Kako je propalo 38 miliona eura

Kamerona je zbog prevare britansko finansijsko regulatorno tijelo u avgustu 2014. kaznilo sa blizu pola miliona eura...
591 pregleda 6 komentar(a)
Ažurirano: 11.01.2015. 13:32h

Britanski finansijski savjetnik Kreg Kameron (Craig Cameron) kažnjen je u svojoj zemlji zbog milionske prevare ulagača u investicione projekte u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Bugarskoj.

Kamerona je britansko finansijsko regulatorno tijelo u avgustu prošle godine kaznilo sa blizu pola miliona eura i doživotnom zabranom obavljanja finansijskih djelatnosti, jer je sramotnim ponašanjem, prevarom i nepoštovanjem zakona oštetio čak 880 investitora, koji su u nikad realizovane projekte uložili oko 38 miliona eura.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CINCG) imao je uvid u Izvještaj britanskog finansijskog regulatornog tijela o kažnjavanju Kamerona, u kojem je između ostalog navedeno da se od 2003. do 2006. godine - dok je bio direktor konsultantske kompanije za male i srednje ulagače “Burlington” - nije smio baviti kolektivnim investicionim programima. Međutim i pored zabrane, on je u tom vremenu pokrenuo nekoliko takvih projekata u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Bugarskoj.

Početkom 2005. godine Kameron je sa kompanijama „MarketingCo“ i "Adminco", koje nisu bile autorizovane za obavljanje tog posla, osmislio i proveo u djelo plan za privlačenje investitora. U kolektivne investicione programe je, prema navodima iz Izvještaja, uključio i firmu “Burlington” mimo znanja nadređenih u kompaniji i njihove dozvole.

Poslali su pismene ponude i reklame na adrese 15 hiljada potencijalnih investitora i 2900 potencijalnih kupaca.

Na račun Kameronove kompanije slijevalo se tri odsto od svakog pojedinačnog ulaganja. Do kraja te godine uloženo je 38 miliona eura u projekte u tri pomenute države. Nije poznato da li se neko od državljana Crne Gore nalazi među prevarenim investitorima.

Nakon što je Kameron osuđen i kažnjen, CINCG je sproveo istraživanje njegovih nezakonitih poslova u regionu.

Mreža firmi i osoba povezanih sa propalim Kameronovih projektima

U Hrvatskoj i Bugarskoj, prema dostupnim podacima, Kameron je imao po jedan nedopušteni i prevarantski projekat, dok ih je u Crnoj Gori imao dva.

Radi se o projektima gradnje turističkih kompleksa na Crnogorskom primorju - u mjestu Lučice kod Petrovca i kod poluostrva-hotela Sveti Stefan - za koje je tražio investitore.

Nosioci tih projekata su offshore firme "R2R Sveti Stefan Limited" i “R2R Lučice Limited”.

Firma "R2R Sveti Stefan Limited" upisana je kao osnivač podgoričke kompanije “St. Stefan Montenegro”, u decembru 2010. godine.

Druga firma, “R2R Lučice Limited” u septembru 2012. godine upisana kao osnivač takođe kompanije iz Podgorice “Lučice Montenegro”. Interesantno je da je firma “Lučice Montenegro” osnovana još u avgustu 2005, a “St. Stefan Montenegro” u istom mjesecu 2006. godine.

Kameron se, prema CRPS podacima, u firmi “St. Stefan Montenegro” pojavljuje kao ovlašćeni zastupnik u februaru 2010. godine, dok je kompanija “EQ Nomines Limited Jersey” još bila upisana kao osnivač.

U novembru 2011. Kameron više nema zvanične funkcije u firmi “St. Stefan Montenegro”. Tada na poziciju ovlašćenog zastupnika dolazi Alan Roberts.

Izvještaj britanskog finansijskog regulatornog tijela

Sa druge strane, Kameron nije imao nijednu zvaničnu funkciju u firmi “Lučice Montenegro”.

Ipak u njoj se kao ovlašćeni zastupnik i izvršni direktor krajem jula 2009. godine pojavljuje Eduard Precht, koji je bio ovlašćeni zastupnik i u firmi “St. Stefan Montenegro” od februara 2010. do novebra 2011, kad ga više nema u evidenciji CRPS.

Precht je paralelno u obje firme radio kao zastupnik od februara do avgusta 2010. godine. Prema podacima Uprave za nekretnine iz avgusta prošle godine (najnoviji podaci javnosti nisu dostupni zbog implementacije novog softvera) firma “Lučice Montenegro”, koja se bavi djelatnošću kupovine i prodaje vlastitih nekretnina u svom vlasništvu imala je 43.286 metara kvadratnih zemlje u mjestu Lučice kod Petrovca.

