SJEDNICA ODBORA

PKCG: Izvoz u stalnom porastu, bez bitnijih oscilacija što se tiče uvoza

Izvoz je dominatno orijentisan na meso, suhomesnate proizvode i mesne prerađevine, vino, pivo, voće, povrće i brašno
82 pregleda 1 komentar(a)
Privredna komora Crne Gore, Foto: PKCG
Privredna komora Crne Gore, Foto: PKCG
Ažurirano: 11.10.2014. 10:07h

Prosječni godišnji uvoz u Crnoj Gori iznosi oko 424 miliona eura i posljednjih godina nema bitnijih oscilacija, dok je izvoz u stalnom porastu, saopšteno je na sjednici Odbora udruženja poljoprivrede, prehrambene i duvanske industrije Privredne komore (PKCG).

U Analizi spoljnotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda od 2008. do prošle godine i od januara do avgusta, koji je Odbor razmatrao, navodi se da je izvoz u odnosu na 2008. godinu povećan 37 odsto i u prošloj godini iznosio je 56,2 miliona eura.

Sekretar Odbora Lidija Rmuš, kazala je da su najznačajniji trgovinski partneri zemlje članice potpisnice Centraevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) i EU, sa kojima se obavlja skoro 90 odsto trgovine.

“Za osam mjeseci robna razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ima pozitivan predznak u odnosu na ukupan spoljnotrgovinski promet. Udio ovih proizvoda u ukupnom izvozu povećan je sa 14,3 odsto na 28,6 odsto, izvoz je rastao 60 odsto, a pokrivenost uvoza izvozom povećana je sa 11,9 na 18,1 odsto”, precizirala je Rmuš.

Povećan je izvoz mesa i proizvoda od mesa, vina, piva, nekih vrsta voća i povrća, brašna, ribe, proizvoda od kakaoa, voćnih sokova. Uvoz je porastao 4,9 odsto. Najviše je uvoženo svinjsko meso, što je rezultiralo porastom izvoza mesa, suhomesantih proizvoda i mesnih prerađevina.

“Generalna ocjena proizašla iz analize robne razmjene za prethodni šestogodišnji period je da izvoz hrane bilježi trend rasta dok kod uvoza nema značajnijih oscilacija. Kada je u pitanju poljoprivreda, Crna Gora je neto uvoznik i bilježi deficit u hrani od oko 380 miliona eura”, kazala je Rmuš.

U prosjeku se, kako je dodala, oko trećine uvezene hrane odnosi na proizvode koji se ne proizvode u Crnoj Gori, jer zato ne postoje komparativne prednosti ili zbog nedostatka prerađivačkih kapaciteta. Dio uvoza vezan je i za podmirenja potreba turističke tražnje, što potvrđuju podaci koji govore da je najveći u ljetnjim mjesecima.

Izvoz je dominatno orijentisan na meso, suhomesnate proizvode i mesne prerađevine, vino, pivo, voće, povrće i brašno.

“Osnovni preduslov za rast izvoza, odnosno supstituciju uvoza, je povećanje proizvodnje i konkuretnosti domaćih proizvoda, kako sa aspekta cijena, tako i kvaliteta. Jer, na tržištu se treba izboriti sa jakim brendovima koji su prisutni već duži niz godina. Veoma važna je i izgradnja nedostajućih kapaciteta za preradu, odnosno modernizacija i povećanje postojećih, za što su potrebna povoljna finansijska sredstva, odnosno strana ulaganja”, precizirala je Rmuš.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Kristina Lapčević kazala je da je drastično opao uvoz dimljenog i sušenog mesa, što je, prema njenim riječima, pokazatelj da crnogorsko tržište prepoznaje kvalitet domaćih proizvoda.

“Raduje porast izvoza vina u ovoj godini u EU, ali to je još daleko ispod kvota koje smo ispregovarali”, rekla je Lapčević.

Predsjednik Odbora, Milutin Đuranović iz Mljekare Lazine, tražio je da se ispitaju mogućnosti primjene makedonskog modela zaštite domaćih proizvoda.

U toj zemlji su, prema njegovim riječima, uvoznici tokom četiri godine bili u obavezi da od domaćih proizvođača otkupe određenu količinu brašna na svaku tonu uvezenog. Time bi se, kako smatra, očuvala primarna proizvodnja.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede, Gorica Bojić, objasnila je da su mjere makedonske Vlade izazvale spor sa velikim izvoznicima brašna, da su tretirane kao netarifna barijera i da su na kraju i ukinute. Prema njenim riječima, takve mjere su opravdane samo u slučaju velikih poremećaja na tržištu, kakvih u Crnoj Gori nema.

“I ja se zalažem za podsticanje domaće proizvodnje, ali uz poštovanje preuzetih obaveza prema EU”, rekla je Bojić.

Potpredsjednik PKCG, Ljiljana Filipović kazala je da je potrebno poboljšati tržišni nastup crnogorskih poljoprivredno-prehrambenih proizvođača, a jedan od načina je njihovo povezivanje sa hotelijerima.

“Ne gledajte jedni druge kao konkurente, već osmislite združeni nastup kako bi vaši pojedinačni uspjesi bili veći”, rekla je Filipović.

Direktor Direktorata za poljoprivredu, Danijela Stolica ocijenila je da jedino kvalitetan proizvod može biti konkurentan sa evropskim.

“Potrebno je raditi na unaprijeđenju asortimana i fokusirati se na određeni broj proizvoda, poput tradicionalnih, organskih, kao što su planinsko mlijeko i sir”, rekla je Stolica.

Ona je navela da se proizvođači moraju upoznati koja je to proizvodnja koja se podržava subvencijama u EU i koji su to proizvodi koji će se bez problema moći plasirati ne samo na domaćem već i na evropskom tržištu, za šta je navela primjer ljekovitog bilja.

Preporučujemo za Vas