OKRUGLI STO

Oprečni stavovi sindikata i poslodavaca o novom zakonu o radu

„Ako govorimo o harmonizaciji našeg Zakona o radu sa pravnom tekovinom EU, mislimo da je to samo plašt pod kojim želi da se učini ono što poslodavci hoće, a to je dodatna fleksibilizacija tih radnih odnosa za koje mislimo da su neizdrživi za nas zaposlene“, rekao je Keković
191 pregleda 0 komentar(a)
Zorica Kovačević, Suzana Radulović, Foto: Zoran Đurić
Zorica Kovačević, Suzana Radulović, Foto: Zoran Đurić
Ažurirano: 15.02.2019. 02:22h

Ministarstvo rada i socijalnog staranja napravilo je radnu verziju zakona o radu koji će biti polazna osnova za dalje pregovaranje sa socijalnim partnerima, koji imaju oprečne stavove o normama koje definišu tu oblast i regulisanju radnih odnosa. 

 Unija slobodnih sindikata (USSCG) organizovala je danas, u saradnji sa organizacijom Friedrich Ebert Stiftung, okrugli sto o izmjenama Zakona o radu, radi dalje fleksibilizacije radnih odnosa – argumenti protiv i za, na kojem poslodavci traže dodatnu fleksibilizaciju radnih odnosa, koje predstavnici sindikata ocjenjuju neizdrživim po zaposlene. 

 Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za rad u Ministarstvu, Tijana Prelević, saopštila je da je Ministarstvo izradilo radnu verziju Nacrta zakona o radu, koju će prezentovati članovima radne grupe koju će sačinjavati socijalni partneri.

„Na sastancima radne grupe će se razmatrati svaki predlog socijalnog partnera, sa jedne strane predloge sindikata, a sa druge poslodavaca. Krajnja rješenja će se donijeti na tim sastancima kada će se i donijeti finalni tekst zakona o radu“, rekla je Prelević na okruglom stolu.

 Generalni sekretar USSCG, Srđa Keković, kazao je da je sada došlo do priče o potrebi harmonizacije Zakona o radu sa pravnom tekovinom EU, iako je Zakon u najvećoj mjeri usaglašen sa EU.

„Ako govorimo o harmonizaciji našeg Zakona o radu sa pravnom tekovinom EU, mislimo da je to samo plašt pod kojim želi da se učini ono što poslodavci hoće, a to je dodatna fleksibilizacija tih radnih odnosa za koje mislimo da su neizdrživi za nas zaposlene“, rekao je Keković.

On smatra da zahtjevi poslodavaca veze nemaju sa harmonizacijom sa EU tekovinom, jer je to harmonizovano. 

„Primjedbe poslodavaca se odnose na to da treba ograničiti vremenski zastarjelost novčanih potraživanja, pojednostaviti postupak utvrđivanja povrede radne obaveze, omogućiti fleksibilniji način okončanja radnog odnosa sa zaposlenim na inicijativu poslodavca“, rekao je Keković. 

On je dodao da poslodavci traže i da se ne ograničava broj ugovora o radu na određeno vrijeme, liberalnije regulisati korišćenje godišnjih odmora u djelovima, preciznije definisati pojam zarada i otkazni rok u slučaju tehničko-tehnoloških i restrukturalnih promjena kod poslodavca.

„Imamo situacije da poslodavci mjesecima ne isplaćuju zarade, nije nam jasno u kojoj to normalnoj zemlji vi radite a da na kraju mjeseca ne dobijete zaradu. Nebulozno je da poslodavac ne isplati zaradu zaposlenom, zbog čega je uvedeno da to potraživanje ne može da zastarijeva“, kazao je Keković.

Kada je riječ o ugovorima o radu na određeno vrijeme u Crnoj Gori poslodavac može da drži radnika dvije godine na određeno vrijeme, ali taj ugovor poslodavac može da upotrijebi sa radnikom samo onda kada mu on treba privremeno na određenim poslovima.

„Na poslovima koji su sistematizovani kao stalni, poslodavac mora da zaključi ugovor na neodređeno vrijeme. Međutim kod nas je postalo pravilo da svi poslodavci zaključuju ugovor o radu na određeno, a onda kad ne mogu da ga produže šalju ljude na agenciju“, naveo je Keković. 

Prema njegovim riječima, suština je da kad radnik ima ugovor o radu na određeno vrijeme, on je u najamnom odnosu jer ne smije da traži svoja prava ili mu u protivnom neće biti produžen ugovor. 

 Kada se radi o lakšem otkazivanju ugovora o radu, Keković je kazao da postoji u Zakonu 15-ak prepoznatih situacija u kojima poslodavac može ad hoc da da otkaz, bez opomene, gdje je samo dužan da opomene radnika pet dana prije. 

„Faktički smo stavili po strani disciplinski postupak, koji se skoro više nigdje ni ne vodi. Ne znam šta tu treba dodatno prepoznati, vjerovatno se malo želi dodirnuti pitanje zarada, jer se trenutno ona obračunava tako što se množi koeficijent složenosti radnog mjesta sa obračunskom vrijednošću koeficijenta ili takozvanom cijenom rada koja se pregovara između sindikata i poslodavca, što se želi izbjegnuti“, objasnio je Keković.

On smatra da poslodavci žele direktno da razgovaraju sa svakim zaposlenim o njegovoj plati i smatraju da je donji prag minimalna zarada, a sve preko toga on treba da dogovori sa svakim pojedinčano.

„Tako ćemo urušiti dostojanstvo profesije, pri čemu bi došlo do nesklada u platama. Ne može se jednom pravniku za isti posao ugovoriti plata od 200 eura, a drugom od 600 eura“, naveo je Keković.

Generalni sekretar Unije poslodavaca (UPCG), Suzana Radulović, smatra da je tema Zakona o radu uvijek interesantna i podrazumijeva da postoje oprečni stavovi sindikata i poslodavaca.

„Naš cilj je da se odnosi urede na pravi i korektan način, da norme budu jasne i precizne i da ne ostavljaju prostora ni jednoj strani da to tumače ovako ili onako. Sadašnji zakon, odnosno važeće norme su u značajnom dijelu nedorečene i nedefinisane, ostavljaju prostora za različita tumačenja i postupanja inspekcijskih i sudskih organa“, navela je Radulović.

Prema njenim riječima, postojeća zakonska rješenja ne daju pravnu sigurnost ni jednoj ni drugoj strani, jer nijesu precizno definisana.

„Kada je riječ o zastarjevanju potraživanja, apsolutno nema nijednog potraživanja koje ne zastarjeva. Ako smo inertni po pitanju ostvarivanja nekih svojih prava, pa ne koristimo mehanizme, to ne znači da ta prava važe u nedogled“, smatra Radulović.

Prema njenim riječima, stavka koja se odnosi na to da je rad na određeno vrijeme potrebno regulisati na fleksibilniji način, znači da se kod prvih zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme ne moraju tražiti posebni razlozi jer je to pravo dato zakonom.

„Ali kada se dogovorimo oko te granice na koje se može zaključiti ugovor na određeno vrijeme moramo imati u vidu specifične situacije, kao što su to prepoznale zemlje EU - recimo izuzeci u smislu trajanja dužeg ugovora o radu na određeno vrijeme kada se radi o novoosnovanim kompanijama koje tek treba da se dokažu“, precizirala je Radulović. 

Ministar rada i socijalnog staranja, Zorica Kovačević, rekla je da je Ministarstvo u dosadašnjoj praksi prilikom izrade Zakona o radu i svih zakona iz oblasti radnog zakonodavstva uključivala socijalne partnere, kao članove radnih grupa na izradi navedenih zakona. 

„Akcionim planom za poglavlje 19 Socijalna politika i zapošljavanje i Programom pristupanja Crne Gore EU predviđeno je donošenje novog Zakona o radu za 2017. godinu, koji će biti usklađen sa propisima EU i standardima međunarodne organizacije rada, što je i razlog za donošenje ovog Zakona“, navela je Kovačević.