Obmana potrošača

Kriju poskupljenja: Smanjuju težinu, a cijena ostaje ista

Standardna pakovanja su izmijenjena kod slatkiša, hemije, mliječnih proizvoda...
223 pregleda 4 komentar(a)
Ažurirano: 05.10.2012. 06:38h

Poskupljenja hrane i ostalih neophodnih namirnica iritiraju potrošače, a kako bi izbjegli povećanje cijena proizvođači su se dosjetili da zadrže cijene pojedinih proizvoda, ali da smanje njihovo pakovanje. U tome, očigledno, učestvuju i trgovci jer im ne odgovara da manja pakovanja prodaju jeftinije.

Tako se sada proizvodi koji su donedavno bili teški 100 grama, kao što je na primjer „milka” čokolada, sve češće prodaju u pakovanjima od 80 ili 90 grama, a isto koštaju. Proizvođači širom svijeta smatraju da je to jedan od načina da se u vrijeme globalne krize izvuku iz problema, a ujedno i da je to bezbolnije rješenje za kupce.

Brojni su proizvodi koji su se u posljednje vrijeme „skupili”, tako se po istoj cijeni, koja se kreće oko euro u zavisnosti od radnje, može kupiti „dove” sapun od 100 i od 90 grama, dosta šampona je sada od 0,75 litara, ali su pakovanja iste veličine kao za one od litra. Čips „čipsi XL” sada ima 96 grama, a kroz koje je uvršteno i 20 odsto ”gratisa”.

On košta 67 centi, a za isto novca se može kupiti i pakovanje teško 70 grama. „Štark” čokolada „najlepše želje” teška 90 grama košta 94 centa, a ona od 100 grama koja je identiaqčno pakovana je dva centa skuplja.

„Kraš” čokolada od 70 grama košta 91 cent, a ista takva od 100 grama je svega devet centi skuplja.

Pažljivo čitati deklaracije

Standardna pakovanja su izmijenjena i kada su u pitanju mliječni proizvodi pa je čašica pavlake sa nekadašnjih 200 mililitara smanjena na 180 i košta 44 centa, umjesto nekadašnjih pola litra sada se prodaje u pakovanju od 400 mililitara i košta 91 cent. Ima je i u pakovanju od 700 mililitara, umjesto nekadašnjih litar i prodaje se po cijeni od 1,30 eura.

„Argeta” paštete su teške 40, 90 ili 95 grama i to je samo dio asortimana čija je težina smanjena sa nekada standardne.

Potrošači o tome nijesu obavještavani, a kako cijene tih proizvoda nijesu značajnije rasle mnogi nijesu ni primijetili da za istu sumu novca kupuju manje robe. Jedini način da se građani o tome informišu je pažljivo čitanje deklaracija.

Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) u takvoj pojavi ne vidi problem sve dok se na pakovanju može pročitati šta se zapravo kupuje.

„Ne znam šta tu može da se uradi. Ne može se reći da je potrošač doveden u zabludu ako je na pakovanju istaknuta prava težina. To je nešto na šta se ne može uticati”, kazala je direktorica CEZAP-a Olga Nikčević.

Ipak, mnoga udruženja potrošača smanjenje standardnih pakovanja, pa makar ono bilo i minimalno, smatraju vrlo problematičnim jer se srazmjerno sa pakovanjem cijene ne snižavaju.

Promjene se, kako tvrde zaštitnici potrošača, ne saopštavaju iz razumljivih razloga – vijest da će dobijati 20 grama čipsa manje po istoj cijeni i ne bi bila neka reklama, pogotovo ne za kupce koji su navikavani da dobiju „20 odsto gratis”.

Prikrivena poskupljenja

Na sajtovima udruženja potrošača van Crne Gore se takvi “poduhvati” proizvođača prate i na njihovim stranicama se stalno ažuriraju nepopularni spiskovi proizvoda sa smanjenim pakovanjima.

Udruženja iz Srbije često navode da su u toj zemlji najbrojnije obmane potrošača one koje su izuzetno sitne i koje uopšte nijesu zabranjene zakonima niti predstavljaju kršenje propisa.

„Najveći problem je u tome što kupci za njih tek kasnije saznaju, poput čaše kisjelog mlijeka koja nema 200, već 180 mililitara. To su prikrivena poskupljenja”, smatraju zaštitnici potrošača.

Do prije nekoliko mjeseci isti proizvod je koštao 1,20 eura. Ujedno, ulje je artikal čija je cijena ubjedljivo najviše rasla

Nacionalna organizacija potrošača iz Srbije nedavno je najavila „žestok obračun” protiv onih koji kupce dovode u zabludu.

”U pitanju je dobar marketinški, odnosno komercijalni trik, ali se sve to, iako predstavlja neku vrstu obmane potrošača, ipak ne može smatrati prevarom. Potrošači su u nekoj vrsti zablude jer se u prepoznatljivim ambalažama nalazi znatno manje hrane. Jedini savijet koji možemo uputiti kupcima je da pažljivo čitaju deklaraciju. Mi nećemo dozvoliti da ostane na ovome, insistiraćemo da bude pojačan tržišni nadzor koji će uključivati ozbiljno kažnjavanje”, saopšteno je nedavno iz srbijanske organizacije za zaštitu potrošača.

Hrana sve skuplja

Rast cijena hrane, kao što je i najavljivano, nastavljen je, i sada u podgoričkim marketima litar suncokretovog ulja “vital” košta 1,75 eura.

Do prije nekoliko mjeseci isti proizvod je koštao 1,20 eura. Ujedno, ulje je artikal čija je cijena ubjedljivo najviše rasla. Kilogram brašna se, u zavisnosti od radnje u kojoj se trguje, prodaje po cijeni od 50 centi, koliko je najjeftinije, do čak 90 centi, dok je kilogram šećera 75 do 80 centi.

Litar uvoznog mlijeka u tetrapaku u prosjeku košta 80 centi. Inače, mjenjane cijena za po nekoliko centi naviše traje već gotovo dva mjeseca, a trgovci najavljuju da će taj trend biti nastavljen i tokom jeseni naročito kada je u pitanju asortiman mesa i mesnih prerađevina, žitarica, brašna i mlijeka.

Ekstremna suša koja je obilježila ljeto u cijelom svijetu uzrokovala je manje prinose i rast cijena, ali se na tržištu Crne Gore nestašice još ne javljaju iako su neki trgovci smanjili svoj standardni asortiman.

Galerija

Preporučujemo za Vas