Plate bez dažbina krivično djelo

Iz Ministarstva objašnjeno da bi to bio novi oblik borbe protiv sive ekonomije i sprečavanja izbjegavanja plaćanja poreza
12 komentar(a)
novac, euro, Foto: Shutterstock
novac, euro, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 04.11.2014. 07:00h

Ministarstvo finansija razmatra mogućnost da u okviru buduće reforme poreske politike predloži da se kroz Krivični zakonik sankcioniše isplaćivanje plata bez poreza i doprinosa.

“Vijestima “ je iz resora kojim rukovodi ministar Radoje Žugić, objašnjeno da bi to bio novi oblik borbe protiv sive ekonomije i sprečavanja poreske evazije (izbjegavanje plaćanja).

„Ministarstvo finansija, u okviru buduće reforme poreske politike kao novi vid borbe protiv sive ekonomije i sprečavanja poreske evazije razmatra i mogućnost revidiranja nacionalnog zakonodavstva. U tom smislu, jedan od predloga mogao bi se odnositi na uvođenje novog krivičnog djela u okviru Krivičnog zakonika kojim bi se sankcionisalo isplaćivanje zarada zaposlenih bez obračunatih poreza i doprinosa“, rekli su u Ministarstvu.

Prema posljednjim podacima Poreske uprave sa presjekom stanja na prvi oktobar ove godine, 50 najvećih poreskih dužnika duguje oko 92,9 miliona eura za poreze i doprinose iz i na lična primanja.

Poreska uprava

Od tog iznosa 51,4 miliona je dug aktivnih obveznika koji se može naplatiti, dug firmi u stečaju je 38,8 miliona i onih koji su izbrisane iz registra preduzeća 2,7 miliona. Dug firmi u stečaju i brisanih iz registra se smatra nenaplativim.

Iz Unije poslodavaca (UPCG) za “Vijesti” su rekli da je sada krivičnim zakonodavstvom dovoljno pokrivena materija zaštite od krivičnih djela protiv prava iz rada.

Objasnili su da je poreska evazija problem sa kojim se suočavaju sve zemlje svijeta, pa čak i one u kojima poreski sistem veoma dobro funkcioniše, kao i da je to slučaj sa sivom ekonomijom.

„Javnosti je poznato zalaganje Unije poslodavaca u vezi s regularnošću poslovanja i dugogodišnjim apelom državi da u cilju borbe protiv sive ekonomije proširi poreski obuhvat. Poreska evazija je složen problem koji zahtijeva sistemski pristup i uključenost svih potencijalnih aktera. Ako ta spremnost postoji treba imati u vidu da je ta oblast već dovoljno regulisana nizom zakona ( Zakon o radu, Krivični zakonik, Zakon o inspekcijskom nadzoru) i sve preko toga bi vodilo dodatnom prenormiranju što nikako ne može pomoći rešenju tog problema“, istakli su u UPCG.

Podsjećaju da se radno zakonodavstvo zadržava na prekršajnoj odgovornosti za poslodavca i odgovornog lica kod poslodavca kada je u pitanju isplata zarada. Prema Zakonu o radu kazna za poslodavca je do 20.000 eura „ako ne isplati zaradu zaposlenom najmanje jednom mjesečno i ne uruči mu obračun zarade“.

„Ne treba zanemariti ni mehanizme u zakonima o inspekcijskom nadzoru i inspekciji rada. Inspektor rada u zavisnosti od procjene konkretne situacije ima mogućnosti da pravno otkloni povrede propisa koji trenutno uspostavljaju narušeni balans odnosa na relaciji zaposleni-poslodavac. Intervencija inspektora ne sprečava nezadovoljnu stranu da problem podigne na nivo moguće krivične odgovornosti nekog od aktera“, objasnili su u UPCG.

Dodaju da je Krivičnim zakonikom inkriminisano 10 krivničnih djela protiv prava iz oblasti radnih odnosa.

Unija poslodavaca: Prvo da Vlada smanji sivu ekonomiju

Iz UPCG ističu da kada je neplaćanje poreza i doprinosa na zarade posljedica trenutne loše ekonomske situacije u preduzeću, što je kako tvrde, kod nas čest slučaj, i da se ne može govoriti o namjeri poslodavaca da izbjegne plaćanje poreza.

“Zato zarada ne može predstavljati poresku evaziju (izbjegavanje obaveza) koja je klasična utaja poreza i podrazumijeva namjerno prikrivanje ostvarenih prihoda po osnovu poslovanja, a s ciljem izbjegavanja plaćanja poreza“, rekli su u UPCG.

Dodaju da privrednici nijesu zaduženi za stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta, već je to obaveza Vlade, nadležnih organa i institucija kao kreatora politika i donosioca odluka. Pa da ako država želi da riješi problem poreske evazije onda mora preduzeti drugačije mjere u borbi protiv sive ekonomije.

“To u prvom redu znači da sistem ne smije podsticati nepoštovanje propisa. Iako nema zvaničnih podataka, u Crnoj Gori je prisutna saglasnost da procenat učešća sive ekonomije iznosi oko 23 do 31 odsto ukupnog BDP-a. To su alarmantni podaci i UPCG smatra da je krajnje vrijeme da proširi poreski obuhvat”, rekli su u UPCG, naglašavajući da država treba da se pozabavi uzrocima koji dovode do poreske evazije.

Bonus video: