SKUPO, SKUPLJE

Banke opet udaraju: Kamate i više od 18 odsto

Povećanje cijene usluga nakon što su pooštreni uslovi za dobijanje kreditnih kartica i minusa po tekućem računu
152 pregleda 9 komentar(a)
Ažurirano: 14.10.2012. 16:32h

Dok dugovanja građana po osnovu dva najskuplja vida zaduživanja minusa po tekućem računu i kreditnih kartica bilježe pad od početka godine, kamatne stope rastu. Podaci pokazuju da bankari i dalje ubiraju dobre prihode po osnovu tih proizvoda, jer je prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na kartice iznosila 16,4 odsto, na pozajmice po tekućim računima 18,8 odsto na godišnjem nivou, a tu postoje i skriveni troškovi, zbog čegu su efektivne kamatne stope znatno veće.

Uz to, banke su u odnosu na period prije krize pooštrile uslove korišćenja zaduženja i mogućnosti koje su klijenti imali po ta dva osnova. Jedna od najvažnijih novina je da banka u Kreditnom registru Centralne banke (CBCG) provjerava ukupnu zaduženost klijenta prije nego odluči da izađe u susret klijentu. Taj trošak košta banku tri eura, a preliva se na klijenta.

Banke su se “dosjetile” i da minus po tekućem računu građanima sada odobravaju i na period do pola godine nakon čega se usluga obnavlja što je dodatni trošak za klijenta.

U jednoj banci, koja ima takvu uslugu, klijentu kada hoće da produži korišćenje minusa naplate 10,5 eura, a kad se na to doda i tri eura za provjeru kreditne sposobnosti, što naplaćuje Centralna banka, dolazi se do iznosa od 13,5 ili godišnje čak 27 eura.

Dok se nekada “moglo ući u minus” i do tri plate, limiti su smanjeni do jedne plate, eventualno dvije. Rijetke se one u kojima određeni klijenti imaju mogućnost da se zaduže tri plate unaprijed.

I za kreditne kartice smanjeni su limiti, traži se žirant ili dva ili depozit da bi se izdala ako neko nije klijent banke.

Povećani su troškovi koji nastaju kada se podiže novac sa bankomata kod drugih banaka, umjesto kod onih koje su izdale karticu. Ti troškovi su u prosjeku tri eura po transakciji, a koliko tačno skinu zavisi od pozajmljenog iznosa. Košta i da se ugasi kartica i to do 2,5 pa čak do 10 eura.

Ipak, najbitnije je da građani znaju da se kamatne stope na dugovanja obračunavaju na dnevnom nivou, ne na mjesečnom. Ta informacija nije dostupna ni u jednom obavještenju na sajtovima banaka o ponudi za ta dva proizvoda, a na šalterima uglavnom saopštavaju mjesečne i godišnje kamate.

Prema poslednjim podacima CBCG, na kraju avgusta ove godine dug građana je 32,4 miliona eura po osnovu korišćenja kreditnih kartica, a po osnovu korišćenja minusa po tekućim računima 14,5 miliona eura.

„Dug po ta dva osnova u ovoj godini bilježi pad i na kraju avgusta po karticama je manji za oko 4,6 odsto, a po minusima 1,5 odsto u odnosu na kraj prošle godine kada je po karticama iznosio 33,9 miliona i 14,7 milion po minusima“ rekli su „Vijestima“ u CBCG.

I za kreditne kartice smanjeni su limiti, traži se žirant ili dva ili depozit da bi se izdala ako neko nije klijent banke

Efektivna kamatna stopa (u koju su uključeni i skriveni troškovi banaka) veća je od nominalne za nekoliko procenata i upravo je mjesečna kamata na ostatak duga velika zarada za banke i veliki trošak za klijente.

„Prosječno ponderisane nominalne kamatne stope banaka su u odnosu na kraj prošle godine po karticama na približno istom nivou, a po dozvoljenim minusima povećane su za 0,2 procentna poena. Dozvoljeni minus po tekućim računima kao najskupljem vidu kreditiranja, građani bi trebalo da koristi što kraće u cilju smanjenja troškova kamate koja se obračunava na dnevnom nivou. Kamatna stopa je tržišna kategorija koju kreiraju ponuda i tražnja finansijskih usluga na tržistu i trebalo bi da bude čist produkt zdrave konkurencije”, kazali su u CBCG.

Statistika pokazuje da se na kraju avugusta u odnosu na kraj prošle godine bilježi smanjenje broja korišćenih kreditnih kartica od 6,4 odsto, dok je broj tekućih računa sa korišćenim minusom povećan za nešto više od 15 odsto.

„To povećanje broja tekućih računa sa korišćenim minusom i smanjenja duga po istim objašnjava se što poslovne banke sve češće građanima odobravaju pravo na korišćenje dozvoljenog minusa u iznosima manjim nego ranije, a s druge strane provjeravaju stanje svojih klijenata po isteku dozvoljenog minusa i kod prezaduženih, minuse ukidaju ili smanjuju“, objasnili su u vrhovnoj monetarnoj instituciji.

Građani preko kartica i minusa kasne sa uplatom 4,8 miliona

Kada su u pitanju kašnjenja u otplati dugavanja iznad mjesec dana po osnovu kartica, građani kasne sa 4,2 miliona eura, dok je iznos za minuse 600.000. Dug po kojem postoje kašnjenja kod kreditnih kartica bilježi povećanje od tri odsto a kod minusa smanjenje od 0,6 odsto u odnosu na kraju prošle godine.

Na kraju avgusta broj korisnika aktivnih kreditnih kartica je 29.362 i smanjen je 6,8 odsto u ovoj godini, dok je broj korisnika minusa po tekućim računima 81.672 i povećan je 15,5 odsto.

U ukupnom kreditnom zaduženju građana dug po karticama i minusima učestvuje sa 5,7 odsto (kartice 3,9 odsto i minusi 1,8 odsto). Na nivou bankarskog sektora odobreni limit po karticama je 57,1 milion, a po minusima 22,8 miliona eura.

Ukupan dug građana po karticama i minusima čini 58,6 osto ukupnog limita koji su odobrile banke “Iskorišćenost limita po karticama je veća za 0,1 odsto a po minusima 0,4 odsto u odnosu na kraj prošle godine”, rekli su u CBCG.

U bankama različiti uslovi, kamate i drugi troškovi

Uslovi za odobravanje dva najskuplja bankarska proizvoda variraju tako da prije izbora valja proučiti ponudu svih banaka. I to treba poći od šaltera do šaltera jer se na zvaničnim sajtovima nude uglavnom šture informacije.

Vlada je usvojila predlog zakona o potrošačkim kreditima kojim su obuhvaćena i ova dva bankarska proizvoda i prema kome će banke biti dužne da učine javnim svaki trošak i promjenu uslova po osnovu tih proizvoda.

Kada je u pitanju minus u nekim bankama ne može se odmah dobiti ako ste njen klijent već je potrebno da na račun „legne“ nekoliko plate. Na taj način banke provjeravaju redovnost primanja.

U Atlas banci traže dvije do tri, u budvanskoj Komercijalnoj i NLB Montenegrobanci tri, Hipo Alpe Adria banci, Sosijete ženeral Montenegro i Erste jednu. Da bi se odobrio minus, potrebno je i da se popuni mjenica koja košta dva eura, u nekim bankama traže dvije kao što je Komercijalna, u nekim nije potrebna mjenica (Hipotekarna).

Od banke do banke variraju i kamatne stope za odobrene minuse pa su tako u Atlas banci na mjesečnom nivou 1,3 odsto, u Hipo Alpe Adria banci 1,5 odsto, NLB Montenegro banci dva odsto, CKB 1,6 odsto...

Kada su u pitanju kreditne kartice i tu je ponuda šarolika pa tako u Hipo Alpe Adria banci traže jednog žirant ili da se položi depozit u vrijednosti od 20 do 50 odsto iznosa koji će se odobriti, u Hipotekarnoj banci mora se biti klijent banke i imati slobodna trećina plate da bi klijentu dala ta kartica uz minimalni limit u visini plate, u Komercijalnoj traže jednog žiranta, u CKB traže mjenično ovlašćenje ako se plata ne prima u banci...

Uz pooštravanje procedure za dobijanje kartice trošak je i mjesečna članarina koja košta u NLB montenegro banci, Atlas i Komercijalnoj 3,5 eura, Erste i Hipo Alpe Adria 2,5 eura, CKB 1,59 eura, Sosijete ženeral Montenegro tri eura ...

Košta i njihovo gašenje i to 10 eura u Atlas banci, osam u Hipotekarnoj, pet u Erste i Sosijete ženeral Montenegro, 2,5 eura u Hipo Alpe Adria, u NLB Montenegro tog troška nema...

Galerija

Preporučujemo za Vas