Domaće meso mora da bude ispod 2,3 eura

Prošle godine uvezeno 45 hiljada tona živog i smrznutog mesa za 103 miliona eura
293 pregleda 0 komentar(a)
prodavnica, meso, mesara, Foto: Boris Pejović
prodavnica, meso, mesara, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 17.04.2015. 19:07h

Da bi Crna Gora smanjila uvoz hrane, proizvodna cijena domaćeg mesa mora da bude niža od 2,3 euro po kojoj se ono sada uvozi, morala bi se pokrenuti proizvodnja pasterizovanog UHT mlijeka, kao i industrije prerade ostalih namirnica, navedeno je u dokumentu kojeg je Vlada usvojila i predstavio ministar poljoprivrede Petar Ivanović.

Međutim, i u samoj analizi se navodi da bi za tako nešto bile potrebne velike investicije i kampanje edukacije potrošača, kao i da bi ta ulaganja nosila rizik za isplativost zbog malog tržišta.

Od ukupnog uvoza hrane u prošloj godini, vrijednog 483 miliona eura, najviše se odnosi na svježe i zamrznuto meso, 103 miliona.

Za taj novac, kako je navedeno u dokumentu, uvezeno je 45.182 tone svježeg, rashlađenog ili zaleđenog mesa. To znači da je kilogram uvoznike prosječno koštao 2,28 eura. Skoro sve je uvezeno iz zemalja članica EU ili regiona, za koje nema naplate carine.

Na uvoz svinjskog mesa potrošeno je 75,7 miliona eura i ono predstavlja 73,2 odsto ukupnog uvezenog mesa. Prosječna vrijednost uvezenog svinjskog mesa po kilogramu iznosi 2,3 eura, a uvožen je iz zemalja EU i Srbije. Navedeno je da bi se uvoz hrane najznačajnije smanjio kada bi se u Crnoj Gori moglo, na principima ekonomske održivosti, proizvoditi svinjsko meso čija bi cijena bila manja od 2,3 eura.

Vrijednost uvezenog goveđeg mesa iznosi 12,1 milion, a pilećeg 11,3 miliona eura. Goveđe se uvozi iz Holandije, Austrije i Srbije, a pileće pretežno iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Njemačke i Brazila.

Ministarstvo tvrdi da se od 103 miliona eura vrijednog uvozenog mesa 95 miliona odnosi na meso za dalju preradu u Crnoj Gori. Navode i da bi prerada mesa prestala kada ne bi bilo jeftinijeg mesa iz uvoza.

Na uvoz dugotrajnog pasterizovanog UHT mlijeka prošle godine je potrošeno 11,6 miliona eura, a u dokumentu se napominje da bi investicija u njegovu proizvodnju zbog veličine ulaganja i malog tržišta predstavljala veliki rizik za investitora. Najviše ovog mlijeka uvezeno je iz BiH za 6,1 miliona i iz Srbije za 3,2 miliona.

Uvoz sira je smanjen za 8,6 odsto, a tri najzastupljenije vrste iz uvoza su edamer, feta i gauda. Uvozna cijena iznosila je 3,08 eura za kilogram fete, 3,33 za edamer i 3,38 eura po kilogramu za gaudu.

U Ministarstvu smatraju da značajan dio uvozne hrane ipak pojedu turisti, jer se na tri mjeseca ljeti odnosi više od trećine uvoza ili 165 miliona.

Drago mu što je i opozicija za kredit

Ivanović je juče, nakon sjednice Vlade, kazao da su nastavili razgovore sa predstavnicima Abu Dabi fonda oko kredita od 50 miliona dolara (sada 47 miliona eura) za domaće projekte iz poljoprivrede i da vjeruje da će taj posao završiti do kraja.

Ministar je naveo da mu je drago što sada iz opozicije govore da je taj kredit dobar za Crnu Goru. Iz opozicije se nijesu protivili kreditu, samo su tražili da objelodani uslove.

“Tačno je da se desilo još po nešto istom investitoru i da kod njih postoji realna osnova za razmišljanje da nisu dobrodošli u Crnoj Gori, a niko od investitora nema želju da dolazi tamo gdje nije dobrodošao. Kada se poštovanje naruši onda je potrebno vrijeme da se kroz dodatne razgovore vrati”, naveo je Ivanović.

Na pitanje da li je moguća da je povlačenje investitora iz Abu Dabija iz projekta Kraljičina plaža povezano sa odugovlačenjem u vezi kredita, Ivanović je kazao da je danas u svijetu investicija sve lančano povezano.

Bonus video: