CEZAP: Samo Crna Gora ne razmišlja o problemu kredita u "švajcarcima"

Iz CEZAP-a su rekli da CBCG ističe da ne želi da se miješa u sudski spor i utiče na njegov ishod, a u stvari ne želi da se miješa u svoj posao
80 pregleda 12 komentar(a)
Švajcarski franak, Foto: Shutterstock
Švajcarski franak, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 19.01.2015. 17:38h

Zemlje u okruženju ozbiljno rješavaju problem kredita u švajcarskim francima (CHF), koji su nastali naglim jačanjem te valute u odnosu na euro, dok crnogorski državni organi o tome ne razmišljaju, ocijenili su iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP).

Predstavnici CEZAP-a, Dragomir Ćalasan i Dragan Senić naveli su da je Mađarska to spriječila donošenjem zakona, Island takođe, a Austrija je 2008. godine ukinula valutnu klauzulu.

„Samo naši državni organi, odnosno Centralna banka (CBCG), Ministarstvo finansija i drugi o tome ne razmišljaju. Od CBCG smo tražili očajničku pomoć, ali nijesmo naišli na razumijevanje“, navodi se u saopštenju.

Iz CEZAP-a su rekli da CBCG ističe da ne želi da se miješa u sudski spor i utiče na njegov ishod, a u stvari ne želi da se miješa u svoj posao.

„Dovoljno je vidjeti njene nadležnosti, a onda pogledati koliko puta je kontrolisala rad Hypo Alpe Adria banke (HAAB), pa zaključiti da li smo mi bili u pravu. Dakle, naš apel jeste vapaj u ime očajnika koji su svoje povjerenje u bankarski sistem skupo platili“, kazali su iz CEZAP-a.

Crna Gora, kako su ocijenili, preko svojih organa treba da obuzda nezajažljive apetite "bjelosvjetskih kamataša", dovede njihovo poslovanje u zakonske okvire, a protiv nekih od njih koji su nesumnjivo radili nezakonito, pokrene odgovorajuće postupke.

„Najnoviji događaji uslovljeni su odlukom centralne banke Švajcarske da oslobodi kurs CHF koji je samo za jedan dan skočio 18 odsto u odnosu na euro, pokazuje koliko smo bili u pravu. Svaki ekonomista sa malo bankarskog znanja uviđa o čemu se radi“, rekli su iz CEZAP-a.

Rata klijentima sada je, kako se dodaje, veća 80 odsto od početne. Dakle, početna rata je na primjer bila 500 eura, a sada je 900 eura.

„Na primjer, klijent koji je uzeo kredit 2007. godine u iznosu od 120 hiljada eura i kupio stan od 55 metara kvadratnih, vraća uredno kredit već sedam godina i vratio je preko 86 hiljada eura, a danas mu je glavnica oko 170 hiljada eura bez kamata“, navodi se u saopštenju.

CEZAP je 17. maja prošle godine podnio tužbu podgoričkom Osnovnom sudu protiv HAAB u ime oko 300 klijenata.

Krajem oktobra je u Osnovnom sudu završeno pripremno ročište. Početak glavne rasprave po tužbi protiv HAAB bio je zakazan za 15. decembar, ali je odložen, a novi datum će biti naknadno utvrđen.

Predstavnici CEZAP-a tvrde da je HAAB od majke banke iz Austrije dobila eure koje je dala klijentima, kojima nijesu ponuđeni švajcarski franci. Švajcarski franak, kako su naveli, formalno nije ni ušao u Crnu Goru, a valutna klauzula je postala plod špekulativnog ponašanja HAAB.

Iz banke su objasnili da je kamatna stopa po kojoj su odobravali namjenske stambene kredite u švajcarskim francima 2007. i 2008. godine bila ubjedljivo najpovoljnija na tržištu.

Iz HAAB-a su kazali da su u svakom momentu postupali u skladu sa zakonom, poštujući sve stavke ugovora.

Bonus video: