Rasprava Vučinića i Jelića: Piljara, breskve i ekonomska stručnost

"Šta ako norme iz države iz koje on dolazi imaju suprotno dejstvo od dejstva ovog zakona?“, pitao je Jelić
69 pregleda 40 komentar(a)
Janko Vučinić, Foto: Boris Pejović
Janko Vučinić, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 16.06.2015. 13:25h

Skupština je završila raspravu o Predlogu dopune Zakona o stečaju, poslanika Demokratskog fronta (DF), koja podrazumijeva da u stečajnu masu ulazi i imovina većinskog vlasnika firme koja je u tom postupku. Dopunu zakona su predložili poslanici DF-a, Milutin Đukanović, Branka Bošnjak, Vladislav Bojović i Janko Vučinić. Vučinić je rekao da dopunu zakona čini samo jedna rečenica, koja, kako je ocijenio i pored toga ima veliku težinu. „Njena težina je u tome da je mogla sriječiti sve ono što se desilo u Crnoj Gori u privredi, a to je pohara fabrika, hotela i preduzeća. Radnici su istjerani, neko sa otpremninama neko bez njih, ali je većina njih završila kao socijalni slučaj“, rekao je Vučinić. Ukoliko bi se predložena dopuna prihvatila, Vučinić je naveo da bi tada vlasnik koji upravlja određenim preduzećem vodio računa o tome da to radi domaćinski, jer bi u suprotnom odgovarao svojom ličnom imovinom. „Da su vlasnici do sada odgovarali svojom imovinom, ne bi sada imali uništenu privredu i opljačkanu državu. Došlo je krajnje vrijeme da stanemo na put takvim privatizaicjama“, smatra Vučinić. Prihvatanjem dopune bi se, kako je ocijenio, u velikoj mjeri spiječili svi oni koji misle da opljačkaju državu, napune svoje džepove, a radnike istjeraju na ulice. "Ovo smo predložili kako nam se ne bi ponovo desila Željezara, Kombinat aluminijuma (KAP) i Hotelsko turističko preduzeće (HTP) Boka“, rekao je Vučinić. Jedan od predlagača, Vladislav Bojović, saopštio je da je 630 firmi prošle godine otišlo u stečaj, a za pet mjeseci ove, 151 kompanija. "Nije to slučajnost ili poremećaj na tržištu zbog globalne ekonomske krize, već je to stvar oganizovanog kriminala i visoke korupcije“, kazao je Bojović. On je podsjetio da je prošlo više od devet mjeseci od kako je izabran novi vrhovni državni tužilac, Ivica Stanković. „Ni nakon toliko vremene tužilaštvo nije zadalo nijedan udarac privrednom kriminalu u Crnoj Gori. Nema kontrole stečajnih postupaka, oni su obavijeni velom tajne, a nema ni suđenja stečajnoj mafiji“, poručio je Bojović. Poslank Demokratske partije socijalista (DPS), Marta Šćepanović, rekla je da je predložena dopuna Zakona o stečaju prošla skupštinski Zakonodavni odbor, ali da se vodila diskusija o tome da li je u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom države. Poslanik DPS-a, Zoran Jelić, smatra da Predlog dopune Zakona o stečaju ne treba prihvatiti, jer je u koliziji sa drugim zakonskim rješenjima. Dopunom se, kako je kazao, obesmišljavaju odredbe Zakona o privrednim društvima. On je pitao Vučinića šta će se raditi u situaciji kada je većinski vlasnik firme strani državljanin. "Šta ako norme iz države iz koje on dolazi imaju suprotno dejstvo od dejstva ovog zakona?“, pitao je Jelić. Vučinić se zahvalio Jeliću na, kako je kazao, pomoći koju je ponudio u poboljašanju predložene dopune zakona. "Znamo koja je njegova stručnost što se tiče ekonomije. Za njega je velika i piljara sa kojom je počeo“, ocijenio je Vučinić. Jelić je kazao da je imao dobru namjeru i da je ponudio Vučiniću pomoć iz razloga što on nije ekonomista i što je prilikom predlaganja dopune zakona napravio grešku u koracima. "O vama govore vaši postupci naročito i ono što ste radili u Željezari kroz nasilničko ponašanje. Postoje i krivične prijave o tome kako ste se ponašali prema investitorima, kako ste rušili jedan sistem u tom kolektivu i kakvu ste korist izvukli iz toga“, poručio je Jelić Vučiniću. Vučinić je odgovorio da je samo iznio svoje mišljenje i da smatra da nije uvrijedio Jelića. „Piljara nije za nikakvo ponižavanje. Ukoliko on ne može da vodi piljaru mogao bi da bere breskve i veže loze na plantažama i tako dokaže ekonomsku stručnost“, rekao je Vučinić. Jedan od predlagača, Milutin Đukanović, saopštio je da vlasnici kompanija koje su otišle u stečaj u Crnoj Gori imaju veliku imovinu. "Nema toga ko nas može ubijediti da je u Crnoj Gori izgrađeno povjerenje u poslovanje. Jedan vlasnik, Dragan Brković, ima šest kompanija Vektra i sve su otišle u stečaj, a svi znamo da taj čovjek ima veliku imovinu“, rekao je Đukanović. Kod vlasnika bi, kako je rekao, u slučaju prihvatanja predložene dopune, postojala opreznost prilikom poslovanja i ne bi se ponašao na finansijskom tržištu „kao pravi hajduk“. Nezavisni poslanik Mladen Bojanić rekao je da će prilikom glasanja o predloženoj dopuni Zakona biti uzdržan, jer ona, kako je ocijenio, nije u skladu sa normama iz Zakona o privrednim društvima. "Naš zakonski sistem već predviđa u slučaju zloupotreba da sud može da donese odluku da je više vlasnika neograničeno odgovorno za svu štetu“, kazao je Bojanić. On je dodao da treba insistirati na poštovanuju Zakona o privrednim društvima. Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanović, naveo je da će glasati za predloženu dopunu Zakona, iako je, kako je ocijenio, ideja dobra, ali su rješenja problematična. „Mora se povesti računa da predlozi treba da budu konzistentni. Postoji kolizija sa odredbama Zakona o privrednim društvima“, rekao je Damjanović. On je pitao kako će se predložena dopuna primjenjivati, ako je u nekom preduzeću država većinski vlasnik, odnosno koja će to imovina ulaziti u stečajnu masu. "Mnogo nepoznanica, mnogo kolizija, ideja korektna, ali nije to način na koji se rješava ovo pitanje. Treba da se otvori rasprava o radu sudova i stečajnim postupcima. Policija i tužilaštvo treba da naprave jednu malu analizu stečajnih postupaka, na način da se vidi ko su bili stečajne sudije i stečajni upravnici, zatim efekti tih postupaka i kolike su bile naknade ljudi koji su ih vodili“, rekao je Damjanović. Poslanik DF-a, Emilo Labudović, izložio je način na koji posluju biznismeni u Crnoj Gori. „Za jeftine pare kupite firmu, založite je kao kolateral za basnoslovan kredit, kredit premjestite u neku drugu sferu ili ga jednostavno odložite na sopstveni račun u inostranstvu, firmu ostavite banci da ne zna šta će sa njom, a radnike državi da ih ona kroz socijalni program spašava od siromaštva“, kazao je Labudović. Poslanik DF-a, Nebojša Medojević, smatra da pod hitno treba vratiti državnu reviziju u privredi. „Privredni sistem u Crnoj Gori namjerno je postavljen da bude netransparentan“, zaključio je Medojević.

Bonus video: