Poslanici su završili raspravu o setu zakona kojima se normira fiskalna politika koji bi, prema riječima predstavnika Vlade, trebalo da doprinesu stabilizaciji javnih finansija.
Poslanici su raspravljali o predloženim izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, koje, prema riječima ministra finansija, Radoja Žugića, obuhvataju povećanje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje 0,5 odsto.
"Povećanjem stope koju plaća poslodavac rješavaju se ranjivosti sistema i ulaže se u ljudske resurse kao najvažniji element", rekao je Žugić.
Poslanik Demokratskog fronta (DF), Milutin Đukanović, kazao je da Vlada duži vremenski period saopštava da su finansije stabilne i da Crnoj Gori ne prijeti dužničko ropstvo, ali se stalno dobijaju predlozi da se neki doprinosi povećaju.
"Ne možemo da govorimo da su nam javne finansije stabilne. Mi u DF-u mislimo da je stanje alarmantno", dodao je Đukanović.
On je pitao koliko je iznosio državni dug krajem prošle godine.
"Da li griješim ako kažem da je dug prešao 65 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP)? U ovoj godini Crna Gora se sprema za njeno najveće zaduženje u iznosu od 650 miliona eura. Da li Vlada razmišlja da se malo smanje porezi i doprinosi? U kojim zemljama su veći nego u Crnoj Gori", pitao je Đukanović.
Žugić je ocijenio da su javne finansije živa materija koja se mora prilagađavati savremenom kretanju društva.
"Da li se zadužujemo 650 miliona eura - refinansiranje je 380 miliona eura ranije uzetih kredita. Državni i javni dug su dvije kategorije, a državni dug je ispod 60 odsto", rekao je Žugić.
On je rekao da je teret javnih prihoda na zarade u mnogim zemljama viši nego u Crnoj Gori. Đukanović je podsjetio da se njihovo rješenje odnosilo se na oporezivanje koje će voditi računa o tome kakva je socijalna situacija te porodice.
"Ne može da plata od 500 eura osobe koja je jedino zaposlena u domaćinstvu od pet članova bude isto oporezovana kao i plata samca, koji isto ima 500 eura", rekao je Đukanović.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Zoran Jelić kazao je da data rješenja imaju za cilj da osiguraju stabilizaciju javnih finansija uz nastavak procesa fiskalne konsolidacije i obezbjeđenje makroekonomske stabilnosti.
"Fiskalni uticaj ovih zakonskih rješenja je nekih pet miliona eura. Trebalo je da se primjenjuje od 1. januara, ali ne može nego od onog dana kad se objavi u Službenom listu, zato važno korigovati predviđeni doprinos, koji će biti oko 4,5 miliona eura", rekao je Jelić.
Poslanik Pozitivne, Srđan Perić pitao je Žugića zašto nije predložio zakon progresivnog oporezivanja ili oporezivanje druge i treće nekretnine.
"Ono gdje koncepcijski griješite je da ne razumijete da ekonomija počiva na onim ljudima koji rade u privredi. Zakon najviše pogađa one koji imaju najviše zaposlenih. To se može smatrati biznis barijerom za mala i srednja preduzeća", ocijenio je Perić.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanović, ocijenio je da koliko god država poveća namete, na drugoj strani je stanje u fondovima neodrživo.
"Bez korjenitih promjena sistema i finansiranja javnog zdravstva, Crna Gora ne može izaći iz ovog začaranog kruga", smatra Damjanović.
On je rekao da je problem što se popravljanjem jedne politike koja je dovela do svega ovoga ne može dalje.
"S tih pet miliona nećemo riješiti problem. Sa povećanjem doprinosa koji će pogoditi privredu, mi kratkoročno rješavamo problem", dodao je Damjanović.
Azra Jasavić iz Pozitivne smatra da je situacija u zdravstvu jako loša.
"Imamo redove u ordinacijima, tendere koji traju jako dugo, stanovništvo ne može da dođe do ljekova. Sve smo kao nacija bolesniji, to je trend i svijetu jer nezdravo živimo. Jedan od ključnih razloga je što se nedgovorno odnosimo prema našim resursima", rekla je Jasavić.
Ona je ocijenila da Vlada ne razmišlja da oporezuje bogate, a oni su u redovima vladajuće stranke.
"Dajte konačno poresku politiku da oni koji imaju puno imaju obavezu da plate više poreza od onih koji imaju manje", rekla je Jasavić.
Nezavisni poslanik, Mladen Bojanić, rekao je da se čulo da je zakon jako hitan, a sa druge strane ne vidi hitnost kod premijera da imenuje ministra zdravlja - prvog čovjeka koji treba da troši taj novac.
"Da li neko misli da će ta četiri miliona popraviti nešto u zdravstvu? Neće. Tih 0,5 odsto za zdravstvo ništa dobro neće napraviti, pojedincima u poljoprivredi i preduzetništvu direktno se prave problemi jer moraju da izdvajaju viša sredstva", kazao je Bojanić.
Poslanici su raspravljali i o Predlogu izmjena Zakona o taksama na pristup određenim uslugama od opšteg interesa i za upotrebu duvanskih proizvoda i elektroakustičnih i akustičnih uređaja, koji bi prema riječima Žugića, trebalo da bude privremenog karaktera i da se primjenjuje dvije godine.
On je naveo da bi predložene izmjene trebalo da doprinesu stabilizaciji javnih finansija uz nastavak procesa fiskalne konsolidacije i obezbjeđenja makroekonomske stabilnosti.
Jelić je naveo da se u budžet po osnovu taksi na upotrebu duvanskih proizvoda za tri godine slilo oko 795 hiljada eura, dok bi u narednom periodu, usvajanje predloženih izmjena, trebalo da obezbijedi prihod od milion eura godišnje.
On je pitao zbog čega je naplata te takse u prethodnom periodu bila niska, s obzirom na broj ugostiteljskih objekata u kojima se koriste duvanski proizvodi.
"Da li su inspekcijski organi kvalitetno radili posao i da li su vlasnici ugostiteljskih objekata prijavili korišćenje duvanskih proizvoda? Imamo li kvalitetan registar ugostiteljskih objekata u kojima se koriste duvanski proizvodi", pitao je Jelić.
On je pitao i da li je neko od vlasnika ugostiteljskih objekata platio kaznu zbog neplaćanja takse.
"Nijesam siguran ni da li skupštinski restoran plaća taksu", naveo je Jelić.
Jelić je dodao da je 2013. godine po osnovu takse na upotrebu akustičnih uređaja naplaćeno svega 806 eura.
"Zašto lokalne samouprave ne naplaćuju tu taksu, kada je to njihov prihod. Da li sad tu naplatu umjesto njih treba da obavljaju državni organi", pitao je Jelić.
On smatra da se primjenom predloženih izmjena zakona u ovoj godini neće naplatiti planirani milion EUR, već oko 900 hiljada, ali da postoji ogroman potencijal za naplatu.
Poslanik DF-a, Nebojša Medojević, saopštio je da država po osnovu nelegalne prodaje cigareta, odnosno šverca, godišnje izgubi oko 60 miliona eura, što je mnogo više od očekivanog prihoda po osnovu takse za korišćenje duvanskih proizvoda.
On tvrdi da su netačni navodi Agencije za duvan, prema kojima je u Crnoj Gori legalno prodato 407 tona cigareta, jer je država zbog šverca oštećena za 60 miliona eura godišnje.
"Slažem se da treba regulisati pitanje zdravlja, ali je mnogo važnije da se reguliše pitanje šverca. Ovo je čisti gubitak na nenaplaćenim akcizama. Treba vidjeti prioritete. Vlast ne spriječava šverc, jer im to odgovara", poručio je Medojević.
Damjanović smatra da država po osnovu naplate takse na korišćenje duvanskih proizvoda nije naplatila ni deseti dio prihoda, s obzirom na broj ugostiteljskih objekata.
"Nema volje da se taksa naplati, a pitanje je i da li je inspekcijski nadzor obavljan kako treba. Zašto su rezultati naplate ovako slabi", pitao je Damjanović.
Predlogom zakona o porezu na kafu, prema riječima Jelića, ukidaju se akcize na taj proizvod, a predviđa njegovo oporezivanje. Predloženim zakonom, koji je trebalo da stupi na snagu od ove godine, predviđeno je oporezivanje kafe koja se uvozi ili se proizvodi u Crnoj Gori.
On je objasnio da će obavezu plaćanja poreza, usvajanjem predloženog zakona, imati svi koji proizvode ili uvoze kafu i to u roku od 15 dana za prethodni mjesec.
Jelić je saopštio da je Predlogom zakona predviđen porez od jednog eura na kilogram nepržene kafe, odnosno 80 centi na prženu, dok proizvođači i uvoznici imaju obavezu da popišu zalihe i podatke dostave poreskom organu.
Poslanik DF-a, Jelisava Kalezić, smatra da će građani, usvajanjem predloženog zakona, plaćati 15 odsto veću cijenu kafu.
"Ne postavlja se pitanje kakav je kvalitet kafe koju piju građani. Na našem tržištu se nalazi kafa koja je dugo u skladištima, koja se kod nas prerađuje i sadrži pesticide i aflatoksine“, rekla je Kalezić i dodala da je Predlog nedorađen.
Damjanović je najavio da će podnijeti amandman kojim će tražiti da se nepržena kafa ne oporezuje, koji bi, između ostalog, trebalo da podstakne domaće proizvođače.
"Zašto je porez na neprženu kafu koju uvozimo veći nego na gotovu kafu?“, pitao je Damjanović.
On je dodao da ne očekuje prihod od pet miliona EUR po osnovu poreza, jer će proći barem dva mjeseca do početka primjene. Generalni direktor Direktorata za poreski i carinski sistem, Novo Radović, saopštio je da očekuje da će cijene kafe nakon usvajanja Predloga zakona ostati otprilike iste.
"U ovom trenutku nemamo akcize na kafu, jer su one ukinute ove godine, a porez nije još uveden, pa je bilo za očekivati smanjenje cijena tog proizvoda u maloprodaji. Zašto se to nije desilo, to je pitanje tržišta“, rekao je Radović.
On je naveo da ne vidi razlog da se sirova kafa isključi od oporezivanja, kao i da će porez na zalihe platiti ili uvoznici ili proizvođači, oni koji imaju akcizno skladište. Radović je saopštio da je prihod od akciza u prošloj godini iznosio oko četiri miliona eura.
Bonus video:
