"POTPUNO IGNORISANA ODLUKA USTAVNOG SUDA"

Neustavni član ponovo guraju u Zakon o stečaju

Ustavni sud nedavno je poništio član 25 Zakona o stečaju koji je omogućavao stečajnim sudijama diskrecioni način izbora stečajnih upravnika, zbog čega je jedna grupa stalno dobijala najveće stečajne postupke
72 pregleda 0 komentar(a)
Privredni sud, Foto: Savo Prelević
Privredni sud, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 06.09.2018. 19:44h

Advokat i stečajni upravnik sa Cetinja Borislav Radović, koji je pred Ustavnim sudom izborio ukidanje člana 25 Zakona o stečaju, kojim se omogućavao stečajnim sudijama diskrecioni način izbora stečajnih upravnika, tvrdi za “Vijesti” da je nacrtom novih izmjena zakona o stečaju, koji je na javnoj raspravi do petka, potpuno ignorisana odluka najviše sudske instance.

Radović je o tome prošle sedmice obavijestio ministra pravde Zorana Pažina, vladinu Kancelariju za evropske integracije vlade, ombudsmana, kancelariju Evropske unije u Podgorici i Ambasadu SAD (program USAID).

Predlagač izmjena zakona je Ministarstvo ekonomije. Javna rasprava traje do petka, a danas će u 10 časova u Privrednoj komori biti upriličena debata. Nekoliko stečajnih upravnika ranije se žalilo da stečajne sudije koriste ovaj član kako bi najznačajnije stečajne postupke dodijelile prijateljima ili kumovima među stečajnim upravnicima.

“Nacrt zakona je skandalozan i treba ga povući iz procedure. U njemu su zadržane brojne nepravilnosti, a najznačajnija je da nije ispoštvovana odluka Ustavnog suda kojom je ukinut raniji član 25 jer su diskreciona prava stečajnih sudija prilikom izbora stečajnih upravnika zadržana u većem obimu nego ranije”, tvrdi Radović.

Ovaj nacrt, kako je dodao, mijenja koncepciju važećeg Zakona, “sa utiskom da izrađivači nacrta nemaju uvid u posljedicu svog rada na nacrtu”.

“Takođe je prisutna povreda Zakona o svojinsko–pravnim odnosima i Zakona o obligacionim odnosima. Konačno, kao vid revanšizma što je Odlukom Ustavnog suda nestavnim proglašen i ukinut član 25, sada se stečajnim upravnicima oduzima stručni ispit, ukoliko ponovo ne budu polagali, tj. periodično se podvrgavali provjeri svog znanja o stečaju”, kazao je Radović.

Nacrtom izmjena nije predloženo rješavanje elementarnih prava radnika stečajnih preduzeća, a predloženim tekstom nezadovoljni su i u Komori stečajnih upravnika (KSUCG), čijim predstavnicima Ministarstvo ekonomije, nije dozvolilo učešće u radnoj grupi za pisanje propisa.

“Novi zakon o stečaju u suštini uvodi promjene samo kada su u pitanju upravnici i njihov status, pri tome zaboravljajući da je to jedino zanimanje koje za svoje postupke garantuje ličnom imovinom, saopštili su iz Komore.

Iz KSUCG napominju da se vrlo rijetko ili nikako dešava razrješenje stečajnih upravnika.

“Neko je došao na ideju da se vrši licenciranje stečajnih upravnika, sa čime se mi slažemo, ali kako i na koji način novi zakon nije predvidio. Izvršni odbor KSUCG je zauzeo stav da treba licenciranje obaviti po automatizmu, odnosno svi oni koji su stekli pravo polaganjem stručnog ispita, treba da ostvare to pravo.Takođe, zakonom predviđena rang–lista mora biti normirana, a čiju početnu osnovu bi sačinjavali broj stečajeva i nagrade upravnika u prethodnom periodu, te da se lista ne može praviti po azbučnom redu već po broju stečajeva i visini nagrada u prethodnom periodu”, istakli su iz Komore.

Komora: Poštujte preporuke Ministarstva i Agencije

Komora stečajnih upravnika je zauzela stav da se prilikom donošenja zakona mora poštovati mišljenje Ministarstva javne uprave i Agencije za sprečavanje korupcije, da su u konfliktu interesa zaposleni u državnoj upravi koji su istovremeno stečajni upravnici u slučajevima kada je država stečajni povjerilac.

“Zašto se zakonom ne riješi status Komore kao što je u svim strukovnim organizacijama? Novim zakonom je predviđena obavezna edukacija koju je do sada organizovala KSUCG i jedan je od uslova za produženje licence, što znači da KSUCG mora ući u Zakon o stečaju”, napominju iz Komore.

KSUCG ima primjedbe na konkretne članove zakona koji se odnose “na reorganizaciju privrednih društava, namirenje razlučnih povjerilaca, prigovora na radnje i status stečajnih upravnika”.