Tu zemlju kupila je od mještana. Što se tiče firme “St. Stefan Montenegro” u njenom vlasništvu bilo je ukupno 55.360 metara kvadratnih zemlje u neposrednoj blizini poluostrva-hotela Sveti Stefan. I ta zemlja kupljena je od mještana. Firma “St. Stefan Montenegro” na zahtjev ovlašćenog zastupnika Alana Robertsa ugašena je 29. marta 2013. godine, a njena imovina je prodata podgoričkoj kompaniji “Bay View Investment”.

CINCG je imao uvid u ugovor o prodaji zaključen između te dvije firme, kod budvanskog notara Dalibora Kneževića 14. decembra 2012. godine. Alan Roberts organizovao je prodaju nekoliko parcela ukupne površine 55.360 metara kvadratnih za iznos od 9.600.000 eura.

Roberts je prodao zemlju kompaniji u kojoj je tada bio izvršni direktor Andi Balta, za skoro duplo manji iznos nego što je ona ranije bila kupljena od mještana. Potpisnici tog ugovora bili su Vukmirović-Mišić - punomoćnica Robertsa, izvršna direktorka “St. Stefan Montenegro” Branislava Zogović i kupac Balta.

Tadašnji prenos miliona provjeravala je i crnogorska Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Balta je direktor američkog fonda “NCH Capital”, koji je bio zainteresovan i za zakup zemljišta kasarne u Kumboru, kod Herceg Novog.

Kameron na međunarodnom investicionom forumu

Vlada Crne Gore je odbila ponudu “NCH”, i u 2012. godini Kumbor u dugoročan zakup dala naftnoj kompaniji iz Azerbejdžana SOCAR. Amerikanci su zbog te odluke podnijeli tužbu Upravnom sudu Crne Gore, navodeći da je donijeta nezakonito.

Sadašnji direktor podgoričke firme “Bay View Investment” je Andreas Satis, koji je sa Andi Baltom ujedno direktor “NCH Capitala” za zapadni Balkan. Upravo taj investicioni fond je u Hrvatskoj preuzeo projekat kod Dubrovnika, za koji je Kameron tražio investitore.

U istraživanju za ovaj tekst doprinijeli su Saša Leković, Stanimir Vaglenov i Lucija Komaic.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore osnovan je sa ciljem da promoviše i podržava nezavisno, odgovorno i profesionalno novinarstvo, proizvodi i objavljuje istraživačke priče od javnog interesa, obezbijedi resurse, obuku i umrežavanje istraživačkih novinara i urednika u Crnoj Gori i inostranstvu, sarađuje sa sličnim domaćim i stranim organizacijama i medijima.

Projekat u Lučicama preuzeli Arapi Duška Kneževića

Projekat u Lučicama, za koji je Kameron tražio investitore, u septembru prošle godine preuzeli su investitori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata povezani sa crnogorskim biznismenom Duškom Kneževićem.

To se može zaključiti uvidom u podatke CRPS, u kojim je navedeno da je 18. septembra 2014. godine arapska firma “Injaz Estern European Property Development Company Limited” pristupila kao osnivač firme “Lučice Montenegro”. Tog dana kao osnivač istupila je offshore kompanija “R2R Lučice Limited”.

Interesantno je da je od 12. avgusta 2010. do 12 avgusta 2014. godine - pune četiri godine - izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik firme “Lučice Montenegro bio Tarhini Mohammad Abdel. Nakon njega pomenute funkcije preuzima Stamena Gačević.

Abdel je bio na funkcijama u firmi “Lučice Montenegro” u vremenu kad su kao osnivači bile upisane firme “EQ Nomines Limited Jersey” i “R2R Lučice Limited”. Abel je godinama ovlašćeni zastupnik i izvršni direktor u firmi “Atlas centar” u kojoj je četvrtinu osnivačkog kapitala do kraja jula prošle godine imala kompanija “Atlas grupa“ Duška Kneževića, koji je ujedno bio i član odbora direktora u toj kompaniji.

Strani ulagači se još nadaju apartmanima na planini Pirin

Britanski okrivljeni prevarant reklamirao je i tražio ulagače i za projekat ski centra sa apartmanima na planini Pirin u Bugarskoj.

Prema podacima iz Kameronovog finansijskog izvještaja "Ccam Special Opportunities Pcc Limited" objavljenog na sajtu "www.cisx.com", može se vidjeti da je nosilac tog projekta firma “Pirin Springs LTD”.

CINCG je imao uvid i u notarska dokumenta iz Bugarske u kojima je navedeno da je izvršni direktor te firme Britanac Scott Huggins. Adresa te offshore kompanije je na Britanskim Djevičanskim ostrvima.

“Pirin Springs LTD” u Sofiji je osnovala firmu “Pirin Springs Management Eood”, čiji je jedini vlasnik upravo Huggins, koji je ovlastio Teodoru Marinovu da u ime te firme potpisuje važna dokumenta i bude ovlašćena zastupnica.

Do danas gradnja apartmana na planini Pirin nije počela, a neki investitori još vjeruju da će uspjeti da povrate uloženi novac i da će gradnja početi.

Dubrovčani zaustavili Kameronov projekat?

U Hrvatskoj je 2005. pokrenut projekat „Fenestra Village”, kad je nekoliko ulagača na čelu s britanskim fondovima “Barclays Plc” i “Equity Trust” kupilo građevinsko zemljište za gradnju 26 vila na platou Bosanka, na brdu Žarkovica iznad Dubrovnika.

Vrijednost tog projekta, čija gradnja do danas - nakon skoro deset godina - nije ni počela, prema navodima medija u Hrvatskoj procijenjena je na 36 miliona eura. Kameron je u javnosti pravdao odlaganje početka gradnje vila neslaganjem sa lokalnom samoupravom (Županijom dubrovačko-neretvanskom), koja je navodno kočila gradnju.

Prema generalnom urbanističkom planu Dubrovnika, na platou Bosanke i brda Srđ gradnja je, naime, dozvoljena samo pod uslovom da se izgrađeni objekti ne vide iz Dubrovnika kako se ne bi mijenjala vizura grada.

U projekat se uključio i američki investicioni fond „NCH Capital“. On je 2010. godine potpuno preuzeo projekat nakon što se “Barclays” iz njega povukao, zbog odugovlačenja u realizaciji.

Ministarstvo održivog razvoja odbacilo planska dokumenta

Kao jedan od razloga za likvidaciju firme “St. Stefan Montenegro” navedeno je odugovlačenje realizacije planske dokumentacije za turistički kompleks.

Tragom tih informacija CINCG je poslao pitanja Opštini Budva i Ministarstvu održivog razvoja i turizma. Sekretarka Sekretarijata za prostorno planiranje i održivi razvoj Budve Danijela Marotić saopštila je da se nekadašnje parcele firme “St. Stefan Montenegro” nalaze u zahvatu UP „Galije-Bijeli rt“.

„U periodu od 2006. godine do danas donešena je Odluka o izradi UP „Galije-Bijeli rt“ I faza. Utvrđen je predlog planskog dokumenta na koje je Ministarstvo održivog razvoja i turizma dalo negativno mišljenje, zbog nedostatka kapaciteta“, kazala je Marotić.

Ana Kostić iz Ministarstva održivog razvoja i turizma potvrdila je da je planski dokument “Galije Bijeli rt” stigao iz Opštine Budva do tog državnog organa.

“Dokument je dostavljen u formi nacrta Ministarstvu održivog razvoj i turizma 2010. godine, kada je dato negativno mišljenje i taj plan nije usvojen 11. avgusta 2010. godine. Kasnije, u još dva navrata, ponovljene su primjedbe od strane Ministarstva da UP nije urađen u skladu sa Zakonom i smjernicama plana višeg reda“, kazala je Kostić.

“Sa Vladom Crne Gore je lako raditi”

Iako nema podataka o kontaktima Krega Kamerona sa predstavnicima crnogorske vlasti on je pred kraj 2013. godine u intervjuu za “Dubrovački dnevnik“ potvrdio da ih je bilo. Kameron je tada govorio o projektu “Fenestra Village”, kod Dubrovnika i problemima sa Županijom dubrovačko-neretvanskom, koja je navodno kočila njegovu realizaciju.

Kao primjer dobre prakse i iskustva u poslovanju naveo je crnogorsku vlast. “Investiranje u Crnoj Gori je puno jednostavnije. Sa Vladom je jednostavnije raditi. Percepcija je kako tamo ima više korupcije, ali je činjenica da sistem funkcioniše puno bolje.

Na prvi pogled reklo bi se da Hrvatska izgleda kao bolje mjesto za ulaganje, ali je činjenica da je to ipak Crna Gora, kao i Albanija, Makedonija, Turska, Grčka”, rekao je Kameron u intervjuu za “Dubrovački dnevnik”, koji je objavljen 20. novembra 2013. U maju 2008. godine Kameron je u Starom gradu u Kotoru osnovao firmu za razvoj projekata o nekretninama “CCAM”. CINCG je kontaktirao Kameronovog advokata Borislava Vićentića iz Beograda, koji nije želio da komentariše njegove poslove u Crnoj Gori dok ne dobije dozvolu lično od svog klijenta.

Do zaključenja teksta dozvola od Kamerona nije pristigla, a nije se ni lično oglasio.

U istraživanju za ovaj tekst doprinijeli su Saša Leković, Stanimir Vaglenov i Lucija Komaic.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore osnovan je sa ciljem da promoviše i podržava nezavisno, odgovorno i profesionalno novinarstvo, proizvodi i objavljuje istraživačke priče od javnog interesa, obezbijedi resurse, obuku i umrežavanje istraživačkih novinara i urednika u Crnoj Gori i inostranstvu, sarađuje sa sličnim domaćim i stranim organizacijama i medijima.

Galerija

Bonus video: