Postoji prostor za nove investicije u energetici

Direktor Alstoma Srbija Miodrag Jelisavčić ocijenio je da u cijelom okruženju postoji prostor za investicije, kao i stvari koje treba optimizovati i pomoći investitorima, ali i stvoriti pravni okvir koji će omogućiti svima da vide dobrobit
0 komentar(a)
Ažurirano: 25.09.2014. 16:10h

Države regiona su, kada je riječ o prenosu električne energije, dobro povezane, ali postoji ogroman prostor za nove investicije i dalji razvoj te oblasti, ocijenjeno je u Budvi na konferenciji o povezanosti zapadnog Balkana.

Direktor Alstoma Srbija Miodrag Jelisavčić ocijenio je da u cijelom okruženju postoji prostor za investicije, kao i stvari koje treba optimizovati i pomoći investitorima, ali i stvoriti pravni okvir koji će omogućiti svima da vide dobrobit.

“Energetika ima prostora za dalji razvoj, pri čemu će omogućiti drugim granama privrede da napreduju, što će pomoći dalji razvoj ove regije”, kazao je Jelisavčić na panelu o energiji.

Prema njegovim riječima, energetika, odnosno elektroenergetika pomaže privredi niskim cijenama, što je dvosjekli mač, pošto imaju usporene investicije u energetici baš zbog takvih cijena.

“Imamo zajednički imenitelj da zemlje zapadnog Balkana potiču iz sistema bivše Jugoslavije i vremena prije regulacije. Prije 30 godina, sistem je dosta dobro planiran, jer postoji dobra povezanost, mogućnost saradnje je otvorena, ali postoji ogroman prostor da se prave novi kapaciteti”, smatra Jelisavčić.

Predsjednik Odbora direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema Dragan Laketić ocijenio je da su i Crna Gora i Balkan iskoračili prema Evropi kada je u pitanju oblast energetike.

On je kazao da se na skupu ranije čulo da su najlošije putne infrastrukture preko granica, ali da toga, srećom, nema sa električnom energijom.

“U tom smislu smo na dobrom putu da imamo dobru povezanost, upućeni smo jedni na druge, tehnika funkcionisanja je takva da moramo imati zajedničke razvojne planove, a sve u cilju da naši korisnici imaju što pouzdanije i sigurnije garanciju isporuke električne energije”, rekao je Laketić.

Pored tih aktivnosti, mora se, kako je dodao, jačati i unutrašnja mreža, svi korisnici prenosne mreže imaju jednaku dostupnost, pri čemu se trude da je jednako razvijaju i na sjeveru i na jugu.

Predsjednik Odbora direktora kompanije Plinacro, Marin Zovko, kazao je da je projekat Jadransko-jonski gasovod (IAP) bitan za Hrvatsku ali i za Albaniju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu (BiH).

“IAP uvodi gas u regiju, odnosno omogućava gasifikaciju Albanije, Crne Gore i velikog dijela Bosne i Hercegovine (BiH). Naši partneri u tom projektu, Hrvatske, BiH i Crne Gore razvijaju projekat od 2002. godine”, rekao je Zovko.

Takođe, Evropa je, kako je dodao, prepoznala njegovu važnost, pri čemu je izdvojila 3,5 miliona EUR za studije izvodljivosti uticaja na okolinu i sve druge komponente za zemlje uključene u projekat.

“Sada predstoji nastavak rada na ovom projektu u budućnosti”, rekao je Zovko.

Direktor REECO SRB, Myriam Dobrota kazala je da je doprinos te kompanije, koja je prvi kontakt sa zapadnim Balkanom ostvarila 2006. godine, da analiziraju sve zemlje u kojima rade i sagledavaju pravi potencijal za investitore.

“Nije sve u tome da se investitori pozovu u zemlje zapadnog Balkana da im se pokažu mogućnosti. Bilo je vrijeme velike ekspanzije u oblasti obnovljivih izvora, ali na kraju te groznice došlo je do zastoja, jer se nije znalo kakve će posljedice to imati na države regiona”, podsjetila je Dobrota.

Prema njenim riječima, moraju se definisati pravila i odrediti jasni kratkoročni i dugoročni ciljevi.

“Prije nego počnemo da poslujemo negdje obavimo razgovore sa nadležnim insistucijama da vidimo koji se to projekti zaista mogu realizovati”, navela je Dobrota.

Ona je rekla da se ne radi samo o obnovljivoj energiji, zato što nje nema bez energetske efikasnosti.

“To ne znači samo gradnju nego i puno toga dodatnog, to je osnova za obnovljivu energiju”, dodala je Dobrota.

Predstavnik kompanije RWE iz Hrvatske, Dean Gnjidić, ocijenio je da su svi svjesni značaja koje imaju hidropotencijali.

“Ali treba biti svjestan same regulative, njene transparentnosti i poštovanja. U Hrvatskoj se još s tim borimo, potrebno je da regulativu uskladimo sa EU regulativom, da ona bude trasparentna i ne bude volativna”, smatra Gnjidić.

Prema njegovim riječima, ako se donese zakonska i podzakonska regulativa, želja je da svi igraju po istim pravilima igre.

Panel o energiji organizovan je drugog dana konferencije, pod nazivom Ekonomija – osnov povezivanja zapadnog Balkana koju Privredna komora Crne Gore (PKCG) organizuje sa Istočnim odborom njemačke privrede

Bonus video: