"DUG PUT DO RASTA"

Nove prognoze EK: Javni dug Crne Gore iznosiće 62,3 odsto BDP-a

U dijelu izvještaja posvećenom Crnoj Gori, pod nazivom "Dug put do rasta", navedeno je da je država zabilježila blagi oporavak u prošloj godini, zbog pada industrijske proizvodnje i izvoza
0 komentar(a)
novac, euro, Foto: Shutterstock.com
novac, euro, Foto: Shutterstock.com
Ažurirano: 16.02.2019. 04:45h

Evropska komisija (EK) potvrdila je u novim, zimskim prognozama, procjenu rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini od tri odsto. 

EK je u zimskim ekonomskim prognozama povećala procjenu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) Crne Gore u narednoj godini na 3,7 odsto, sa 3,5 odsto koliko je procijenjeno u novembru. 

Rast crnogorske ekonomije u prošloj godini je procijenjen na 1,4 odsto. 

U izvještaju EK navedeno je da bi stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori u ovoj godini trebalo da iznosi 18,4 odsto, a u narednoj 16,8 odsto. 

Prema projekcijama, javni dug će ove godine iznositi 62,3 odsto, a u narednoj će porasti na 65,6 odsto BDP-a. 

Očekuje se da će budžetski deficit ove godine iznositi 5,7 odsto, a naredne 4,8 odsto. 

Za ovu godinu EK prognozira Crnoj Gori inflaciju od 0,4 odsto, a za narednu dva odsto. 

U dijelu izvještaja posvećenom Crnoj Gori, pod nazivom "Dug put do rasta", navedeno je da je država zabilježila blagi oporavak u prošloj godini, zbog pada industrijske proizvodnje i izvoza. 

“Domaća potražnja ostaje prigušena zbog ograničenih i skupih bankarskih kredita. Nakon nekoliko godina rezova u kapitalnim investicijama, Vlada će u ovoj godini krenuti u izgradnju autoputa koji će značajno uticati na rast, iako fiskalni rizici zahtijevaju veću pažnju”, ocijenili su u EK. 

Industrijska proizvodnja pala za 11 odsto

Ekonomija je, kako se navodi, zabilježila skroman rast od 1,1 odsto u prva tri kvartala prošle godine i, iako su neka poboljšanja zabilježena u posljednjih nekoliko mjeseci, ne očekuje se veliki napredak u posljednjem tromjesečju. 

U prvih 11 mjeseci prošle godine, industrijska proizvodnja pala je 11 odsto na godišnjem nivou, obarajući izvoz. Turizam, jedan od glavnih pokretača rasta, bilježi blago povećanje broja posjetilaca, što je za posljedicu imalo slabu maloprodaju, a time i ličnu potrošnju. 

“I pored smanjenog bankarskog kreditiranja, krediti domaćinstvima ostaju na pozitivnoj teritoriji, ukupno broj radnika raste i građevinarstvo, zajedno s povećanjem javne potrošnje, podstiče investicije”, kazali su iz EK. 

Kreditni kapaciteti banaka će ipak ostati ograničeni

U EK smatraju da će ulazak tri nove banke u finansijski sistem, najavljen za početak ove godine, zajedno sa kreditnim linijama za mala i srednja preduzeća, postepeno poboljšati kreditnu ponudu, posebno za preduzeća. 

“Ipak, kreditni kapaciteti banaka ostaće ograničeni sve dok one ne smanje visok nivo loših kredita”, navedeno je u izvještaju. 

U jesenjoj prognozi EK je revidirala rast crnogorske ekonomije na dolje zbog kašnjenja velikih infrastrukturnih investicija. 

“Od ove godine očekujemo intenziviranje radova na dva velika turistička naselja (Porto Novi i Luštica), a prije svega početak izgradnje prvog dijela autoputa Bar-Boljare što će imati veliki uticaj na ovu relativno malu ekonomiju”, poručili su iz EK. 

U ovoj ranoj fazi izgradnje autoputa, kako su dodali, teško je ocijeniti u kojoj će mjeri lokalni radnici, građevinska preduzeća, kao i građevinski materijali efektivno učestvovati u radovima, ili će umjesto toga biti supstituirani uvozom. 

“Ovaj projekat bi mogao postati glavni pokretač rasta u narednim godinama ili će predstavljati znatan fiskalni rizik, ako se njim pažljivo ne upravlja”, ocijenili su iz EK. 

Jeftinij uvozni proizvodi predstavljaće pritisak na inflaciju

U EK smatraju da fluktuacije ključnih valuta za Crnu Goru (američki dolar, ruska rublja i srpski dinar) mogu pozitivno i negativno uticati na rast. 

“S jedne strane, glavni uvozni proizvodi u Crnoj Gori su naftni derivati i hrana (posljednji uglavnom iz Srbije). Oštar pad cijena nafte i devalvacija dinara može pomoći da se smanji trgovinski deficit, a poboljšaju raspoloživi prihodi. Ovi jeftiniji uvozni proizvodi će predstavljati pritisak za inflaciju, iako niža cijena takođe može neznatno podstaći dodatnu potrošnju istih proizvoda”, objasnili su iz EK. 

S druge strane, kako dodaju, glavni izvozni proizvod Crne Gore su aluminijum i električna energija. 

“Ta dva proizvoda imaju veze sa cijenama nafte čiji bi oštar pad, ako se nastavi, mogao dovesti do slabljenja izvoznih cijena tih proizvoda”, rekli su iz EK. 

Iz EK su podsjetili da je za Crnu Goru jedno od ključnih turističkih tržišta Rusija i, iako ekonomske sankcije nijesu imale negativan uticaj na broj ruskih turista u prošloj godini, jaka devalvacija rublje može imati negativne posljedice u ovoj godini, čineći putovanja u područja sa drugim valuta manje pristupačnim. 

“Međutim, ruski turisti bi trebalo da zaziru od skupljih zapadnih odredišta, pa jeftinija Crna Gora može imati koristi od povoljnog učinka supstitucije. Mnogi Rusi već imaju imovinu u Crnoj Gori, ali vlasnici mogu odlučiti da je unovče umjesto da je drže kao rezervnu vrijednost i za slobodno vrijeme”, navode iz EK. 

Glavna opasnost prijeti od pogoršanja tržišnih previranja

Iz EK upozoravaju da je najveća neposredna opasnost za fiskalnu održivost rolover petogodišnjih euroobveznica od 398 miliona eura, ili deset odsto BDP-a, sa dospijećem u ovoj godini. 

“Glavna opasnost biće pogoršanje tržišnih previranja nakon izbora u Grčkoj i podizanje prinosa na crnogorske obveznice”, rekli su iz EK. 

Finansiranje autoputa Bar-Boljare je, kako dodaju, drugi veliki rizik. 

Ukupni troškovi se procjenjuju na oko 20 odsto BDP-a, ili pet odsto BDP-a godišnje, za četiri godine gradnje. 

“Osim toga, 80 odsto novca je već osigurano zajmom od kineske Exim banke sa vrlo povoljnim uslovima finansiranja, uz grejs period od šest godina (odnosno isplata počinje dvije godine nakon završetka gradnje) i kamatu od dva odsto. Tu je i rizik valutnog kursa jer je kredit odobren u američkim dolarima”, navodi se u izvještaju. 

EK upozorava i na rizik od prekomjernih troškova koji su donekle pokriveni obveznicama kineskih građevinskih kompanija.