiju koja ne zagađuje životnu sredinu, obaveže se na ulaganje u obrazovanje i stručno osposobljavanje zaposlenih, izvozi proizvode i usluge, i investira u neku od najnerazvijenijih crnogorskih opština.
"Ovaj poziv se odnosi na sve domaće i međunarodne preduzetnike. Na ovaj način pokušavamo da podstaknemo ono što nam je u ovom momentu najvažnije, a to je razvoj industrije i otvaranje novih radnih mjesta, naručito u sjevernom dijelu”, kazao je ministar ekonomije Vladimir Kavarić povodom objavljivanja poziva.
On je naveo da se na ovaj način Crna Gora „definitivno prepoznaje kao zemlja koja ima najbolji biznis ambijent u ovom dijelu svijeta“. Ministar je naveo da Crna Gora ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini sa EU, CEFTA, EFTA, Turskom, Ukrajinom i Rusijom.
"Svi oni koji investiraju u Crnu Goru mogu da računaju na tržište od preko 800 miliona ljudi, imajući u vidu sve one pogodnosti koje pružaju ovi sporazumi”, kazao je Kavarić.
Ovaj novac neće moći da se koristi za projekte iz oblasti primarne poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje sintetičkih vlakana, kao i za ugostiteljstvo osim za hotele sa tri i više zvijezdica u opštinama čiji je stepen razvijenosti do 75% od prosječne vrijednosti indeksa razvijenosti u Crnoj Gori.
Ne mogu konkurisati ni projekti iz oblasti prevoz putnika i tereta, igara na sreću, trgovinu, primarnu proizvodnju uglja, čelika, električne energije, nafte, gasa, duvana i duvanskih prerađevina, oružja i municije, proizvodnje genetski modifikovanih organizama i opasnog otpada.
Komisija Sekretarijata će bodovati i ocjenjivati predate projekte i kontrolisati ispunjavanje obaveza. Investitori će biti obavezni da daju bankarske garancije u korist Vlade.
Novac se kroz poreze vraća u budžet
Novac koji investitor bespovratno dobije u državni budžet se ipak vraća kroz plaćanja redovnih poreza i doprinosa na zarade radnika i druge redovne poreze.
Na prosječnu zaradu od 480 eura, porezi i doprinosi iznose 320 eura. Ukoliko bi preduzetnik od države dobio 3.000 eura po novozaposlenom radniku novac bi u državni budžet samo po osnovu dažbina na njegovu platu bio vraćen za nepunih 10 mjeseci. Ukoliko bi bila dodijeljena maksimalna suma od 10 hiljada, povraćaj bi trajao 31 mjesec.
Bonus video:
